Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

TKO TO MO┼Ż┬ÄE PLATITI?   (11.01.2012.)

Spektakularna rastrošnost Europske unije

"Za jedan euro dobijete tri, samo glasajte za Europsku uniju!". "Iz unijskih fondova smije┼íe nam se milijarde!" - kri─Źi zlonamjerna i od Unije potpla─çena udru┼żena hrvatska oligarhija.

Je li Europska unija zbilja nekakva dobrotvorna organizacija koja će nam pomoći da u treptaju oka preporodimo svoje gospodarstvo, svi veselo radimo u svojim tkaonama i na prešama i popodne sveudilj peglamo svoje zlatne American-kartice?

Ako vas i ne zanima ni┼íta o Europskoj uniji, mo┼żda biste ipak mogli pro─Źitati neke brojke koje Uniju predstavljaju u pravom svjetlu. Mo┼żda bi vas one mogle zainteresirati. Istina je mal─Źice druk─Źija od onoga ┼íto vam serviraju na dnevnoj bazi. Dopustite da vam objasnimo.


"O─Źekujem da i one stranke koje izgube na izborima, a zalagale su se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, i nakon izbora podupru sna┼żnu proeuropsku kampanju!" - re─Źe nedavno svojim hipnotiziraju─çim monotonim glasom Predsjednik Republike i ostade ┼żiv samo tako.


Naravno, kao i svi njegovi pajda┼íi iz udru┼żene hrvatske politi─Źko-gospodarsko-crkvene oligarhije, i opet je propustio re─çi vam koliko ─çe vas ko┼ítati unijska pri─Źa. Bitno je da vas sluge unijske federacije nagovore da glasate za njihovu ideju. Dalje ─çe oni lako.


┼Żivimo u jednostrana─Źkoj dr┼żavi


Probudite se. Nema vi┼íe ni "ljevice" ni "desnice": ┼żivimo u jednostrana─Źkoj dr┼żavi. Nema tog komunizma ni staljinizma koji bi imao uniformnije poglede na budu─çnost koju moramo izabrati. I pritom biti veseli. Upravo je nevjerojatno koliko ─Źak i izabrani du┼żnosnici, poput ve─ç spomenutog notornog hipnotiziraju─çeg Predsjednika, a koji bi trebali zastupati sve gra─Ĺane, umjesto da to ─Źine zastupaju isklju─Źivo jednu ideju: onu unijsku. Pa makar se nebo sru┼íilo.


Koju god opciju (prividno) zastupali, njihova je misao uvijek ista. "Unija ili smrt!", papagajski ponavlja udru┼żena oligarhija. Jo┼í samo da ih izaberemo na izborima (koga god, nije va┼żno) i poslije toga glasamo za pristupanje Uniji koje oni postavljaju kao svoj (ne i narodni) "sveti povijesni cilj".
Ali, ma za koju od impresivnijih stranaka glasali, izabrali smo unioniste! Jer svi su oni upravo to: svi pjevaju tu istu nevjerojatno dosadnu pjesmu. I jo┼í su potro┼íili 15 milijuna na┼íih prora─Źunskih kuna kako bi nas putem bezobrazno infantilne prounijske indoktrinacijske kampanje uvjerili da moramo misliti kao oni.


A "oni" svi misle posve isto: od Jadranke Kosor preko Ive Josipovi─ça, Zorana Milanovi─ça i Vesne Pusi─ç do Angele Merkel i pape Ratzingera! I tu nikom nije ni┼íta sumnjivo? Vrijeme je da se probudimo. Ma koliko netko bio opijen unijskim idejama, brojke su upravo idealan na─Źin za to. Vrijeme je za bu─Ĺenje


Pa idemo onda malo s brojkama. Ako vas i ne zanima ni┼íta o Europskoj uniji, prije no ┼íto iza─Ĺete na izbore i referendum, mo┼żda bi bilo dobro da ipak bacite oko na podatke koji slijede. I da, ve┼żite pojaseve i spremite se za prinudno slijetanje.


Ateriranje u surovu stvarnost


Ukupni godi┼ínji tro┼íak EU iznosi upravo nevjerojatnih 1.147.885.101.616 eura. Znate li, zapravo, uop─çe pro─Źitati tu brojku? Pa tko to mo┼że platiti? Toliko moraju izdvojiti "─Źlanice" Unije, ili bolje re─çi, toliko moraju izdvojiti gra─Ĺani EU! Pa lijepo.


Ali, kamo ide sav taj silni novac? Vidite, 281.977.916.466 eura otpada na tro┼íkove provedbe zakona, 93.992.638.822 eura su PDV i ostale europske porezne prijevare, 46.996.319.411 eura za vi┼íe cijene hrane po Zajedni─Źkoj poljoprivrenoj politici, 35.247.239.558 eura pla─ça se za EU-slu┼żbenike u zemljama ─Źlanicama, 7.049.447.911 eura su tro┼íkovi administracije, a 118.665.706.513 eura su ostali tro┼íkovi. I to je to. (izvor: Taxpayers Alliance)


Europska unija u brojkama


Ajmo se malo zabaviti i nasmijati (ali pritom ne smijemo zaboraviti da netko i to mora platiti). Evo nekoliko nadasve zanimljivih izdataka:


- 5,25 milijuna eura porezni obveznici Unije platili su flotu luksuznih automobila ─Źlanova Parlamenta u Strasbourgu.
- 5,5 milijuna eura košta izgradnja "Beach Cityja" kraj Budimpešte.
- 18.798 eura Europski fond za agrikulturu dodijelio je austrijskoj pokrajini Tirol za projekt pove─çanja emocionalne povezanosti s pejza┼żem.
- 50.521 eura gra─Ĺane Unije ko┼ítao je hip-hop laboratorij u Lyonu.
- 1.057.417 eura stajao je njema─Źki golf-park i wellnes.


Svi─Ĺaju vam se gornje brojke? Biste li voljeli sudjelovati u navedenim pla─çanjima? Ma nije beg cicija, idemo dalje! ─îelnici Europske unije potro┼íili su oko 8.000 eura za nabavu "lasera". Kakvih lasera, pobogu? Udruga koja se bavi prou─Źavanjem tro┼íenja prora─Źunskog novca (Taxpayers Alliance) u nedostatku pojedinosti i svrhe lasera duhovito zaklju─Źuje: "Ne znamo ─Źemu slu┼że. Mo┼żda za osvjetljivanje diskokugle u uredima slu┼żbenika, a mo┼żda nam vlade prave tajno superoru┼żje."


Ako ste ljubitelj ┼żivotinja, vjerojatno ─çe vas razveseliti podatak da je Unija vi┼íe od 160.000 eura potro┼íila na projekt pse─çeg fitnes-centra u Ma─Ĺarskoj. Apsurdna je ─Źinjenica da centar nikad nije otvoren. Ali, je li to netko platio? ┼Żelite li da i va┼í Fifi u┼żiva u pse─çem-fitnessu svakako glasajte za Europsku uniju!


No Unija se, treba znati, ne ograni─Źava na tro┼íenje novaca unutar svojih granica. Jer, 24 tisu─çe eura ulo┼żeno je u Srbiju. Projekt: snimanje nijemog slapstick filma koji treba promovirati neverbalnu komunikaciju. Kakvi su odjeci na ovaj uradak u Srbiji, nije poznato. Ali je zato jasno da je i to netko platio. Tko? Angela i Barroso iz svog d┼żepa ili gra─Ĺani Unije, ┼íto mislite?


A da se u Uniji, kad se ugase kamere i kad se vi┼íe ne mora imati ozbiljno lice, tro┼íi lu─Ĺa─Źki, vidljivo je i iz podatka da je vi┼íe od 300.000 eura potro┼íeno na koktel partyje (!), od toga ─Źak 75.000 eura u samo jednoj amsterdamskoj no─çi, a da je Barrosov ured u samo devet mjeseci uspio potro┼íiti ─Źak 249.000 eura na kori┼ítenje privatnih zrakoplova. U navedenom razdoblju ovaj istaknuti politi─Źar ─Źesto je posje─çivao UN-ove konferencije o klimatskim promjenama. O─Źito, nije mogao letjeti redovitim linijama. Za┼íto i bi, kad mu Europljani mogu priu┼ítiti privatni avion?


Gigantska unijska administracija: pla─çaju li je dobre vile?


Ali, pustimo pri─Źe i manimo se zabavnih podataka! Gorka je istina ova: saveznu unijsku administraciju netko mora financirati, a tko ako ne zemlje-─Źlanice? Ta ogromna administracija raspola┼że ogromnim brojem tijela, institucija i agencija, a ondje rade ljudi koje netko treba platiti.
Za raspisivanje natje─Źaja i zapo┼íljavanje slu┼żbenika u europskim institucijama i agencijama, zadu┼żen je Europski ured za odabir zaposlenika (EPSO). Ugovorni slu┼żbenici koji su zaposleni na odre─Ĺeno vrijeme imaju pla─çu od 1847 do 6599 eura. Najni┼ża po─Źetna pla─ça stalno zaposlenog asistenta iznosi 2654 eura, a uz to ima pravo i na 16 posto od pla─çe kao naknadu za ┼żivot izvan svoje zemlje, te na jo┼í neke dodatke, primjerice, ako ima djecu.

Najvi┼ía predvi─Ĺena slu┼żbeni─Źka pla─ça je 18.370 eura. Administratori po─Źinju s 4349 eura. Solidne pla─çice, ne?


Najva┼żnija podjela europskih slu┼żbenika je na asistente, za koje se ne tra┼żi akademsko obrazovanje, i slu┼żbenike sa zavr┼íenim fakultetom - administratore. No, ni tu nema pravedne popune: Najvi┼íe europskih slu┼żbenika dolazi iz Belgije. Tako ih je me─Ĺu asistentima i administratorima u Europskoj komisiji, u kojoj radi oko dvije tre─çine zaposlenika, gotovo petina. ┼Żeljeli ste postati europski administrator? Nema problema, jo┼í samo morate srediti svoje nadmo─çne belgijske konkurente i na konju ste. Za ─Źetiri tisu─çe eura, vrijedi se pomu─Źiti, je li? Nebesa! Zbilja moramo raditi vi┼íe kako bismo sve to platili


┼áto mislite tko pla─ça svu tu unijsku administraciju? Dobre vile? Pa samo ─Źlanovi parlamenta imaju - bili nazo─Źni na sjednicama ili ne, dakako - pla─çicu od 7339 eura! Uz to primaju i neoporezivu naknadu za tro┼íkove u iznosu od 3980 eura! Plus 284 eura dnevnice po danu zasjedanja u parlamentu, ┼íto uz 12 dana zasjedanja iznosi dodatnih 3408 eura mjese─Źno! Kad to sve zbrojite radi se o prosje─Źnoj europarlamentarskoj pla─çici od 14.727 eura mjese─Źno.


A ima 736 parlamentaraca. Ako bi Hrvatska kojom nesre─çom u┼íla u Europsku uniju, na┼íih 12 parlamentaraca ─Źinilo bi 1,6 % zastupnika - bili bismo, dakle, na nivou statisti─Źke pogre┼íke, ali bismo zato uredno pla─çali sve unijske tro┼íkove, kao i svi drugi. No, dvanaest sretnika u┼żivalo bi u ne┼íto manje od 15.000 eura mjese─Źno! Nije vrag da im to ne ┼żelite priu┼ítiti?


A gdje su tek komesari Europske komisije s 23.000 eura mjese─Źno! I mi bismo trebali vi┼íe raditi kako bismo to pla─çali?! Sjetite se, u posljednje vrijeme apsolutno svi politi─Źari, i doma─çi i strani, i u nas i u Gr─Źkoj i u Njema─Źkoj bez razlike, pjevaju istu pjesmu: trebamo raditi vi┼íe. I du┼że. Najbolje dok ne krepamo. Evo sad znamo i za┼íto.


Prema podacima slu┼żbene EU-stranice europa.eu, samo Komisija zapo┼íljava oko 38.000 ljudi. U Europskom parlamentu koji broji preko 700 zastupnika (a svaki zastupnik ima i svoje osoblje) radi jo┼í i oko 6000 ljudi u njegovu Generalnom sekretarijatu. U Generalnom sekretarijatu Vije─ça EU radi preko 3500 djelatnika. Jeste li zbrojili koliko biste drka─Źa trebali pla─çati? No, ne. nisu to svi! Ima jo┼í!


Jer, tu su i drugi djelatnici. Primjerice, Europska komisija ima jednu od najve─çih prevodila─Źkih slu┼żbi u svijetu, ondje radi oko 1750 lingvista i 600 pomo─çnih djelatnika. Interpretacijska slu┼żba Komisije broji 600 zaposlenih prevoditelja, tim od 3000 honorarnih prevoditelja i 250 pomo─çnih djelatnika. I tako dalje, i tako dalje. A gra─Ĺani Europe moraju financirati ─Źitavu tu birokratsku vojsku. ┼Żelimo li im se pridru┼żiti?


Punjenje nevjerojatno dubokog d┼żepa Europske unije: ajmo i mi sudjelovati!


Prora─Źun EU financira se sredstvima Unije (own resources) koja nisu podlo┼żna me─Ĺuvladinim pregovorima. Postoje ─Źetiri vrste vlastitih prihoda kojima se financira prora─Źun: poljoprivredne pristojbe, carine, udio u PDV-u i uplate zemalja ─Źlanica. Prva dva oblika prihoda, tj. poljoprivredne pristojbe i carine, koristili su se u po─Źetku djelovanja Unije i bili su dostatni za njezino financiranje. No s vremenom je njihovo relativno zna─Źenje slabilo i pojavila se potreba za novim izvorima financiranja. Tako se danas glavnina prora─Źunskih prihoda prikuplja novim vlastitim sredstvima: udjelom u PDV-u i uplatama zemalja ─Źlanica.


Prora─Źun za 2011. u visini od 126,5 milijardi eura ve─çi je za 2,91 posto ili 3,5 milijarde eura u odnosu na pro┼ílogodi┼ínji. Parlament je tra┼żio pove─çanje od 5,9 posto, ┼íto zemlje ─Źlanice nisu htjele prihvatiti.


Postoji gornje ograni─Źenje visine ukupnih vlastitih prihoda pa tako oni ne mogu biti ve─çi od 1,24 % ukupnog BNP-a (bruto nacionalnog prihoda) zemalja ─Źlanica. Visina i struktura vlastitih sredstava odre─Ĺuju se ovako:
- Poljoprivredne pristojbe - ─Źine oko 2 % prora─Źunskih prihoda, a prikupljaju se od carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje nisu ─Źlanice Unije;
- Carine - obuhva─çaju oko 1 3% prora─Źunskih prihoda, a prikupljaju se od carina na uvoz iz zemalja koje nisu ─Źlanice Unije;
- Udio u prihodima od PDV-a - ─Źini oko 35 % prora─Źunskih prihoda EU i transfer je dijela PDV-a ubranoga u zemlji ─Źlanici. Odre─Ĺuje se primjenom jedinstvene stope na osnovicu PDV-a svake zemlje ─Źlanice. Stopa je 2004. godine smanjena na 0,5 %, a primjenjuje se na osnovicu koja ne smije iznositi vi┼íe od 50 % BNP-a;
- Uplate razmjerne BNP-u - ─Źine polovicu ukupnih sredstava prora─Źuna EU. One su dodatni izvor jer se odre─Ĺuju tako da se nadoknadi manjak koji mo┼że nastati zbog nedostatka sredstava iz prethodna tri izvora. Na taj se na─Źin osigurava da prora─Źun nije nikad u deficitu.


Ali, tko su dobre vile koje pune taj prora─Źun? Pa, Europljani, to─Źnije dr┼żavljani zemalja-─Źlanica Unije. A ako se nedajbo┼że priklju─Źimo Uniji, i mi. Na na┼íoj podstranici EU-danas pogledajte kako to─Źno izgleda EU-prora─Źun u cent. I razmislite jeste li ludi da im to platite.


Bizarna UK-korekcija - jesu li vam ikad rekli za nju?


Ali ni tu pri─Źi nije kraj! Jer, Margaret Thatcher je 1985. izborila posebne pogodnosti za Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema tim "pogodnostima" britanski bi se doprinos svake godine umanjivao za dogovoreni iznos, koji se u prora─Źunu vodi kao "UK-Correction". O tome ne─çete ─Źuti u Dnevniku. O ─Źemu je rije─Ź?


─îeli─Źna Margaret uspjela je u svom naumu, pa manjak koji nastaje zbog smanjenog doprinosa Ujedinjenog Kraljevstva nadokna─Ĺuju sve ostale ─Źlanice - uplatom dodatnog iznosa za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Jednostavno, zar ne? I odli─Źno za Ujedinjeno Kraljevstvo, ali lo┼íe za vas ako niste podanik Ujedinjenog Kraljevstva! Pogledajte na tablici prora─Źuna EU, na na┼íoj podstranici EU-danas, koliko zemlje ─Źlanice upla─çuju u duboki unijski d┼żep kako bi nadoknadile britanski manjak. Rije─Ź je o 3 milijarde eura!


Ali ne. ni to jo┼í nije sve! Ni taj iznos nije jednak ni pravedan, jer su neke lukave ─Źlanice uspjele progurati da njihov doprinos za Ujedinjeno Kraljevstvo ne bude ve─çi od 25 % onoga ┼íto bi prema formuli trebali platiti na ime manjka kojeg je stvorila Britanija. Ostale zemlje ─Źlanice nadokna─Ĺuju tako jo┼í i taj dodatni manjak!


Na na┼íoj podstranici EU-danas molimo pogledajte navedenu "UK-korekciju" u prora─Źunu Unije za 2011. Pa uo─Źite da, recimo, siroma┼ína Rumunjska mora financirati dug Ujedinjenog Kraljevstva s preko 51 milijun eura, a mala Slovenija sa 14,3 milijuna. Bilo bi zanimljivo vidjeti jesu li gra─Ĺani Irske sretni ┼íto moraju financirati Britaniju s 53 i pol milijuna eura i svi─Ĺa li se stanovnicima prezadu┼żene Gr─Źke ┼íto ─çe, htjeli ne htjeli, uplatiti za Ujedinjeno Kraljevstvo ─Źak 93,5 milijuna eura! I Hrvatska ─çe imati ─Źast financirati Ujedinjeno Kraljevstvo, u─Ĺe li kojom nesre─çom u Uniju. Koliko ─çemo to platiti? Poku┼íajte pitati nekog od lokalnih unionista. Oni znaju, ali mislimo da vam to ne─çe re─çi.


Boli li vas glava od svih ovih brojki?
Sad je vrijeme da malo zastanemo. Naravno da vas boli glava od ovih groznih podataka, nije ─Źudo, koga ne bi? Ali, sve te brojke nisu uop─çe ─Źudne. Europska je unija skupa. Nakaradne i neprirodne federacije poput Europske unije ili Sovjetskog saveza imaju tu manu - one ko┼ítaju. Puno ko┼ítaju.


Sljede─çi put kad vam bilo tko - od urednika Dnevnika do Predsjednika Republike - bude trabunjao o tome kako ─çe na┼ía zemlja "sigurno u─çi u Europsku uniju jer to svi ionako ┼żele i kako ─çe nam ondje biti famozno", - poku┼íajte se sjetiti nekih ovih brojki.
Jer, svi oni koji nas tako ┼żarko ┼żele prevesti ┼żedne preko vode i "pomo─çi nam" da se odlu─Źimo za ulazak u Europsku uniju, - svi oni imaju debelog razloga za┼íto to ─Źine. A ─Źine to upravo zato ┼íto ┼żele biti dijelom aparata koji bismo i mi trebali pla─çati. I to bogami masno. Oni u Europsku uniju, mi u kontejner. Ho─çemo li im to omogu─çiti ili ih zdu┼íno otpraviti u ropotarnicu povijesti?


Izvor: www.europskaunija.yolasite.com

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: