|
Prigodna izložba povodom stote obljetnice smrti Milana Lenuzzija
Izložba je postavljena u Galeriji Modulor u Društvenom domu Trešnjevka, otvorena je od 10 do 20 sati, a ulaz je slobodan.
Izložba obuhvaća tridesetak panoa i video projekciju, čime je iscrpno prikazan rad, djelovanje i život ovoga velikog vizionara i projektanta Zagreba s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Istodobno je prikazano i okružje njegovoga života, suvremenici i tadašnje društvene i političke prilike.
Izložbu 'Milan Lenuci' – O stotoj obljetnici smrti' pripremila je dr. sc. Snješka Knežević. Značajan dio svoga znanstvenog rada posvetila je upravo Lenuciju i temi urbanističkog planiranja Zagreba. Izložba je izvedena foto-panoima s prikazom Lenucijevih planova i važnijih regulacija. Izložba traje do 29. studenoga, otvorena je od 10 do 20 sati, a ulaz je slobodan.
|
Navršilo se puno stoljeće od smrti vizionara i projektanta razvoja Zagreba Milana Lenuzzija.
Ovaj poznati hrvatski urbanist i arhitekt rodio se u Karlovcu 1849. godine, a preminuo u studenome 1924. u Zagrebu. Općenito je najpoznatiji po Lenucijevoj potkovi, jedinstvenoj tvorevini kojom je područje donjega grada dobilo urbanu okosnicu razvoja tog dijela Zagreba. No rad i djelo Milana Lenuzzija daleko su širi i obuhvatniji. Njegovo djelovanje, općenito rečeno, postavilo je temelje Zagrebu kao europske metropole.
Izložba prikazuje širinu i veličinu Lenuzzijevih zamisli, koje bi znatno utjecale na razvoj grada, te ga znatno razvile i izmijenile u velikoj mjeri. No, velik dio njegovih zamisli nije ostvaren u cijelosti.
Ponajprije, zamislio je uklanjanje dijela željezničkih pravaca kroz grad, kao zapreku integracije Trnja i Trešnjevke u gradsku cjelinu. Time bi se uklonili dijelovi pruge između Glavnog i Zapadnog kolodvora, uz gradnju novih cesta i mostova. Većina željezničkog prometa pritom bi bila premještena na južnu obalu Save. To bi bilo popraćeno gradnjom širokog prstena prometnica oko grada, te prebacivanje industrijske zone istočno od središta grada. Ta njegova osnova nije provedena, a i poprilično je pala u zaborav. Uz današnje prometne gužve u gradu, jasno jest koliki bi bio dobitak da je to provedeno.
Razradio je i podrobne planove za brojne zagrebačke ulice, pripremio studiju o povezivanju Kaptola i Dolca s Vlaškom ulicom, projektirao regulatornu osnovu od Draškovićeve do parka Maksimir, projektirao stube u Tomićevoj ulici (uz uspinjaču).
Projektirao je gradsku vodovodnu mrežu, izmještanje potoka Medveščak, piramidu na Sljemenu, izgradio prvo gradsko klizalište i teniske terene, projektirao sljemensku piramidu... U svom je radu vodio računa o gradskim vrijednostima, pa je npr. sačuvao Botanički vrt.
Od svih osam trgova koji čine Lenucievu potkovu, izravno je projektirao tek Tomislavov trg, koji je tada nazvan Trg Franje Josipa I. Taj je trg trebao obuhvaćati prostor od kolodvora do Harmice... Trg Mažuranića i Marulićev bili su zamišljeni kao svojevrstan sportski perivoj, no tu je ipak podignuta zgrada Sveučilišne knjižnice. Lenuzzi je sudjelovao i pri izradi planova i regulacija za Donji grad, pa tako i u oblikovanju cjelokupne veličanstvene potkove. Sve to se zbivalo za gradonačelnika Adolfa Mošinskog, koji je pokazao veliko razumijevanje za planiranje grada i tome pružao punu podršku. A Lenuzzi je u to doba bio glavni gradski projektant.
Premda za Lenuzzija većina ljudi zna tek po nazivu 'Lenucijeva potkova', za najljepšu urbanu tvorevinu u ovom dijelu Europe, njegovo djelo treba sagledati što cjelovitije. Jer, naprosto je na granici nevjerojatnoga što je sve jedan čovjek stvorio, predlagao i čime je upravljao. Svojim ostvarenjima dao je mjeru i za prosudbu svih svojih nasljednika. Zanimljivo jest što su neke od njegovih zamisli, koje nisu bile provedene tada, prihvaćene tek naknadno. A neke od njih se i danas 'razmatra', zaobilazeći pravoga autora.
Autor: Stjepan Szabó
|
