Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

KOMUNIZAM - NAJKRVAVIJA IDEOLOGIJA 20. STOLJE─ćA     (kolovoz  2005.)

JE LI TITO ZASLU┼ŻIO SPOMENIK?

U Hrvatskoj se spomenici ili obilje┼żja bilo kojem djelatniku iz doba NDH (Budak, Franceti─ç) ┼żustro uklanjaju, bez rasprave o stvarnim djelima doti─Źnih. Ne ┼żeli se provocirati Europu sa bilo kojom i mikroskopski malom sumnjom da bi jedan ili dva Hrvata mogli evocirati uspomene na jedan totalitarni re┼żim. Specijalno sada kada ┼żelimo posti─çi uvjete za pregovore o ulasku u EU.

I onda su nepoznati po─Źinitelji u no─çi od 18. na 19. prosinca 2004. eksplozivom skinuli glavu Titovom spomeniku u Kumrovcu.

Digla se ─Źitava relevantna hrvatska medijska javnost na noge i osudila taj ─Źin kao barbarizam i povredu osje─çaja svih ┼żrtava fa┼íizma. U osudu tog "oskvrnu─ça" mar┼íala uklju─Źila se i oporba, ┼íto je zbog njihovih komunisti─Źkih korijena sasvim razumljivo, a uklju─Źila se i vlada, i to opet zbog bojazni da skidanjem sa pijedestala "antifa┼íisti─Źkog borca" ne uznemirimo Europu.

A ┼íto su ustvari svi osudili? Osudili su jedan ─Źin koji se u Titova vremena prakticirao na veliko kako na spomenicima, uglavnom hrvatskim, tako i na ┼żivim ljudima, prije svega Hrvatima. Istina, nisu se uvijek doslovno skidale glave, ali za razliku od Titovog spomenika koji od 11.04.2005 opet stoji u punom sjaju, ljudi su bili definitivno likvidirani, da upotrijebim tada┼ínju terminologiju kojom su se opisivala umorstva nepo┼żeljnih.


Ima i glasova koji tvrde da je Titov spomenik umjetni─Źko djelo i kao takvo ga treba sa─Źuvati. Na kraju krajeva to je djelo na┼íeg velikog kipara Antuna Augustin─Źi─ça. Tu treba podsjetiti da je taj isti umjetnik napravio i spomenik Anti Paveli─çu.

A ono ┼íto Fumi─çu i drugovima koji odlaze na hodo─Źa┼í─çe u Kumrovec nikako nije jasno, ali o─Źito i ve─çini zapadnih Europljana, jer nisu bili direktno pogo─Ĺeni, pokazuje tabela najve─çih krvnika 20-tog stolje─ça.

 

Najkrvaviji diktatori 20-tog stolje─ça

 

Diktator

Ideologija

Dr┼żava

Razdoblje

Broj ┼żrtava
u milionima

Josef V. Staljin

komunist

SSSR

1929 - 53

42,67

Mao Tse Tung

komunist

Kina

1923 - 76

37,83

Adolf Hitler

fašist

Njema─Źka

1933 - 45

20,95

Chang Kai Shek

fašist

Kina

1921 - 48

10,21

Vladimir I. Lenjin

komunist

SSSR

1917 - 24

4,02

Tojo Hideki

fašist

Japan

1937 - 45

3,99

Pol Pot

komunist

Kambod┼ża

1968 - 87

2,40

Yahya Khan

militarist

Pakistan

1971

1,50

Josip Broz Tito

komunist

Jugoslavija

1941 - 87

1,17


(Izvor: www.hawaii.edu.powerkills)

Najve─çi zlo─Źini u povijesti po─Źinjeni su u ime nekakvih ideologija, jer se onda mogu opravdati sa "vi┼íim ciljevima". Makar se statistika uvijek treba promatrati sa skepsom i dobrom dozom zdravog razuma, ipak tabela nedvosmisleno pokazuje da je u 20-tom stolje─çu najvi┼íe zlo─Źina po─Źinjeno u ime komunizma. Zna se ─Źuti argument da se ti zlo─Źini ne mogu poistovjetiti sa zlo─Źinima fa┼íizma, jer eto oni su u─Źinjeni u namjeri da se stvori jedan bolji svijet, dok fa┼íisti─Źki zlo─Źini proizlaze iz rasizma.

I to stajali┼íte zastupaju upravo oni, koji nas u slu─Źaju na┼íih ha┼íkih optu┼żenika uvjeravaju, da je zlo─Źin zlo─Źin bez obzira iz kojih razloga je po─Źinjen. A istina je, da su oba re┼żima u su┼ítini vrlo sli─Źna i po ideologiji i po metodama odr┼żavanja vlasti. I dok jedan sistem definira rasnog, drugi vidi klasnog neprijatelja, a oba sistema bezobzirno likvidiraju sve neistomi┼íljenike. I gdje je tu razlika?


A Tito je sa svojim skromnim sredstvima uspio zauzeti respektabilno 9-to mjesto na toj ljestvici najkrvavijih diktatora. I dok su Staljinovi spomenici sru┼íeni, a da se u Europi nitko nije bunio zbog oskrvnu─ça "antifa┼íiste", mi drhtimo ho─çe li kumrove─Źki doga─Ĺaj uzbuditi Europu. A ime Tita jo┼í uvijek obilje┼żava jedan zagreba─Źki trg u centru grada. Bez obzira na to ┼íto dijelimo europske ste─Źevine demokracije i antitotalitarizma.


Zanemaruju─çi metode kojima se je Tito slu┼żio u postizavanju prije svega svojih osobnih ciljeva, mo┼że se postaviti pitanje kako bi Hrvatska izgledala da ga nije bilo i da li rezultat opravdava ┼żrtvovanje hrvatskih k─çeri i sinova na tom putu. Drugim rije─Źima, da li bi bez Tita ostvarenje samostalne Hrvatske bilo uop─çe mogu─çe?

Mislim da je u Hrvatskoj nemogu─çe na─çi konsens u odgovoru na to pitanje i da ─çe ono prema tome uvijek ostati otvoreno. Ali sigurno je, da Titove misli nikad nisu i┼íle u pravcu samostalne Hrvatske i da je on za o─Źuvanje Jugoslavije bio spreman Hrvatsku i ┼żrtvovati. Kao i neki dana┼ínji politi─Źari bio je ┼íiroke ruke prema susjedima. Srijem i prelijepu Boku Kotorsku, stare hrvatske zemlje, izgubismo zahvaljuju─çi Titu zauvijek. I to usprkos toga ┼íto je napisao jednu misao koja je vrlo aktualna i koju bi svaki na┼í politi─Źar trebao slijediti:

"Treba slu┼żiti svom narodu, a ne tu─Ĺinu". (Enciklopedija aforizama, Epoha, 1968). Tito se vlastite izreke nije dr┼żao. Ili pri toj izreci nije mislio na hrvatski narod. Spomenika u Hrvatskoj nije zaslu┼żio.

 

 

Podnoseći ostavku na mjesto podpredsjednika u prvoj poslijeratnoj jugoslavenskoj vladi, sastavljenoj pod pritiskom Britanaca od Tita i Šubašića, Milan Grol je izjavio:

"Ovo nije dr┼żava nego klaonica"

 

 

Piše: Osvin Gaupp
Izvor: Društvene obavijesti broj 96, svibanj 2005.

004-2005

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU