Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKOJ TREBA POVRATAK NA TU─ÉMANOVU DR┼ŻAVNI─îKU DOKTRINU    (13.12.2008.) 

Jedno vrijeme se ─Źinilo da bi drugi dr┼żavnik me─Ĺu hrvatskim politi─Źarima mogao biti Ivo Sanader, me─Ĺutim Sanader je prokockao svoju ┼íansu jer je bitno odstupio od Tu─Ĺmanove politi─Źke doktrine ulaguju─çi se lijevo liberalnim snagama i odstupaju─çi od predizbornih obe─çanja. Pred izbore se pozivao na Tu─Ĺmanovu dr┼żavni─Źku doktrinu, da bi nakon izbora prihva─çao Vesnu Pusi─ç koja je, zajedno s Mesi─çem, na ─Źelu antitu─Ĺmanovskih snaga koje kroz radikalnu detu─Ĺmanizaciju poku┼íavaju rashrvatiti Hrvatsku i vratiti nas tamo gdje smo ranije bili.

Ka┼żu da vrijeme sve stavlja na svoje mjesto


Kako vrijeme proti─Źe usprkos vrlo smi┼íljenih poku┼íaja diskreditacije i sotonizacije prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu─Ĺmana sve je jasnije da je dr. Franjo Tu─Ĺman za ve─çinu hrvatskog naroda simbol i metafora hrvatske dr┼żavnosti i samostalnosti, hrvatskog prkosa i otpora i zato nije slu─Źajno ┼íto je i dalje, devet godina poslije smrti, glavni i najopasniji protivnik antihrvatskih snaga.
Ali ┼íto je vi┼íe napada, dr. Franjo Tu─Ĺman postaje sve omiljeniji u hrvatskom narodu. Sve je vi┼íe trgova, ulica i aleja s njegovim imenom. Sve je vi┼íe spomenika i bista te drugih na─Źina obilje┼żavanja trajnog sje─çanja na dr. Franju Tu─Ĺmana. Za golemu ve─çinu hrvatskog naroda dr. Franjo Tu─Ĺman je ne samo jedan od velikana, nego i najve─çi u Aleji hrvatskih velikana. Kao dr┼żavnik, politi─Źar i znanstvenik, kao ─Źovjek koji je bio na ─Źelu hrvatskog naroda u vrijeme obrane Hrvatske, i koji je bio na ─Źelu hrvatskog naroda u stvaranju procesa samostalne hrvatske dr┼żave i borbe za opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, dr. Franjo Tu─Ĺman je zlatnim slovima upisan u hrvatsku povijest i nikakve harange, krivotvorine i optu┼żbe ne mogu ga izbrisati iz hrvatske povijesti ni iz srca hrvatskog naroda, kako ove generacije tako i budu─çih generacija.


Na┼żalost istodobno i dalje ja─Źaju smi┼íljeni, dobro organizirani procesi - kako ka┼żu radikalne - detu─Ĺmanizacije. Jake politi─Źke, medijske i druge snage u Hrvatskoj i u dijelu me─Ĺunarodne zajednice, a osobito preko krivotvorenih optu┼żnica na ha┼íkome sudu, poku┼íavaju sotonizirati i kriminalizirati Domovinski rat te dr┼żavno i vojno vodstvo Hrvatske, na ─Źelu s dr. Franjom Tu─Ĺmanom. Poku┼íavaju "Bljesak" i "Oluju" i cijeli Domovinski rat od na┼íeg ponosa, pretvoriti u na┼íu sramotu, a prvog hrvatskog predsjednika od hrvatskog velikana u navodnog ratnog zlo─Źinca kojega treba izbrisati spu┼żvom zaborava i iz srca hrvatskoga naroda.


U biti, u Hrvatskoj se vodi presudna borba za budu─çnost hrvatskoga naroda i hrvatske dr┼żave. Vodi se borba za istinu o pro┼ílosti, koja je i presudna borba za budu─çnost, jer se svaki projekt budu─çnosti zasniva na interpretaciji pro┼ílosti, jer se tra┼żi legitimitet u pro┼ílosti. Dva su simbola, dvije metafore, dvije li─Źnosti preko kojih ─çe se dogoditi posljednji hrvatski odlu─Źuju─çi boj, u kojemu ─çe se odlu─Źiti tko smo, kamo idemo te tko i ┼íto ─çemo biti. To su Franjo Tu─Ĺman i Ante Gotovina, jer su, svaki na svoj na─Źin, postali ─Źuvari hrvatskoga Grala, ─Źuvari hrvatskoga narodnoga vrela, ─Źuvari dostojanstva i samostalnosti, obnovitelji hrvatskoga narodnog duha i svega ┼íto narodu daje i ulijeva moralnu ─Źvrsto─çu i odlu─Źnost - biti svoj na svome, ali i ─Źvrsto ostati svoj na svome.


Suprotni pol, suprotnu politiku i koncepciju ─Źine provoditelji radikalne detu─Ĺmanizacije kao rashrva─çenja hrvatskoga naroda, poslu┼ínici stranih gospodara, eksponenti me─Ĺunarodne nepravde nad hrvatskim narodom, koji na┼íe svetinje pretvaraju u na┼íu sramotu, a Domovinski rat u zlo─Źina─Źki pothvat, ─Źime poku┼íavaju ugroziti i same temelje ove dr┼żave. Na toj drugoj strani iskristalizirali su se simboli u obliku odre─Ĺenih ljudi. Izraz me─Ĺunarodnih snaga i njihov izvr┼íitelj svakako jest Carla del Ponte, kao reinkarnacija staljinisti─Źkog tu┼żitelja Vi┼íinskog, kao izraz i provoditelj me─Ĺunarodne nepravde. Druga li─Źnost, na┼żalost, jest aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesi─ç, ne zato ┼íto je naj┼że┼í─çi protivnik i najve─çi krivac, jer ima i ┼że┼í─çih od njega, nego zato ┼íto je hrvatski predsjednik i ┼íto njegovo krivokletstvo na sudu, zbog njegova polo┼żaja, ima posebnu te┼żinu.


Stjepan Mesi─ç, ne samo kao krivokletnik na sudu, nego i devet godina poslije smrti Franje Tu─Ĺmana sustavno radi na kriminalizaciji Franje Tu─Ĺmana i njegova djela. Zato on objektivno postaje simbol i klju─Źna osoba koju na svoj barjak stavljaju svi zagovaratelji i provoditelji radikalne detu─Ĺmanizacije. Franjo Tu─Ĺman jest simbol i metafora hrvatske dr┼żavnosti i samostalnosti, hrvatskoga prkosa i otpora. I zato nije slu─Źajno ┼íto je on prvooptu┼żeni u krivotvorenim optu┼żnicama u Haagu, kao ┼íto nije slu─Źajno da se, kao glavni svjedoci optu┼żbe, kao i svjedoci krivotvorenih optu┼żnica, dovode biv┼íi i sada┼ínji hrvatski du┼żnosnici, najbli┼żi suradnici Franje Tu─Ĺmana.


Mnogo je napisano o dr. Franji Tu─Ĺmanu u zbornicima koje godinama objavljujemo sa skupova, okruglih stolova i sve─Źanih akademija u povodu obilje┼żavanja ro─Ĺenja i smrti dr. Franje Tu─Ĺmana. Mnogo sam toga i osobno napisao (izme─Ĺu ostaloga tri knjige) kao i mnogi drugi koji se nalaze u ovoj dvorani tako da nema potrebe ponavljati niti biografiju niti sva ona velika djela ┼íto je u─Źinio dr. Franjo Tu─Ĺman, niti obja┼ínjavati bit njegove politi─Źke doktrine.


U na┼íim javnim istupima, ─Źlancima i knjigama, branili smo istinu o Domovinskom ratu, stvaranju i obrani Hrvatske i velikoj ulozi Franje Tu─Ĺmana. Nismo ni┼íta dodavali jer Tu─Ĺmanovo djelo toliko je veliko da mu ni┼íta ne treba osim istine. Ipak treba jo┼í jednom ponoviti da je dr. Franjo Tu─Ĺman jedini dr┼żavnik me─Ĺu hrvatskim politi─Źarima i da na┼żalost nema nasljednika koji bi kao dr┼żavnik uspje┼íno dovr┼íio njegovo veliko djelo. Jedno vrijeme se ─Źinilo da bi drugi dr┼żavnik me─Ĺu hrvatskim politi─Źarima mogao biti Ivo Sanader, me─Ĺutim Sanader je prokockao svoju ┼íansu jer je bitno odstupio od Tu─Ĺmanove politi─Źke doktrine ulaguju─çi se lijevo liberalnim snagama i odstupaju─çi od predizbornih obe─çanja. Pred izbore se pozivao na Tu─Ĺmanovu dr┼żavni─Źku doktrinu, da bi nakon izbora prihva─çao Vesnu Pusi─ç koja je, zajedno s Mesi─çem, na ─Źelu antitu─Ĺmanovskih snaga koje kroz radikalnu detu─Ĺmanizaciju poku┼íavaju rashrvatiti Hrvatsku i vratiti nas tamo gdje smo ranije bili.


Polaze─çi od navedenih ─Źinjenica mislim da je ne samo korisno nego i nu┼żno potrebno osvrnuti se na aktualnu politi─Źku situaciju u Hrvatskoj, odnosno poku┼íati dati odgovor na temelju poznavanja Tu─Ĺmanove politi─Źke doktrine i njegovog politi─Źkog testamenta, ┼íto bi danas Tu─Ĺman uradio da je kojim slu─Źajem ┼żiv i na ─Źelu hrvatske dr┼żave.
Najprije nekoliko rije─Źi o ha┼íkome sudu. Ovih dana mogli smo pro─Źitati kako je jedan engleski novinar napisao da je za Hrvatsku sre─ça ┼íto je Franjo Tu─Ĺman umro, jer da nije umro bio bi optu┼żen i zatvoren na Ha┼íkom sudu, a to bi prema njegovom mi┼íljenju, kompliciralo situaciju u Hrvatskoj. Siguran sam da je Tu─Ĺman ┼żiv da ne bi bio na ha┼íkom sudu, ali sam isto tako siguran da ha┼íki sud ne bi dobio njegov pristanak da se kriminalizira Domovinski rat i da se istra┼żuje "Oluja", a ne pojedina─Źni zlo─Źini u─Źinjeni u "Oluji".


Tako─Ĺer sam siguran da ha┼íki sud ne bi zavr┼íavao svoj neslavni rad spektakularnim procesima Gotovini, ─îermaku i Marka─Źu, odnosno Hrvatima iz Bosne i Hercegovine u kojima je optu┼żeno cijelo dr┼żavno i politi─Źko vodstvo Hrvatske kao zlo─Źina─Źka organizacija na ─Źelu s dr. Franjom Tu─Ĺmanom. Tako─Ĺer sam siguran da hrvatska politika ne bi prihvatila slugansku politiku, niti krivnju koje nema, bez obzira na cijenu. Dr. Franjo Tu─Ĺman ne bi ┼żrtvovao ─Źast i dostojanstvo hrvatskog naroda, niti bi prihvatio la┼żne optu┼żbe da je hrvatska dr┼żava utemeljena na zlo─Źinu. Te┼íko je re─çi ┼íto bi takva politika zna─Źila za budu─çnost Hrvatske, ali sam siguran da Tu─Ĺman ne bi odstupio od obrane nacionalnih interesa i istine o Domovinskom ratu.


Da je Tu─Ĺman ┼żiv ne bi bilo sotonizacije Domovinskog rata i branitelja, niti bi on dopustio da se sustavno obezvre─Ĺuje Domovinski rat kao temelj hrvatske dr┼żave, a name─çe komunisti─Źki antifa┼íizam kao navodno izvori┼íte hrvatske dr┼żave. Komunisti su stvarali Jugoslaviju, a ne samostalnu i suverenu Hrvatsku. Komunisti su zlorabili antifa┼íizam hrvatskog naroda, preuzeli vlast i onemogu─çili demokratsku Hrvatsku. Kasnije su preko JNA ognjenim i ma─Źem poku┼íali sa─Źuvati monolitnu komunisti─Źku Jugoslaviju. Najve─çe zlo─Źine u─Źinila je Titova armija i u Vukovaru i u Srebrenici. Ne treba zaboraviti ni Bleiburg i brojne zlo─Źine prema hrvatskom narodu tijekom Titova vladanja. Hrvatski branitelji borili su se protiv agresije Titove armije i Titovih vojnika s crvenom zvijezdom petokrakom na ─Źelu. Hrvatski vojnici pobijedili bi tu armiju koja se tijekom rata pretvarala u srpsku armiju da me─Ĺunarodni mo─çnici nisu zaustavili njihov pohod. Tu─Ĺman i Gotovina spasili su Biha─ç koji bi bez njihove pomo─çi postao nova Srebrenica. Hrvatska vojska je omogu─çila kraj rata. Zato je stra┼íno ┼íto je Gotovina u zatvoru, a Mladi─ç na slobodi. Zato je stra┼íno ┼íto prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tu─Ĺman kao svoj trg, kao navodni spomen i po─Źast ima jednu neure─Ĺenu livadu koja nije ─Źak ni park, a kamoli trg, a mar┼íal JNA - zna─Źi agresorske JNA, ima najljep┼íi trg u Zagrebu.

Postavlja se pitanje kako bi se danas dr. Franjo Tu─Ĺman odnosio prema komunisti─Źkom antifa┼íizmu, Titu i svemu ┼íto se doga─Ĺa u njegovoj obnovi. Poznato je da je Franjo Tu─Ĺman u uvjetima stvaranja hrvatske dr┼żave smatrao da je nu┼żna pomirba te je pozvao u zajedni─Źku borbu sve koji su se spremni boriti za samostalnu i suverenu Hrvatsku. Napravio je savez, uvjetno govore─çi od usta┼ía do udba┼ía. Smatrao je da treba zaustaviti hrvatske ideolo┼íke borbe i ne dopustiti obnavljanje hrvatskih krvavih mostova na kojima se bore ideolo┼íki suprotstavljeni i podijeljeni Hrvati. U takvim uvjetima Tu─Ĺman je sprje─Źavao otvaranje ideolo┼íkih borbi, lustraciju i na neki na─Źin ┼ítitio je Tita kao dr┼żavnika i nije dopu┼ítao, npr. ┼íto je bio op─çi zahtjev, da se ukine Trg mar┼íala Tita.


Zato je pitanje da li bi i danas dr. Franjo Tu─Ĺman branio Tita i titoizam, da li bi i dalje branio Trg mar┼íala Tita. Uvjeren sam da je njegova tada┼ínja politika bila mudra s obzirom na odnos snaga i potrebu hrvatske sloge. Tako─Ĺer sam uvjeren da bi danas dr. Tu─Ĺman podr┼żao tra┼żenje istine o Titu i titoizmu. Priznao bi dr┼żavni─Źke zasluge i njegovu povijesnu ulogu, ali bi osudio po─Źinjene zlo─Źine i ne bi dopustio da se zaslugama negiraju i brane po─Źinjeni zlo─Źini. Mislim da bi se Tu─Ĺman o┼ítro suprotstavio obnovi titoizma i svakoj ideji balkanskih regionalnih integracija koje se poku┼íavaju na stotine na─Źine nametnuti hrvatskom narodu.


Dr. Franjo Tu─Ĺman sigurno ne bi dopustio sustavnu kriminalizaciju Domovinskog rata i branitelja, ne bi dopustio izjedna─Źavanje krivnje izme─Ĺu Hrvatske i Srbije. A da je Franjo Tu─Ĺman ┼żiv sigurno ne bi bilo mogu─çe ono ┼íto danas uz veliku medijsku halabuku rade Stjepan Mesi─ç, Ante Nobilo, Milorad Pupavac, Vesna Pusi─ç i mnogi drugi. Prijedlog Stjepana Mesi─ça da se ukinu po─Źasti preminulim braniteljima, kako je napisao novinar Tihomir Dujmovi─ç, pravo je dno dna. Ne zna se ┼íto je gore, ┼íto je ve─ça uvreda: taj prijedlog predsjednika dr┼żave ili konstatacija ─Źlana HNS-a Ante Nobila da je "Oluja" vi┼íe genocid nego stra┼íni zlo─Źini u Vukovaru. Ili stalne izjave Vesne Pusi─ç da je Hrvatska agresor na Bosnu i Hercegovinu, da nema Domovinskog rata nego da se radi o prljavom dogovoru Tu─Ĺmana i Milo┼íevi─ça radi komadanja Bosne. Da je Franjo Tu─Ĺman ┼żiv sve to ne bi bilo mogu─çe. Isto tako ne bi bili mogu─çi bilo kakvi regionalni procesi na Balkanu, niti mirenja sa Srbima na krivotvorinama i la┼żnim optu┼żbama protiv Hrvatske.
Nema sumnje da je Franjo Tu─Ĺman u svojoj politi─Źkoj i dr┼żavni─Źkoj doktrini smatrao da je nu┼żno uspostavljanje normalnih odnosa sa Srbijom. ─îak je smatrao da je to bitan uvjet stabilnosti i mira na Balkanu.


U svojoj bez sumnje najzna─Źajnijoj knjizi "Bespu─ça povijesne zbiljnosti" Tu─Ĺman izla┼że na─Źela trajnoga rje┼íavanja sukoba sa srpskim narodom. On ukazuje na potrebu utvr─Ĺivanja istine o povijesnim zbivanjima, kao pretpostavci otklanjanja uzroka sukoba. On tra┼żi da i jedan i drugi narod prihvate nacionalnu samobitnost hrvatskoga i srpskoga nacionalnoga bi─ça onakvim kako je oblikovano tijekom povijesnoga razvitka, sa svim njegovim sastavnicama i odredbenim ─Źimbenicima. Tu─Ĺman je smatrao da je nu┼żno svakome narodu priznati pravo na samoodre─Ĺenje i na svoju dr┼żavnost, tj. neokrnjeni suverenitet i pravo na odlu─Źivanje o svojoj sudbini, te da na tim na─Źelima postoji prostor za dogovorno rje┼íavanje spornih pitanja radi skladnog su┼żivota dvaju naroda, koji stjecajem okolnosti ┼żive u vi┼íe dr┼żava. Dakle, dr. Franjo Tu─Ĺman, kao povjesni─Źar, znanstvenik, politi─Źar i dr┼żavnik, bio je ┼żestoki kriti─Źar i borac protiv velikosrpske hegemonije, ali je smatrao da, kada se ona pobijedi, odnosno ako se napusti koncepcija velikosrpske hegemonije, ostaje prostor za rje┼íavanje otvorenih pitanja i sporova izme─Ĺu hrvatskoga i srpskoga naroda.


Dakle, da je ┼żiv, danas bi i Franjo Tu─Ĺman radio na normalizaciji odnosa sa Srbijom, ali bi prethodno tra┼żio da se utvrdi istina o velikosrpskoj agresiji, da Srbija prizna krivnju, da se ispri─Źa i da osudi velikosrpske snage koje i dalje vode politiku nove agresije radi stvaranja velike Srbije. Dr. Franjo Tu─Ĺman najvi┼íe je kritiziran zbog svoje politike prema Bosni i Hercegovini. Me─Ĺutim kako vrijeme prolazi sve je vi┼íe argumenata koji potvr─Ĺuju da su Tu─Ĺmanova upozorenja i strahovanja bila opravdana. Dr. Franjo Tu─Ĺman, kao povjesni─Źar i znanstvenik, ali i kao politi─Źar i dr┼żavnik, nije vjerovao u opstanak komunisti─Źkih federacija nakon sloma komunizma te je tvrdio da se one ne mogu odr┼żati u demokratskim uvjetima, bez diktature jednopartijskog monopolnog sustava. U tom kontekstu on je smatrao da ─çe nakon raspada Jugoslavije, odnosno SFRJ, i stvaranja novih dr┼żava biti velikih problema s onim politi─Źkim snagama koje ─çe na novi na─Źin poku┼íati stvoriti ponovno neku multinacionalnu dr┼żavu, savez ili konfederaciju na zapadnom Balkanu. Zato je inzistirao da se u hrvatski Ustav zapi┼íe zabrana stvaranja takvih integracija.

Isto tako, smatrao je da ─çe Bosna i Hercegovina, nakon raspada Jugoslavije, do─çi u velike te┼íko─çe, jer ─çe ve─çina Srba te┼żiti ─Źvrstim vezama sa Srbijom, a Hrvati s Hrvatskom, dok ─çe Bo┼ínjaci-Muslimani te┼żiti stvaranju nove bosanske nacije s tri vjere, odnosno unitarnu dr┼żavu. Isto tako, smatrao je da upravo takva situacija u Bosni i Hercegovini i ─Źinjenica da Albanci ┼żive u ─Źetiri dr┼żave na teritoriju me─Ĺusobno povezanom, na kojem imaju ve─çinu, u uvjetima kada nije rije┼íeno pitanje Makedonije i odnosa Srbije i Crne Gore, u uvjetima kada ─çe se ponovno inzistirati na stvaranju politi─Źke autonomije Srba u Hrvatskoj, dovesti do pritisaka za obnovu balkanske unije, odnosno Udru┼żenih Dr┼żava Balkana. Bio sam vi┼íe puta prisutan kada je stranim dr┼żavnicima Tu─Ĺman obja┼ínjavao svoju viziju, tvrde─çi da ─çe upravo takvo stvaranje politi─Źkih autonomija, entiteta, malih dr┼żavica, otvoriti nove sukobe oko granica, te da ─çe tada me─Ĺunarodna zajednica re─çi: "Jedini je izlaz da na neki na─Źin ┼żivite zajedno u nekoj zajednici, jer tada ne ─çe biti va┼żno s koje strane granice ┼żivi Srbin, Hrvat, Musliman ili Albanac."

Sve ovo ┼íto se nakon smrti Franje Tu─Ĺmana doga─Ĺa pokazuje da su njegova upozorenja i strahovanja bila opravdana. Jo┼í je va┼żnije naglasiti da ┼íto vi┼íe vrijeme odmi─Źe, da se sve vi┼íe pokazuje da je u mnogim pitanjima Franjo Tu─Ĺman bio u pravu. On nije vjerovao u opstanak multinacionalnih dr┼żava i dr┼żavica na ovome prostoru, zato je smatrao potrebnim razgovarati sa Srbima i o viziji budu─çnosti, kako bi se izbjegli uzroci novih ratova i sukoba. Smatrao je da stvaranje, u Hrvatskoj, srpske autonomije ili federalne jedinice, vodi u novi rat. Kako se te ideje ponovno obnavljaju i kako se, na neki na─Źin, u novim uvjetima obnavljaju ideje srpske autonomije u Hrvatskoj, kao i zapadno-balkanske konfederacije, nema nikakve dvojbe da je korisno ponovno valorizirati Tu─Ĺmanovu politi─Źku doktrinu, a ne ga sotonizirati i kriminalizirati, kako se to danas u Hrvatskoj radi.


Danas se, kako kome treba, mnogi pozivaju na Tu─Ĺmanovu doktrinu i razli─Źito ju interpretiraju vezano za Europsku uniju. Zato je korisno ukratko re─çi istinu o toj Tu─Ĺmanovoj viziji Europske unije i mjestu Hrvatske u njoj. Dr. Franjo Tu─Ĺman, kao povjesni─Źar i znanstvenik, analizirao je sudbinu malih europskih naroda, bolje re─çi malobrojnih po broju pu─Źanstva, u odnosu na velike sile i takozvane velike ideje (panslavizam, australizam, ilirizam, jugoslavenstvo i komunisti─Źki internacionalizam). On je to obradio u svojoj knjizi Velike ideje i mali narodi, sedamdesetih godina, i trideset pet godina kasnije, u svojim radovima Povijesna sudba naroda i Nacionalno pitanje o suvremenoj Europi. On je ve─ç tada, prije trideset pet godina, prorekao sumrak vi┼íenacionalnih dr┼żava. Tu─Ĺman ukazuje da manji narodi nisu manje vrijedni i da je za male narode najva┼żnije sa─Źuvati svoj identitet i oduprijeti se takozvanim velikim idejama, kojima se pod firmom univerzalizma, u stvari, name─çu interesi velikih naroda i porobljavaju mali narodi.


Tu─Ĺman, kao dr┼żavnik i politi─Źar, stvaraju─çi na ─Źelu ┼íirokog nacionalnog pokreta, suverenu i samostalnu Hrvatsku, devedesetih godina i u deset godina postojanja hrvatske dr┼żave, sve do svoje smrti, bio je svjestan velike opasnosti, da se komunisti─Źki internacionalizam i jugoslavenstvo i druge, navodno, velike ideje transformiraju u europeizam i globalizam kao novi oblik porobljavanja malih naroda, pa tako i hrvatskoga naroda. S druge strane, Franjo Tu─Ĺman bio je svjestan da Hrvatska nema previ┼íe izbora, da mora sudjelovati u nezaustavljivim procesima europskih integracija i globalizma. Me─Ĺutim, on je inzistirao da Hrvatska u tome mora braniti svoje nacionalne interese i da smije prihvatiti Europsku uniju samo kao zajednicu ravnopravnih dr┼żava i naroda, a ne kao nadnacionalnu tvorevinu, u kojoj ─çe svi mali narodi, pa tako i hrvatski narod, izgubiti svoj identitet, suverenitet i slobodu.


Dakle, nije Franjo Tu─Ĺman bio protiv Europske unije, nego je bio protiv prihva─çanja ultimatuma i diktata i ucjena, koje ugro┼żavaju identitet, samostalnost i suverenost hrvatskoga naroda. Zato je razumljivo za┼íto je on bio vrlo nepopularan stranim gospodarima i upravlja─Źima svijeta i za┼íto su ga ┼żestoko napadali za vrijeme ┼żivota, odnosno, za┼íto ga i danas, devet godina nakon njegove smrti, jo┼í ┼że┼í─çe napadaju i poku┼íavaju ga obezvrijediti i kriminalizirati kao osobu, a njegovu politi─Źku doktrinu i dr┼żavni─Źku politiku pretvoriti u zlo─Źina─Źki pothvat i zlo─Źina─Źku politiku. Taj proces po─Źeo je ve─ç devedeset i pete godine, neposredno nakon Oluje, i on traje do danas, i nastavit ─çe se, kako bi se, kriminaliziranjem i dr. Franje Tu─Ĺmana i Domovinskoga rata, stvarali uvjeti za ru┼íenje Hrvatske, kao nacionalne dr┼żave hrvatskoga naroda na vrijednostima Domovinskoga rata i na dr┼żavni─Źkoj doktrini dr. Franje Tu─Ĺmana. Ako se ponavljanjem brojnih krivotvorina uvjeri hrvatski narod da je to navodno, u na┼íem nacionalnom interesu, stvorit ─çe se uvjeti za nametanje neke druga─Źije politike, u kojoj ─çe na oltar globalizma biti ┼żrtvovan i na┼í nacionalni identitet i na┼í suverenitet i na┼ía sloboda i ravnopravnost. Ponovno se, skoro devedeset godina kasnije, vra─çamo u pro┼ílost, u kojoj mnogi u Hrvatskoj zaboravljaju ─Źuveno Radi─çevo upozorenje: "Nemojte biti guske u magli."

Danas nam je potreban novi Tu─Ĺman ili barem ─Źovjek koji ─çe nastaviti njegovu dr┼żavni─Źku doktrinu. Uskoro ─çe biti predsjedni─Źki izbori. To je ┼íansa da hrvatski narod izabere predsjednika koji ─çe vratiti dostojanstvo hrvatskom narodu, obnoviti slogu hrvatskog naroda i okupiti naj┼íire nacionalne snage u ostvarivanju sljede─çih ciljeva:


1. Obraniti istinu o Domovinskome ratu, zaustaviti kriminalizaciju Domovinskoga rata i suprotstaviti se svim sredstvima kriminalizaciji dr┼żavnoga i vojnog vodstva Hrvatske na ─Źelu s Tu─Ĺmanom.
2. Odnose sa Srbijom i Crnom Gorom normalizirati, ali na povijesnoj istini, a ne prešutnim prihvaćanjem povijesnih krivotvorina.
3. Onemogu─çiti sve oblike balkanskih integracija i odnose sa balkanskim dr┼żavama normalizirati i razvijati na bazi individualnih ugovora i sporazuma, a ne stvaranjem raznih balkanskih integracija.
4. ─îvrsto braniti ravnopravnost i opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini jer je to uvjet i dugoro─Źnog opstanka hrvatske dr┼żave.
5. Zaustaviti rasprodaju hrvatske zemlje i u pregovorima s Europskom unijom ─Źvrsto braniti na┼íe nacionalne interese i po cijenu da proces ulaska u Europsku uniju du┼że traje.
6. Suprotstaviti se obnovi titoizma i onemogu─çiti da se zlo─Źini komunizma pokrivaju zaslugama antifa┼íizma. Tvrdo braniti i obraniti da je temelj ove hrvatske dr┼żave Domovinski rat, a ne komunisti─Źki antifa┼íizam iz Drugoga svjetskog rata.
7. Zaustaviti napade na Crkvu i vjeru, i sve bitne vrijednosti nacionalnoga identiteta hrvatskoga naroda.
8. Onemogućiti svaki pokušaj stvaranja autonomija u Hrvatskoj, bilo da se radi o autonomiji Istre ili o srpskoj autonomiji.
9. Vratiti odlu─Źivanje o bitnim nacionalnim interesima u Hrvatsku i jasno dati do znanja me─Ĺunarodnoj zajednici da se ne─çe vi┼íe bespogovorno provoditi njeni zahtjevi ako su u suprotnosti s na┼íim nacionalnim interesima.
10. Bitno promijeniti stanje u hrvatskim medijima, inzistirati na domoljublju kao vrlini, inzistirati na duhovnom jedinstvu hrvatskoga naroda i uspostavljanju ─Źvrstih veza s hrvatskom dijasporom i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Prof. dr. Zdravko Tomac, www.hkz-kkv.ch

 

007-2008

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU