Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

SVETI JOSIP NAZARE─ćANIN       ┬á(19.03.2022.)

Zaru─Źnik Bla┼żene Djevice Marije, za┼ítitnik Crkve

Sv. Josip, mu┼ż Marijin zakonski je otac Isusov. On je za┼ítitnik hrvatskog naroda. Bio je kraljevskog roda, u njegovo vrijeme vrlo siroma┼ínog. Sveti Josip je po podrijetlom bio iz Davidova roda ( Mt 1,1-16;Lk 3,23-31), ro─Ĺen je u Nazaretu kao sin Jakovljev (Mt 1,16) ili Helijev (Lk 3,23). Radio je kao stolar.

Sv. Matej apostol i evan─Ĺelist ka┼że za nj da je bio pravednik, ┼íto zna─Źi krepostan i svet mu┼ż. Ostao je zbunjen kada je vidio da je Marija trudna, a nije znao na koji na─Źin je ostala trudna. Bio je siguran da je ─Źestita ┼żena te da izbjegne govorkanja i sve negativno ┼íto bi za nju slijedilo, odlu─Źio ju je potajno otpustiti. No kada ga je Bo┼żji an─Ĺeo pou─Źio da je trudna po Duhu Svetome, prihvatio je bez bojazni Bo┼żji plan. I┼íao je s Marijom u Betlehem na popis pu─Źanstva i tada se rodio Isus. Potom je bje┼żao u Egipat pod Herodovom smrtnom prijetnjom Isusu. Hodo─Źastio je s dvanaestogodi┼ínjim Isusom i Marijom iz rodnog Nazareta u Jeruzalem i zabrinuto je tra┼żio Isusa, koji im se bio izgubio. O kasnijem ┼żivotu i kada je umro ne znamo ni┼íta.

U Isto─Źnoj Crkvi poznato je da je ┼ítovanje Svetog Josipa bilo vrlo rano. Na Zapadu je ┼ítovanje sv. Josipa poznato oko 850. godine u Reinchenau, a kasnije su ga osobito promicali sv. Bernard iz Clairevauxa, sv. Terezija Avilska, sv. Franjo Sale┼íki, Ivan Gerson, Franjevci i papa Siksto IV, koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu. U sjevernim krajevima Hrvatske ┼ítovanje su mu ┼íirili isusovci, a Hrvatski sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine proglasio ga je za┼ítitnikom Hrvatskog kraljevstva. Svijest o tome da nam je za┼ítitnik nije osobito za┼żivjela, ali su na┼íi biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. godine rekli "da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nad┼żivljulje sve peripetije oko svoga suverenitetaÔÇŽ".


Sv. Josip je za┼ítitnik bolesnika i umiru─çih i uzor obiteljskog ┼żivota te kako se slu┼żi Isusu spasitelju ─Źovjeka.

Godine 1955. uveo je u crkvenu godinu blagdan sv. Josipa Radnika veliki papa Pio XII. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na dan "koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik". Godine 1889. tzv. Druga internacionala odlu─Źila je da ─çe 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radni┼ítva. Iste godine papa Leon XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries, te u njoj "radnike i sve ljude skromnih ┼żivotnih prilika 'upu─çuje na sv. Josipa' kao uzor i primjer za nasljedovanje".


Sveto pismo Novog zavjeta samo na jednom mjestu spominje Josipovo zanimanje. Sveto pismo spominje Josipa poimence vi┼íe od 12 puta, a samo jedanput govori o njegovu zanimaju. Ne navodi nam tako─Ĺer ni jednu jedinu njegovu rije─Ź niti ┼íto ka┼że o svr┼íetku njegova ┼żivota. Uvo─Ĺenjem blagdana sv. Josipa Radnika Crkva ┼żeli upozoriti na onu bo┼żansku odrednicu koja kr┼í─çanskog radnika najvi┼íe uzdi┼że i usavr┼íuje. On rade─çi "pridonosi povijesnom ostvarenju Bo┼żje zamisli".


SVETI JOSIP BRINE SE ZA UMIRU─ćE


Kellermann, nadaleko poznati biskup u Munsteru, bio je jedne no─çi ┼żurno pozvan k bolesniku. Kad je do┼íao u ozna─Źenu ku─çu, na┼íao je sve u dubokom snu. Neki su ga uku─çani uvjeravali da tu nema bolesnika. Biskup se vrati ku─çi. Tek ┼íto je legao, netko ┼żivo pokuca na njegova vrata i jo┼í ga ja─Źe nego prije pozove da po─Ĺe u onu istu ku─çu. Sad se bolje propitao, tko bi mogso biti bolestan u ku─çi, ali su ga opet uvjeravali da nitko nije bolestan. On se ponovno vrati ku─çi. Ulaze─çu u svoj stan, osjeti da ga netko ─Źvrsto dr┼żi i za─Źuje glas koji ga je preklinjao da se opet vrati u onu ku─çu. I po tre─çi put ┼żuri biskup gdje nalazi jednu staricu na umoru. Kad ga je ugledala rekla je. "hvala Bogu da ste do┼íli!" Kad se ispovjedila i primila Svetu Pri─Źest i bolesni─Źko Pomazanje, upita je sve─çenik: "Recite mi, bako, jeste li se ikad molili za sretnu smrt?"
Ona mu odgovoir: "Molial sam se svaki dan Svetom Josipu da mi isprosi sretnu smrt." Tamo je na prozoru stara knjiga iz koje sam svaki dan molila tu molitvu." Potresen i ganut re─Źe biskup Kellermann: Zahvalit eskupa sa mnom Svetom Josipu ┼íto sam bio ─Źudesnim na─Źinom triput k vama pozvan." - Baka se poslije nekoliko sati preselila u vje─Źnost.

www.sveci.net

Svetkovina sv. Josipa slavi se 19. o┼żujka, a 1. svibnja je spomendan sv. Josipa radnika.

Priredila D. Gaupp

www.hkz-kkv.ch

186 -2022

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: