Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

TU─ÉMAN - PRVA POLITI─îKA BIOGRAFIJA

Sada vjerujem da bez Tu─Ĺmana ne bi bilo neovisne hrvatske dr┼żave

James J. Sadkovich, autor upravo objavijene knjige 'Tu─Ĺman - prva politi─Źka biografija' (Biblioteka Ve─Źemji edicija, 2010.) neovisni je znanstvenik s doktoratom iz povijesti na Sveu─Źili┼ítu Wisconsin-Madison. Nekada┼ínji Fulbrightov stipendist i ─Źlan fondacije J.M. Olin za strate┼íka i vojna pitanja autor je brojnih djela o hrvatskoj i talijanskoj povijesti, ukiju─Źuju─çi La Marina Italiana nella Seconda Guerra Mondiale (Libreria Editrice Goriziana, 2006); The US Media and Yugoslavia, 1991-1995 (Praeger, 1998); i Italija i Usta┼íe 1927.-1937. (Golden Marketing, 2010).
Prvotno istra┼żivanje za knjigu Franjo Tu─Ĺman: Prva politi─Źka biografija (Ve─Źernji edicija, 2010) dovr┼íio je dok je bio stipendist Woodrow Wilson International Center for Scholars.

Te┼íko je vjerovati da je trebalo toliko dugo vremena da bude objavljena prva politi─Źka biografija prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tu─Ĺmana, i to gotovo dvadeset godina nakon ┼íto je Hrvatska pod njegovim vodstvom stekla neovisnost. Kada je knjiga zapravo napisana i ┼íto vas je potaknulo da ju napi┼íete?

Projekt sam zapo─Źeo 2004. godine dok sam bio na ┼íestomjesec─Źoj stipendiji Me─Ĺunarodnoga centra Woodrow Wilson. Nadao sam se da ─çu brzo prou─Źiti objavljene zapise Franje Tu─Ĺmana i provjeriti podudaraju li se s javnom slikom o njemu. Nisam bio siguran ┼íto ─çu prona─çi, samo sam ┼żelio ste─çi bolji uvid o tomu tko je on uistinu bio. Me─Ĺutim, ispostavilo se da nije mogu─çe brzo prou─Źiti njegove zapise. Jednostavno, stranica je bilo previ┼íe da bi ih pro─Źitao u ┼íest mjeseci. Stoga sam nastavio ─Źitati i nakon ┼íto sam napustio Wilson centar. I ─Źitajuci, po─Źeo sam pisati. Do kraja godine 2006., rukopis je bio dovoljno dovr┼íen da ga ponudim Woodrow Wilson centru na objavljivanje.

Diplomati iz Beograda bili pod utjecajem vlade, a diplomati iz Zagrba pod utjecajem oporbe

Je li dosad objavljen na engleskome jeziku?

Nije. Woodrow Wilson Center Press poslao ga je dvama recenzentima i zatim tre─çem, jer se prva dvojica nisu mogla suglasiti bi li trebao biti objavljen. Kako je tre─ça recenzija bila negativna, odbili su ga objaviti. Poku┼íao sam zainteresirati druge sveu─Źili┼íne izdava─Źke ku─çe u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali nisam imao uspjeha.
Za┼íto je tome tako, ne znam, ali pretpostavljam da bi to moglo biti zato ┼íto je Hrvatska mala dr┼żava. Na sli─Źne sam pote┼íko─çe nai┼íao i dok sam poku┼íavao zainteresirati nakladnike za svoju knjigu o talijanskoj mornarici. Jedan mi je izdava─Ź ─Źak rekao da bi bio zainteresiran da sam prou─Źavao njema─Źku momaricu, ali da je talijanska momarica rubna i nitko ne ─çe kupiti knjigu o njoj. Pretpostavljam da su sli─Źni stavovi bili prisutni i glede Tu─Ĺmana. U svakom slu─Źaju, ve─çina ljudi u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu vjeruje da su Milo─Ĺevi─ç i Srbija bili va┼żniji od Tu─Ĺmana i Hrvatske.

Napisali ste opse┼żnu studiju o ulozi ameri─Źkih medija tijekom Domovinskog rata, Ameri─Źki mediji i Jugoslavija, 1991. - 1995., o tomu kako su ti mediji ustrojili sukob i kako su njihova izvje┼í─ça ─Źesto bila krojena da bi odgovarala vi┼íim politi─Źkim ciljevima. Mislite li da se isto dogodilo i glede Franje Tu─Ĺmana i negativne slike o njemu koja vlada u odre─Ĺenim ameri─Źkim medijima i politi─Źkim krugovima? I, mogla bih dodati, glede Titove slike, koja u zapadnim medijima ostaje uglavnom neokaljana, usprkos tomu ┼íto je poznata njegova uloga u masovnim pogubljenjima, zato─Źenjima, umorstvima i tako dalje? Jesu li ih obojicu 'izmislili' ameri─Źki mediji?

Moje istra┼żivanje dalo je zaklju─Źiti kako novinari ─Źitaju znanstvene knjige i tra─çe informacije od velikoga mno┼ítva stru─Źnjaka, uklju─Źuju─çi i znanstvenike, ali ─Źak i kad to ne u─Źine, ono ┼íto se objavljuje u znanstvemm krugovima i podu─Źava na sveu─Źili┼ítima uglavnom oblikuje mi┼íljenje elite neke dr┼żave. Stoga bih rekao da su i znanstveni i popularni krugovi oblikovali sliku o Tu─Ĺmanu i u Hrvatskoj i izvan nje, uz nemalu pomo─ç diplomata, politi─Źara, dr┼żavnika i birokrata, uklju─Źuju─çi i one koji rade za nevladine udruge i organizacije. Dakle postoji nekoliko pitanja koja bi se mogla postaviti glede toga kako je nastala slika o Tu─Ĺmanu. Koje su politi─Źare, stru─Źnjake, diplomate, birokrate, dr┼żavnike, stru─Źnjake i znanstvenike novinari konzultirali glede Tu─Ĺmana? Tko se pojavljivao na televiziji i u radio-emisijama da bi govono o Tu─Ĺmanu? Koje su knjige pro─Źitali novinari i oni koji stvaraju politi─Źka mi┼íljenja? Koja je bila obvezatna literatura na seminarima o Isto─Źnoj Europi i Jugoslaviji? ltd. Imati pristupa utjecajnim publikacijama, zna─Źi oblikovati javno mnijenje, a u ranim 90-ima, hrvatski vo─Ĺe i glasnogovornici imali su razmjerno malo pristupa glavnim krugovima vlade i najutjecajnijim publikacijama. Uz to, mnogi su diplomati koji su utjecali na politiku Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava bili poslani u Beograd, ne u Zagreb. Mogu samo naga─Ĺati glede utjecaja provo─Ĺenja vremena u srpskoj, umjesto u hrvatskoj prijestolnici, jer su ti ameri─Źki diplomati i novinari koje sam kontaktirao odbili razgovarati sa mnom. Me─Ĺutim, smatram da je va┼żno gdje su diplomati raspor─Ĺdeni, s obzirom na ono ┼íto znam o talijanskim diplomatima tijekom 20-ih i 30-ih godina. Oni koji su bili raspore─Ĺeni u Beograd, bili su skloni odra┼żavati mi┼íljenja koja su vladala u jugoslavenskoj prijestolnici, dok su oni raspore─Ĺeni u Zagreb, bili skloni prenositi informacije hrvatske oporbe. Izgleda da je ne┼íto sli─Źno utjecalo i na na─Źin na koji su ljudi do┼żivjeli Tu─Ĺmana.
Tu─Ĺman je za nmoge bio utjelovljenje nacionalizma, pomodnoga zla s kraja 90-ih, desetlje─ça pro┼żetoga multikulturalnim sustavom vrijednosti i sklonoga multinacionalnoj trgovini, multinacionalnim organizacijama i 'razli─Źitostima'. Tito je bio utjelovljenje 'dobroga' komunizma od sredine 40-ih do kraja 70-ih, razdoblja u kojemu su ljudi tra┼żili na─Źin da izbjegnu nuklearni rat u polariziranome svijetu. On se borio sa Savezni─Źkim snagama kao vo─Ĺa partizana i 1948. godine presjekao veze sa Staljinovom Rusijom. Tito je zatim pomogao lansirati pokret nesvrstanih u 50-ima, proveo je ─Źistku nad Rankovi─çem i ostalim prista┼íama ─Źvrste ruke tijekom 60-ih i doveo ekonomsko ─Źudo i mno┼ítvo turista u Jugoslaviju tijekom 70-ih. Imao je zagovornike na Zapadu koji su ga hvalili do neba i to s dobrim razlogom, usporedimo li Jugoslaviju s Hod┼żinom Albanijom ili Maovom Kinom ili Staljinovom Rusijom. Jednom nastalu sliku te┼íko je, naravno, promijeniti. To je u jednakoj mjeri istinito za Tu─Ĺmana i za Tita. Slika o Tu─Ĺmanu bila je slika o tvrdokornom nacionalistu i rasistu koji je uni┼ítio multikulturalni raj Jugoslavije; kao Milo┼íevi─çev zli brat blizanac. Navodno je potaknuo rat kako bi istjerao hrvatske Srbe. Zaokupljen simbolima, navukao je skandalozne kostime i podu─Źavao diplomate povijesti.
On, naravno, nije bio utjelovljenje zla, ve─ç obi─Źan hrvatski domoljub koji je ─Źinio najbolje ┼íto je mogao kako bi obranio svoju domovinu. Me─Ĺutim, bio je moderan ─Źovjek u postmodernisti─Źkom svijetu i mnogi su ga smatrali ne samo neobi─Źnim, ve─ç i iritantnim i bahatim. Negdje do 1992. slika o njemu bila je ─Źvrsto ukorijenjena u ma┼íti znanstvenika i novinara, a hrvatsko-muslimanski rat tu je sliku jednostavno potvrdio, iako se iz onoga ┼íto sam ja pro─Źitao, ─Źini da je on u─Źinio sve ┼íto je bilo u njegovoj mo─çi kako bi izbjegao sukob s vladom Bosne i Hercegovine.

Multikulturalizam i postmodernizam vladaju akademskim svijetom

U zadnje se vrijeme uvelike revidiraju politi─Źki doga─Ĺaji. Najnovije je, slu┼żbeno priznanje Rusa da za pokolj 20 000 poljskih ─Źasnika u Katynu nisu bili odgovorni Nijemci, ve─ç Sovjeti. Vjerujete li da ─çe s vremenom budu─çi povjesni─Źari preispitati Tu─Ĺmanovu povijesnu ulogu koja se ─Źesto pogre┼íno tuma─Źi i iskrivljuje? O ─Źemu to, prema va┼íem mi┼íljenju, ovisi? Koliko se sje─çam, Kissinger je u jednom trenutku rekao predsjedniku Tu─Ĺmanu da ─çe njegov povijesni zna─Źaj svakako biti priznat, ali ne prije njegove smrti.

Volio bih to znati! Povjesni─Źari su divni u seciranju pro┼ílosti i u razgovoru s mrtvima. Mnogo nam je te┼że razgovarati sa ┼żivima i predvidjeti ┼íto ─çe oni u─Źiniti od budu─çnosti. To je jednako istini za na┼íe me─Ĺusobne odnose, kao i za na┼íe odnose s ljudima od mo─çi. Ono ┼íto ─çe neki povjesni─Źar napisati, nepredvidivo je, jednako kao naredna pomodna metodologija ili teorija. U ovome trenutku, multikulturalizam, postmodernizam i uz njih vezani programi istra┼żivanja vladaju akademskim svijetom, ali njihov ─çe utjecaj s vremenom izblijedjeti. Kada sam bio mladi, psiho-povijest, kliometrika (kvantitativne metode), dru┼ítvena povijest i kulturna povijest (prakticirana onako kako su ju prakticirali Pieter Geyl i George Mosse) svi su bili u modi. ┼áto ─çe povjesni─Źarski ceh u─Źiniti u budu─çnosti, ne znam.
Znam samo da je, kada se dominantno tuma─Źenje jednom ─Źvrsto ukorijeni u sredi┼ínju historiografiju, veoma te┼íko preina─Źiti ili istisnuti. Ovakvo u─Źvr┼í─çenje odre─Ĺene metodologije i uz nju povezanih tuma─Źenja ono je ┼íto Thomas Kuhn naziva paradigmom. Paradigme su sklone 'mijenjanju' u fizi─Źkim znanostima jer nastaju pitanja na koje paradigma ne mo┼że odgovoriti, ali u povijesti to nije slu─Źaj, djelomice zato ┼íto je hijerarhijski sustav na sveu─Źili┼ítima sklon stvaranju ┼íkola znanstvenika zainteresiranih za neko odre─Ĺeno tuma─Źenje ili metodologiju, ali djelomice i zato ┼íto se oni jednostavno ne obaziru na nezgodna pitanja. Povjesni─Źari rade s ogromnim brojem varijabli; oni ne provode pokuse koji se mogu ponoviti. Stoga ne mo┼żemo 'isku┼íati' neku teoriju. Umjesto toga, mi nudimo 'argument' na temelju dostupnih podataka. Budu─çi da postoji toliko mnogo varijabla i da se na┼íe iskustvo razlikuje od iskustva ljudi koje prou─Źavamo, lako je upasti u zamku tvrdnje da su sva povijesna tuma─Źenja tek samo gu┼ítara suparni─Źkih pripovjedaka i ukorijeniti se u vlastitu paradigmu i podi─çi goleme intelektualne zidove oko nje. To se svakako dogodilo s Tu─Ĺmanom. Ho─çe li se paradigma glede njega u budu─çnosti 'promijeniti', ne znam. Moja je pretpostavka da ─çe jednostavno biti opkoljena drugim paradigmama.

Davno sam napisala analizu recepcije knjige predsjednika Tu─Ĺmana 'Bespu─ça povijesne zbiljnosti' u odre─Ĺenim krugovima i saznala da je za ┼żidovske povjesni─Źare navodno prihvatljivo koristiti se istim povijesnim podatcima kojima se i Tu─Ĺman koristio i do─ç do istih zaklju─Źaka, ali za njega to nije bilo prihvatljivo, nije ─Źak smio ni citirati ┼żidovske povjesni─Źare. To ga je silno oja─Ĺivalo i ─Źesto mi je nagla┼íavao da ga zanimaju samo povijesne ─Źinjenice i da pritom nema nikakav osobni skriveni cilj. Sla┼żete li se da je danas, u postmodernisti─Źko i post postmodernisti─Źko doba, povijest ─Źesto tek pitanje mi┼íljenja, ┼żrtva politi─Źke korektnosti?

Mnogi ljudi vjeruju da je nemogu─çe izabrati izme─Ĺu 'suparni─Źkih pripovijesti' i pokleknu isku┼íenju da vide sva tuma─Źenja kao ravnopravna, ┼íto je predaja koja onemogu─çuje razlu─Źiti u─Źenost od polemike i povijest od bajke. Za njih povijest nema drugoga zna─Źenja osim onoga usa─Ĺenoga u odre─Ĺenoj pripovijesti. A ipak, kao ┼íto je Franjo Tu─Ĺman spoznao, neke pripovijesti nisu istinite i moraju biti ispravljene, a druge su patentirane i neupu─çene ih osobe diskutiraju na vlastiti rizik. Ali ako znanstvenici ne mogu raspravljati o kontroverznim temama, o ─Źemu bi trebali raspravljati? I ako su sve pripovijesti jednako istinite ili la┼żne, ─Źemu se zamarati i uop─çe raspravljati o njima? Franjo Tu─Ĺman bio je uvjeren da je za sve narode presudno shvatiti vlastitu povijest, bez koristi mitova i krivotvorina, i da iskrene povijesti stvaraju zdravija dru┼ítva.

Nije Tu─Ĺmanov ┼żivot zapo─Źeo 1990.

Usput re─Źeno, jeste li ikad doista upoznali predsjednika Tu─Ĺmana i ako jeste, kako vas se dojmio? Je li s vama podijelio informacije koje ste kasnije iskoristili u knjizi?


Njegov sam ┼żivot po─Źeo istra┼żivati tek 2004. godine, kad je ve─ç bilo prekasno da ga upoznam. Me─Ĺutim, njegov sin Miroslav bio je ljubazan razgovarati sa mnom o svom ocu i Hrvatskoj. I neki drugi ljudi koji su poznavali Tu─Ĺmana i blisko sura─Ĺivali s njime tako─Ĺer su mi velikodu┼íno podarili svoje vrijeme i pomogli da stvorim cjelovitiju sliku o njemu.
Zahvaljuju─çi IREX-ovoj stipendiji, bio sam u mogu─çnosti opse┼żno razgovarati s mnogim takvim ljudima i raspravljati o Tu─Ĺmanu sa znanstvenicima na HIP-u, u kojemu sam konzultirao knji┼żnicu i pismohranu. O projektu sam razgovarao s raznim znanstvenicima u proteklih ┼íest godina i mnogo toga pro─Źitao. Sve mi je to omogu─çilo pisati o Tu─Ĺmanu, ali moram priznati da bih volio da sam taj projekt zapo─Źeo desetlje─çe ranije jer bih tada mogao razgovarati s njime osobno.

Dana 10. prosinca 2010. jedanaesta je godi┼ínjica smrti predsjednika Tu─Ĺmana. ┼áto vi, kao povjesni─Źar i autor prve politi─Źke biografije 'Oca Domovine' smatrate njegovim najva┼żnijim naslije─Ĺem?

Isprva sam odbacivao ideju da je on otac svoje domovine, ali sad sam sklon vjerovati da bez Franje Tu─Ĺmana ne bi bilo neovisne hrvatske dr┼żave. Posudit ─çu izraz Sidneya Hooka koji je o Tu─Ĺmanu rekao da je bio osoba koja 'kreira doga─Ĺaje'; on nije samo jahao na valovima povijesti. Za┼íto vjerujem da je tako, tema je za novu knjigu, budu─çi da ova pokriva samo godine prije 1989. Me─Ĺutim, vjerujem da je va┼żno nastojati shvatiti ne┼íto od onoga ┼íto je on mislio i u─Źinio prije no ┼íto je postao hrvatski predsjednik jer njegov ┼żivot nije zapo─Źeo 1990.


Tko je dr. Sadkovich?

James Sadkovich ameri─Źki je Hrvat, ro─Ĺen u Americi, iz dr┼żave Wisconsin. Evo ┼íto pi┼íe o sebi u uvodu knjige: 'Porijeklom sam ameri─Źki Hrvat, znanstvenik stranoga porijekla iz tipi─Źne radni─Źke hrvatske ─Źetvrti industrijskoga grada na Srednjem zapadu. I Jugoslavija i Hrvatska za mene su uvijek bile strane; u svojim dvadesetima po─Źeo sam u─Źiti jezike i talijanski govorim mnogo bolje nego hrvatski. Pone┼íto sam smeten kada me ljudi obavijeste da sam 'hrvatski nacionalist'. O─Źito to rade zato ┼íto nisam dovoljno o┼ítro kritizirao Hrvatsku, ┼íto je nusprodukt mojih napora da shvatim tu zemlju i njezinu povijest, pri ─Źemu i jedno i drugo ostaje duboko 'drugo' za mene kao Amerikanca...'

 

Razgovarala: Julienne Bušić

Hrvatski list, 9. prosinca 2010.

 20.12.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU