Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

SVJETLOPISI O HRVATSKOJ 1940. - 1946.       (25.06.2014.)

PRVA HRVATSKA FOTOMONOGRAFIJA O SUTONU BANOVINE HRVATSKE

Uo─Źi svoga osamdesetog ro─Ĺendana Darko Sagrak izdao je svoje ┼żivotno djelo - prvu hrvatsku fotomonografiju o sutonu Banovine Hrvatske, o tragi─Źnoj povijesti NDH i o komunisti─Źkom "bratstvu i jedinstvu, koje su Hrvati pre┼żivljavali na kri┼żnim outovima, kao i o stotinama tisu─ça mrtvih Hrvata.

Ova opse┼żna knjiga svjetlopisa poklapa se s osamdesetgodi┼ínjicom jubileja vode─çeg hrvatskog istra┼żiva─Źa i znanstvenika koji ve─ç oko 20 godina intenzivno prou─Źava ustroj, ┼żivot i ratovanje u prvoj samostalnoj hrvatskoj dr┼żavi. Mr. iur. Darko Sagrak, ro─Ĺen je prije 80 g. u Zagrebu, gdje i zavr┼íio Pravni fakultet. U Frankfurtu je studirao na renomiranoj Akademie f├╝r Welthandel, a magistrirao u Grazu.

Objavio je sedam knjiga, od toga ─Źetiri s tematikom o NDH. Prevodio je znanstvene radove prof. dr. Milana pl. ┼áufflaya, koje je pisao za Austrijsku Akademie f├╝r Wisenschaft iz njema─Źkog na hrvatski, izme─Ĺu ostaloga i njegovo kapitalno djelo Die dalmatinische privat Urkunde (Povijest hrvatskog notarijata). Sura─Ĺivao je u mnogim renomiranim europskim stru─Źnim ─Źasopisima i listovima s povijesnom i pravnom tematikom (FAZ, ECONOMIST, Hrvatskoj je od 1957 do sada objavio vi┼íe od 2.500 raznih kolumni, interview-a, kritika, polemika i sl. Bio je glavni urednik vi┼íe listova. ┼átajerski Kleine Zeitung objavio mu je, kao i neke druge austrijske novine, reporta┼że preko cijele stranice (od toga vi┼íe o temama u svezi s Domovinskim ratom). U svakom slu─Źaju, iako u poodmaklim godinama Sagrak spada me─Ĺu na┼íe najplodnije publiciste KLIP), objavio je oko 20 znanstvenih i istra┼żiva─Źkih radova u tisku Austrije, Njema─Źke, Italije, Albanije itd.

Sagrak rado s ponosom isti─Źe da u svojoj dugogodi┼ínjoj karijeri nije nikada bio ─Źlan bilo koje politi─Źke stranke a da ga je hrvatsko domoljublje bazirano na idejama dr. Ante Stra─Źevi─ça i Stjepana Radi─ça uz kratki izuzetak kada se Radi─ç odrekao HRSS i u┼íao u beogradsku vladu (a za "nagradu" dobio u beogradskom parlamentu rafal od kojeg je ubrzo umro), uvijek motiviralo u njegovom znanstvenom i stru─Źnom radu.


Dvije poznate sentencije bile su Sagraku tokom cijelog ┼żivota uzor i misao vodilja. Prva je latinska: "Fiat iustitia pereat mundus", a druga Dubrova─Źka: "Obliti privatorum publica curate" (Op─çi interes je iznad privatnog).

Da bi mogao podkrijepiti re─Źeno, trebalo je to na neki na─Źin i dokazati. Kako dokazivanje pisanjem na papiru, pa makar uzeli i najkvalitetniji papir nije ba┼í uvijek efikasno, jer poznata je uzre─Źica da "papir sva┼íta podnese", a pisac se mo┼że izmotavati sva─Źim, npr. da ga je ─Źitatelj krivo razumio, "da to treba ─Źitati u kontekstu" i sl. Znaju─çi unaprijed da ─çe biti uvijek mogu─çnosti da se opravda napisani ipak ─çe ostati gorak okus od napisanog teksta kod ─Źitatelja, ako on ne bude zadovoljan. Uostalom, poznata je stara latinska poslovica verba volant. soripta manent (rije─Źi lete, napisano ostaje).

Zbog toga Sagrak ne tvrdi ne┼íto, ┼íto apodikti─Źki ne mo┼że dokazati. Ako pak ne postoji izri─Źiti dokaz - on na to upozorava ─Źitatelja i ostavlja mu mogu─çnost da on sam odabere najvjerojatniji i najlogi─Źniji dokaz (izbjegavaju─çi dokaze jednog vrlo popularnog quazi znanstvenika koji ─Źak i u svojim "znanstvenim napravama dokazuje tvrdnje na nivou srednje┼íkolca: "poznato je", "mnogi su uvjereni", "zna se". Svog oca (s kojim ─Źesto radi tandemski, predstavlja povjesnikom i velikim autoritetom za ┼żrtve II. svj. rata, a on "od prve" nije uspio zavr┼íiti srednju trgova─Źku ┼íkolu. Me─Ĺutim u partijsko-komunisti─Źkom napredovanju bili su zaista vrlo "stru─Źni". Nu, kako je zlatna era srbo-komunisti─Źke vladavine u Jugoslaviji zavr┼íila 1990.g. poku┼íao se odmah prebaciti u konjukturnu grupu nacionalne pripadnosti ┼żidovske nacije, ali tu nije bio odu┼íevljeno primljen, jer mu je majka Hrvatica, a po ┼żidovsim vjerskim pravilima nacionalnost se odre─Ĺuje po majci, ┼íto je bio spas za tisu─çe ┼Żidova u fa┼íisti─Źkim dr┼żavama.

Sagrakova knjiga Svjetlopisi o Hrvatskoj 1940.-1946. - Fotomonografija, opsega 500 stranica i provi─Ĺena dosada gotovo nevi─Ĺenih svjetlopisa koje su Udba i Kos, kao jedan od prvog "plijena" oteli Usta┼íkom dr┼żavnom zavodu Promi─Źba, jer hrvatskim gra─Ĺanima nisu se smjela prikazati mnoga pozitivna doga─Ĺanja koja je u─Źinila NDH u svome 49 mjese─Źnom postojanju (uspjesi na kulturnom polju, naro─Źito u kulturi, umjetnosti arhitekturi, zdravstvu, znanosti, ┼íkolstvu itd., nabrojimo samo neke: Izgradnja Zakladne bolnice na Rebru najprije s 1000 kreveta, pa kasnije pro┼íirena na 1300 i opremljena najmodernijom Siemensovom aparaturom, r├Ântgenima, dijagnostikom, suvremenim krevetima i dijelom ┼íkolovanim personalom u Njema─Źkoj, najsuvremenijom zgradom glavne po┼íte na Glavnom kolodvoru izgradnjom Poljoprivredno-┼íumarskog fakulteta, Tehni─Źkim fakultetom u Pierottijevoj ulici - izdavanjem oko 1,500.000 knjiga za osnovne i srednje ┼íkole, izradom potpuno novih nastavnih planova, izgradnjom radni─Źkih naselja koja su se sastojala od manjih obiteljskih ku─ça za 2-6 ─Źl. obitelji (koje su se za minimalnu najamninu iznajmljivanja najpotrebnijim, a ne najpodobnijim). U Zagrebu i danas tak naselje postoji uz prvu munjovoznu stanicu (na ju┼żnoj strani pruge u Donjoj Dubravi, ali ve─çim dijelom s novim stanarima koji su uselili dolaskom novih stanara komunista koji su istjerali stare). Na Medicinskom brijegu "┼áalata" niknuo je cijeli niz novih zgrada, koje su u najkra─çem roku osposobljene i za najkompliciranije operacije i predane u funkciju.

Hrvatsko Dr┼żavno kazali┼íte do┼żivljava svoju renesansu. Milanska skala dva puta gostuje u svom najboljem sastavu u Zagrebu. Berlinska filharmonija tako─Ĺer. Proslavljeni tenor B. Gigli, onodobni najslavniji tenor Europe i Amerike, produ┼żava svoj boravak u Zagrebu za dva dana kao privatni gost Poglavnika, a gostu dr. Paveli─ç prire─Ĺuje gala ve─Źeru u Banskim dvorima, a Gigli za uzvrat Zagreb─Źanima pjeva njima najdra┼że pjesme: Falu, Marijanu, Popevke sem slagal, Majko (Mama) i jo┼í neke. Ugodno iznena─Ĺen Paveli─çevim perfektnim znanjem talijanskog zadr┼żava se protokola cijelu ve─Źer uz Poglavnika ─Źime se nije mogao pohvaliti niti jedan dr┼żavnik. Sve te, i mnoge druge zanimljivosti pokazuje nam i dokazuje Sagrak u svojoj zanimljivoj knjizi.

Naravno da niti UDBI, a niti KOSU nije se uklapalo u dugo stvaranu percepciju dr┼żavnog vodstva NDH kao skup mrkih i neljubaznih ljudi, koji imaju slabo razumijevanje prema glazbi, umjetnosti, kulturi, s kojima u zbilji mogu bez prevoditelja razgovarati na svjetskim jezicima. Gigli je u privatnom razgovoru rekao Poglavniku: "Donedavno nisam znao da je Rugjer Bo┼íkovi─ç, jedan od najve─çih znanstvenika Europe i ─Źlan ve─çeg broja najrenomiranijih europskih akademija, hrvatskoga roda i koji se neobi─Źno time ponosi. Nu, od sada ─çu pri─Źati o tome mnogim svojim prijateljima

Iz ove intrigantne Monografije svjetlopisa, ve─çim dijelom sa─Źinjenoj od dosada nevi─Ĺenih fotografija, uglavnom u boji, a starih oko 75-80 g. ┼íto ju ─Źini jednom od najstarijih ovakve vrste u Europi)! opisa istih napisanih rukom na pole─Ĺini, dobiva se realna slika o jednoj dr┼żavi "ro─Ĺenoj" i izbrisanoj iz zemljopisnih karata onog vremena.

─îitatelj (i gledatelj!) doznat ─çe kakve zrakoplove je imala NDH i njihov broj (blizu 1000, od kojih je manji dio zarobljen od Kraljevine Jugoslavije, a ve─çi - nabavljen od Njema─Źke. Nadalje vidjet ─çe slavne pojedince, ─Źlanove bojnog zrakoplovstva koji su ostvarili obaranje najve─çeg broja Sovjetskih borbenih zrakoplova na Isto─Źnom boji┼ítu i za to dobili najvi┼ía njema─Źka i hrvatska odlikovanja

Nadalje iscrpno je prikazan ┼żivot u Zagrebu po─Źetkom ─Źetrdesetih godina. Na─Źin ─Źime su se bavili i zabavljali zagreb─Źani unato─Ź ratnim prilikama. Kako su se vozili i ─Źime. Kuda su odlazili na izlete. Na ┼żalost prikazani su i oni trenutci kada se na reklamne stupove lijepe veliki plakat kojima se gra─Ĺani obavje┼ítavaju da je pogubljen odre─Ĺen broj talaca, jer su komunisti ─Źinili diverzije, dizali u zrak ┼żeljezni─Źke pruge, postavljali mine pod putni─Źke vlakove. U dnevnim novinama ─Źesto su osvanuli slikopisi kako su bombardirani neki dijelovi Zagreba (naj─Źe┼í─çe su, hvala Bogu, to bili industrijski objekti na periferiji, ran┼żirni kolodvori, vojni objekti, itd. Razlozi zbog kojih su rijetko bombardirani civilni objekti, ┼íkole itd. bio je taj, jer niti hrvatska vojska i policija nije bez razloga napadala od neprijatelja okupirana podru─Źja, ve─ç se strogo dr┼żala pravila iz ┼Żenevskih konvencija.

Zanimljivo je gledati slikopise na kojima je zorno prikazano kako su vrijeme provodili "najslobodniji zarobljenici II. svj. rata - ameri─Źki piloti ─Źije zrakoplove je obarala hrv. protuzra─Źna obrana, op┼íirni prikaz i fotodokumentacija posve─çena je genijalnom pronalazku autora knjige Darka Sagraka, da je jedan od najve─çih hrvatskih pjesnika i knji┼żevnika Vladimir Nazor posvetio jednu od svojih najboljih pjesama (ODU POGLAVNIKU), objavljenu bez potpisa u Hrv. Narodu u kolovozu 1944. g.) u vrijeme kada je Nazor ve─ç bio predsjednik partizanske FD Hrvatske.

To i sijaset drugih zanimljivih doga─Ĺanja vidljivi su na do sada nevi─Ĺenim slikopisima - pa ─çe svaki tko kupi ovu upravo izi┼ílu i vrlo luksuzno opremljenu knjigu imati puno zadovoljstvo gledaju─çi slike u boji kada su one bile rijetkost i u mnogo bogatijim zemljama od Hrvatske. Broj tiskanih knjiga zbog visokih tro┼íkova je relativno malen - pa je isplativo nabaviti tu knjigu.

Izvor: www.hkz-kkv.ch

 

Knjigu mo┼żete naru─Źiti na telefon 00497611374341 (B. Dilberovi─ç, Njema─Źka). Cijena 50.- EU

Ako jo┼í niste kupili knjigu NDH - prijepori i mitovi, preporu─Źujemo da to napravite dok jo┼í ima neprodanih primjeraka.

 


  

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU