Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

VESELE KARMINE     (29.09.2011.)

Otkako je Europsko povjerenstvo najavilo nadnevak ulaska Hrvatske u Europsku uniju, veliko veselje Saveza za Europu ne prestaje. A doga─Ĺaji su simboli─Źki tempirani

Kada tko umre, najbli┼ża se rodbina i prijatelji duboko o┼żaloste. No, ti ljudi, koliko god zalovali, moraju obaviti nekoliko tu┼żnih poslova. Moraju, me─Ĺu ostalim, dazi pokopati ili spaliti pokojnikovo tijelo. To se ─Źini obredno. A nakon pogreba treba prirediti karmine - ┼żalobnu gozbu u spomen dragomu pokojniku i na utjehu njegovim bli┼żnjima.

Tako to obi─Źno biva. No biti ne mora. Karmine se mogu i ne odr┼żati. A mogu se odr┼żati i za ┼żivota budu─çega pokojnika. Na primjer, nakon najave njegove smrti. Najbli┼ża rodbina mo┼że biti zlurada, a prijatelji himbeni. Najava ih smruti dakle ne mora o┼żalostiri. Mo┼że ih i obradovati. Karmine ─çe u tom slu─Źaju biti vesela gozba. A mogu potrajati i nekoliko godina. Veliko se veselje jednostavno ne da zbiti u malu vre─çu. To se upravo doga─Ĺa Hrvatima.

Otkako je Europsko povjerenstvo najavilo nadnevak ulaska Hrvatske u Europsku uniju, veliko veselje Saveza za Europu ne prestaje. A doga─Ĺaji su simboli─Źki tempirani. Najavu je Europsko vije─çe potvrdilo u predve─Źerje 20. obljetnice Dana dr┼żavnosti. - Glupost! - re─Źi ─çete. - Mi Hrvati ni sami ne dr┼żimo nmogo do svojih simbola! Za┼íto bi stranci do njih dr┼żali vi┼íe? Doga─Ĺaji su se slu─Źajno poklopili. - Hm, da... Mo┼żda doista. U najmanju ruku toliko slu─Źajno koliko je slu─Źajno francuski predsjednik Francois Mitterand svojedobno ba┼í na Vidovdan sletio u Sarajevo, kada su Srbi slu─Źajno dr┼żali grad pod opsadom.

U Hrvatskoj se istodobno slavi stjecanje i gubitak dr┼żavne samostalnosti i suverenosti?!

No, bilo kako bilo, potvrda je stigla uo─Źi 20. obljetnice Dana dr┼żavnosti. A hrvatski je Dan dr┼żavnosti ve─ç desetak godina prili─Źno klimav. Rasklimala ga je Ra─Źanova "┼íestorka" kada ga je, na prijedlog Ive ┼ákrabala, pomaknula s 30. svibnja na 25. lipnja. Do tada je blagdan ─Źuvao uspomenu na dan kada se god. 1990. konstituirao prvi i posljednji demokratski izabrani saziv Sabora Socijalisti─Źke Republike Hrvatske, a od tada ─Źuva uspomenu na dan kada je taj Sabor god. 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Kad se to zna, bruxelleska odluka zvu─Źi kao poruka: Dosta je bilo 20 godina samostalnosti i suverenosti! Od 1. srpnja 2013. bit ─çete u Europskoj uniji.
Rok se mo┼że malo i protegnuti. Recimo, do vrlo simboli─Źnoga Vidovdana 2014. No to ne smeta. Dr┼żavna je vlast u transu. Postigla je oba svoja "povijesna cilja" - NATO i EU! Samo se Ivo Josipovi─ç i Jadranka Kosor ne sla┼żu ─Źija je to bila vizija - Ra─Źanova ili Tu─Ĺmanova? Znakoviti, me─Ĺutim, vcaju doga─Ĺaji poput vatrometa. USKOK je osumnji─Źio Ivu Sanadera da je za 10 milijuna eura mita Mad┼żarima predao upravljanje Inom. U Sisku je Europska unija dobila mali predujam; uhi─çeni su ─Éuro Brodarac, Vladimir Milankovi─ç i Drago Bo┼ínjak te izru─Źeni osje─Źkoj podru┼żnici Haa┼íkoga sudi┼íta. U Bruxellesu je gospo─Ĺa Kosor uznesena u sam vrh europskoga demokr┼í─çanstva i narodnja┼ítva. Jer, eto, ona bez ikakva mita predaje Europskoj uniji upravljanje Hrvatskom. To ne smeta da se Dan dr┼żavnosti proslavi sjajnije nego ikad dosad. Skladni je trovrh dr┼żavne vlasti - s mi┼ílju na skore izbore - ─Źak zajedno, prvi put nakon Tu─Ĺmanove smrti, polo┼żio vijence na zapu┼íteni Oltar domovine na Medvedgradu.

┼áto je tim ljudima? Istodobno slave stjecanje i gubitak dr┼żavne samostalnosti i suverenosti?! Europska je unija naddr┼żava, organizirana kao unitarna federacija. Nema unutarnjih granica. U njoj bi hrvatske dr┼żavne granice imale tek sentimentalnu subregionalnu vrijednost. ─îetiri i pol milijuna Hrvata dijelila bi svoj ("nedjeljivi") suverenitet s pola milijarde nehrvata. A dr┼żava bez granica nije dr┼żava, makar se - s ponosom ili bez ponosa - tako nazivala.

Nismo li ve─ç ┼żivjeli u sli─Źnoj naddr┼żavi? Hrvatska se i u Jugoslaviji nazivala republikom, tj. dr┼żavom, ali nije bila dr┼żava. Na┼í udio u jugoslavenskomu pu─Źanstvu bio je oko 22 posto. Kako nam je bilo u toj naddr┼żavi, pokazao je na─Źin na koji smo iz nje iza┼íli. U Europskoj uniji bilo bi nas manje od jedan posto. Razmjeran bi tomu bio na┼í utjecaj na oblikovanje na┼íega ┼żivota na svim podru─çjima. Ali to ne zabrinjava na┼íe kulturne i politi─Źke elite. One trube da ─çe Hrvati ulaskom u Europsku uniju osna┼żiti svoj nacionalni identitet, u─Źvrstiti svoju dr┼żavnu neovisnost i osigurati op─çi napredak. To je jednostavno ludo. Kao kad bi tko tvrdio da ─çe se litra vina najbolje sa─Źuvati ako se ulije u stotinjak litara vode. Zato te ┼żalosno razmetne veseljake treba zaustaviti. Na izborima, na referendumu, bilo kako, ali - zaustaviti.

Piše Benjamin Tolić
Hrvatsko slovo
01.07.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: