Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

RASPRODAJE "OSTATKA OSTATAKA" (NE) ─ćE BITI?     (09.02.2013.)

Zakon o strate┼íkim investicijama nije ni┼íta drugo do li skrivena namjera za daljnju rasprodaju hrvatskih nacionalnih bogatstava i daljnja privatizacija voda, ┼íuma, autocesta i drugoga, mi┼íljenje je Katoli─Źke crkve, nevladinih udruga, ali i dobrog dijela hrvatske javnosti.


S druge strane vladaju─çi poru─Źuju da je to put k ostvarenju ve─çe zaposlenosti i da daljnje rasprodaje ne─çe biti, te svako druk─Źije mi┼íljenje nazivaju obi─Źnom galamom.


Za┼íto je hrvatska dr┼żava i do sada uop─çe rasprodala velik dio svog bogatstva i postoje li valjani razlozi da to ─Źini i u budu─çe, nastojat ─çe se objasniti i doku─Źiti u ovom tekstu.

Mi┼íljenja sam da su hrvatske politi─Źke elite, uz opredjeljenje za autoritarni i diktatorski sustav, najve─çu gre┼íku u─Źinile opredijeliv┼íi se i za neoliberalnu ekonomsku doktrinu koja je produkt "Washingtonskog dogovora". Glavni elementi te doktrine su; rigorozna fiskalna politika, deregulacija, liberalizacija i privatizacija. Ta doktrina nametala se mnogima i od mnogih je i prihva─çena. Tako─Ĺer i od mnogih zemalja u tranziciji koje se uvjeravalo da ─çe samim time automatski do─çi do ekonomskog rasta. Tako─Ĺer da ─çe reformama po uputama MMF i ulaskom stranog kapitala do─çi i do razvoja kao i do pove─çanja i modernizacije proizvodnje. Po tom modelu uloga dr┼żave u reguliranju i optimiziranju ekonomskih procesa nije trebala zauzimati va┼żniju ulogu.


Vrijeme je pokazalo da je u zemljama koje su prihvatile tu politiku ekonomski rast bio sporiji, te da koristi i takvog rasta nisu bile ravnomjerno i pravedno raspodijeljene me─Ĺu svim slojevima stanovni┼ítva. U ve─çini tih zemalja taj model do┼żivio je neuspjeh, a za neuspjeh prema tuma─Źenju MMF-a nije kriva doktrina ve─ç nedosljedno i sporo provo─Ĺenje preporu─Źivanih reformi.


Da je to pogre┼ína pretpostavka dokaz su zemlje koje su provodile razvojnu strategiju koja se osjetno razlikovala od preporuka MMF-a. Mnoge od tih zemalja imale su uspje┼ían porast BDP-a i dohotka po stanovniku isto kao i ┼żivotnog standarda ,─Źemu je pridonijela svakako i razvojna politika dr┼żave, odnosno neprihva─çanje preporuka o minimiziranju uloge dr┼żave u razvojnom procesu.

I u Hrvatskoj su efekti neoliberalnog modela devastiraju─çi. On je, kao i kod mnogih drugih zemalja, doveo do ne┼żeljenih posljedica i samo potvr─Ĺuje tuma─Źenja kako je taj model samo idealno rje┼íenje za ekspanzionisti─Źku politiku, za ┼íirenje kapitala putem investicija i slobodnog ulaska stranog kapitala u slabo razvijene zemlje i zemlje tranzicije. Time su naime ukinute sve politi─Źke i pravne barijere za ekspanziju multinacionalnih kompanija koje su u velikoj mjeri diktirale vanjske politike mati─Źnih zemalja.

Prave i stvarne namjere neoliberalnog modela demistificirao je nobelovac Joseph Stiglitz koji je ustvrdio da postoji scenarij od ─Źetiri faze pomo─çu kojeg se uni┼ítava nacionalna ekonomija. Te ─Źetiri faze su upravo; privatizacija, liberalizacija tr┼żi┼íta kapitala, slobodno, tr┼żi┼íno formiranje cijena i program slobodne trgovine. Na to odavno upozoravaju i drugi doma─çi i strani autori.
U prvom redu takva politika zagovarala je i zauzimala se za potpunu privatizaciju društvenih poduzeća kao i za prodaju banaka strancima, što vodi samo jednom, a to je gubitak financijskog suvereniteta.

Hrvatska je, na na┼íu ┼żalost i ┼ítetu prihvatila sve ─Źetiri faze, a me─Ĺu njima i privatizaciju poduze─ça i prodaju banaka strancima. Sve to ne samo iz razloga ┼íto su politi─Źari to morali, ve─ç i iz razloga ┼íto su u svemu tome, a osobito u privatizaciji uo─Źili priliku za osobnu korist i boga─çenje. Umjesto po┼ítenja izabrali su nepo┼ítenje, umjesto moralnosti- nemoralnost, umjesto op─çeg dobra -sebi─Źnost, pohlepu i gramzljivost. Umjesto puta koji sve vodi u spas opredijelili su se za put koji vodi u propast, prvenstveno njihovu osobnu propast (Matej 7, 13-14).

┼áto se same privatizacije ti─Źe, kao prioritet je kod nas usvojena ┼íto br┼ża i ┼íto potpunija privatizacija. Njen cilj nije bio izgradnja efikasne i nacionalne industrijske i gospodarske strukture koja bi bila efikasna i izvozno konkurentna i profitabilna, koja bi otvorila nova radna mjesta, ve─ç je cilj bio da se izvr┼íi redistribucija ekonomske mo─çi. Nacionalna bogatstva pre┼íla su u ruke tankog sloja osoba uz pomo─ç skupina na vlasti. Oni koji su ta bogatstva stvarali, pa i cijela Hrvatska, nisu imali nikakvu korist.


U nedostatku odgovaraju─çe zakonske regulative i bez potrebnih institucionalnih i tr┼żi┼ínih preduvjeta mnogi novi privatni vlasnici iskoristili su novoste─Źenu imovinu za brzo osobno boga─çenje. Po┼íto su kupili poduze─ça po bagatelnim cijenama rasprodali su dio ili cijelu ste─Źenu imovinu i u inozemne banke iznijeli milijarde dolara, a dr┼żava je istovremeno uzimala zajmove i zadu┼żivala se. Prema nekim navodima i veliki dio tih zajmova zavr┼íio je u stranim bankama.
Privatizaciju u RH obilje┼żila je i pojava korupcije. Prodaju─çi poduze─ça ispod tr┼żi┼íne cijene, odnosno realne cijene dr┼żavni su funkcionari koristili priliku i stjecali znatnu imovinsku korist.

U privatizaciji kakva se preporu─Źivala i kakva se provodila u RH posebna je uloga namijenjena stranom kapitalu. Me─Ĺutim s njegovim ulaskom, osobito nakon 2000. godine, u zemlju nije u┼ílo moderno menad┼żersko i tehni─Źko znanje i vje┼ítine. Nije se dogodio br┼żi razvitak i ve─ça zaposlenost. Ulazak stranog kapitala na hrvatsko tr┼żi┼íte nanio je golemu ┼ítetu hrvatskom gospodarstvu. Strana poduze─ça i korporacije potisnule su i ugu┼íile doma─çu konkurenciju. Uni┼ítena je industrijska proizvodnja kao i poljoprivredna proizvodnja. Zatvoreno je na tisu─çe obrta i trgovina koje nisu mogle konkurirati. Gospodin Marjan Bo┼ínjak jo┼í je prije nekoliko godina na to upozoravao i s razlogom naveo kako investicije koje su u┼íle u RH nisu bile u funkciji razvoja te kako je RH 2000 imala vanjski dug od 9 milijardi Eura, a ve─ç 2010 dug ska─Źe na preko 40 milijardi Eura. Nezaposlenost dose┼że brojku od 310.000 i sve je lo┼íiji ┼żivotni standard.

Dakle je na tim iskustvima jasno vidljivo da strane investicije ne zna─Źe i ve─çu zaposlenost i ve─çi razvoj. Ulazak stranog kapitala ima za cilj prvenstveno prodaju i zaradu, dok mu je interes bezobzirna borba za ┼íto ve─çim profitom pod svaku cijenu. Prema dosada┼ínjim iskustvima i ubudu─çe je za o─Źekivati da ─çe RH stranom kapitalu slu┼żiti kao predmet plja─Źke i kao tr┼żi┼íte za prodaju tu─Ĺe robe.

Mislilo se kako ─çe se i ulaskom stranih banaka na hrvatsko tr┼żi┼íte ostvariti bolja financijska sigurnost. Me─Ĺutim se je pokazalo da je rasprodajom doma─çih banaka Hrvatska izgubila mogu─çnost, odnosno da je ostala bez mo┼żebitnog partnera i financijera srednjeg i malog poduzetni┼ítva. Naime ulazak stranih banaka nije pove─çao opseg i pobolj┼íao uvjete kreditiranja gospodarstva, ┼íto se naro─Źito odnosi na srednja i mala poduze─ça.


Ulaskom stranog kapitala u RH ostvaren je interes kapitala ali ne i hrvatski interesi . Uz ─Źinjenicu da kapital u Hrvatskoj ostvaruje dobar profit stoji i ─Źinjenica da je ostvario i veliku mo─ç. Tome u prilog govori ─Źinjenica da dr┼żava bez imalo suzdr┼żanosti daje prednost interesima kapitala pred op─çedru┼ítvenim interesima , kao ┼íto su na primjer elementarna prava radnika i sli─Źno.

Uni┼ítenje hrvatske nacionalne ekonomije po neoliberalnom modelu vi┼íe je nego uspje┼íno provedeno. Osobito dosada┼ínji valovi privatizacije rezultirali su uni┼ítenjem doma─çeg bankarstva i plja─Źka┼íkom rasprodajom strate┼íkih poduze─ça, ─Źime se potpuno slomila ekonomska i financijska mo─ç Hrvatske. Mnogo toga se rasprodalo, novac pokraden,a problemi ostali. Najve─çi problem je da se zadu┼żivalo dok se s druge strane rasprodavalo i kralo. Uzimali su se "povoljni" krediti ─Źime se zemlju vezalo na kredite. Dug se godinama pove─çavao umjesto da se smanjivao.


Uni┼ítena industrija, stalni pad BDP-a, nedostatak proizvodnje prisiljava na nova zadu┼żenja. Hrvatska je danas osu─Ĺena svoje dugove i deficite namicati dugom. Me─Ĺutim da bi do┼íla do potrebnih zajmova morat ─çe i dalje provoditi "reforme" po neoliberalnom modelu i po uputama izvana. To, izme─Ĺu ostalog, zna─Źi daljnju privatizaciju, a samim time i rasprodaju svoje preostale imovine. U suprotnom ─çe izostati "povoljni" zajmovi i pomo─ç, a za politi─Źke elite to ujedno zna─Źi gubitak vlasti, gubitak privilegija, gubitak kra─Ĺom ste─Źenih bogatstava, ali, u tom slu─Źaju, za mnoge i gubitak slobode, jer bi za sva svoja zlodjela morali odgovarati i snositi odgovornost.

Vjerojatnost kako ─çe RH u budu─çnosti izgubiti vlasni┼ítvo i nad drugim svojim bogatstvima iskazao je jo┼í prije nekoliko godina ve─ç navedeni gospodin M. Bo┼ínjak. Tako je dao predvi─Ĺanja kako ─çe dr┼żava izgubiti vlasni┼ítvo nad svojim ┼żeljeznicama (koje ┼żele Austrijanci), nad HEP-om (kojeg ┼żele Nijemci), ali i nad Croatia osiguranjem i HPB-om.
Tako─Ĺer i nad vodama, gdje navodi kako je Coca-Cola jo┼í 2001. dobila pravo crpiti vodu iz izvori┼íta Topli─Źica kod Budin┼í─Źine te kako ta korporacija hrvatsku vodu prodaje pod imenom "Bistra", a po cijeni tisu─çu puta ve─çom od cijene kvalitetne pitke vode u vodovodu. Tako─Ĺer navodi kako je dr┼żava do 2005. godine dodijelila ─Źak 22 koncesije privatnim tvrtkama za pravo crpljenja i prodaje hrvatske vode.

─îini se kako nema izgleda za spas Hrvatske.


Izgleda ima, ali uz druga─Źija rje┼íenja. Jedno od takvih rje┼íenja je da se umjesto zakona koji omogu─çuje daljnju privatizaciju donese zakon koji ─çe je zaustaviti, zadr┼żati i o─Źuvati preostale va┼żne resurse i zabraniti rasprodaju preostalih hrvatskih nacionalnih i prirodnih bogatstava, resursa, infrastrukturnih sustava i drugoga.
Kao primjer kako se ─Źuva nacionalno bogatstvo, mo┼że poslu┼żiti primjer Indije, koja je otvorila vrata stranom kapitalu, ali ─Źiji je Vrhovni sud zabranio privatizaciju devet strate┼íki najva┼żnijih dr┼żavnih korporacija koje u Indiji zovu "navratnas" (dragulji).

Autor: Mirko Omr─Źen

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU