Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DRU┼áTVENE OBAVIJESTI - IZA┼áAO BROJ 95    (LIPANJ 2004.)

HAAG I MAJSTOR S MORA

Pred Vama je, vjerni ─Źlanovi i dragi ─Źitatelji, novi broj Dru┼ítvenih obavijesti, ─Źiju u─Źestalost izla┼żenja diktiraju na┼íe financijske mogu─çnosti, ili re─Źeno rje─Źnikom modernih hrvatskih stru─Źnjaka, koji izlazi onda kada zatvorimo financijsku konstrukciju.


Naslovna stranica je posve─çena dugogodi┼ínjem kolektivnom ─Źlanu, glazbenom dru┼ítvu Tamburica iz Voralberga (Austrija), koje je krajem 2003. Proslavilo 25 godina djelovanja. Aktivni ─Źlanovi Tamburice ─çe nam oprostiti ┼íto nam iz tehni─Źkih razloga nije bilo mogu─çe prikazati ─Źitav ansambl, pa se neki ne─çe na─çi na naslovnoj slici. Ali slo┼żiti ─çe se sa nama, da je mlada umjetni─Źka voditeljica Tamburice, Marcela Sigur-Mati─ç, kojoj je uspjelo podi─çi umjetni─Źki nivo grupe na zamjetne visine, zaslu┼żila da bude u prvom planu. Detaljnije o proslavi 25. Godi┼ínjice tog umjetni─Źkog dru┼ítva mo┼żete pro─Źitati u rubrici "iz ┼żivota zajednice".

Nove optu┼żnice protiv hrvatskih generala iz ha┼íke kuhinje, nove ┼íto se ti─Źe osoba, a stare ┼íto se ti─Źe sadr┼żaja, jer ih o─Źito pi┼íe uvijek isti Srbin Savo ┼átrbac u svojstvu glavnog savjetnika Carle del Ponte za hrvatske slu─Źaje, ponukale su nas da i u ovom broju toj temi damo izvjestan prostor. Ona se dodu┼íe provla─Źi u Dru┼ítvenim Obavijestima od br. 88 (A. Kr┼ínjavi: "Od Stepinca do Veselice i Bla┼íki─ça") preko br. 99 (O. Gaupp: "Ne smijemo zaboraviti generala Bla┼íki─ça"), da bi vapajem "Otvoreno pismo - apel" u br. 92 i jednoj tiskovini u Hrvatskoj poku┼íali probuditi u─Źmale Hrvate. To nam nije uspjelo, i za razliku od Srba koji bi u na┼íoj situaciji slo┼żno dignuli i nebo i pakao i zemlju protiv takve nepravde, mi se prepucavamo, pa se ─Źak zadnje "po┼íiljke" u Haag me─Ĺu nekim Hrvatima u ┼ávicarskoj zlurado komentiraju u stilu: "dobili su kona─Źno ┼íto su zaslu┼żili".


Me─Ĺutim koincidencija novih optu┼żnica sa doga─Ĺajima u Iraku i sa objelodanjenjem sustavne primjene fizi─Źkog i psihi─Źkog mu─Źenja na civilima od strane Amerikanaca i Engleza jo┼í ve─çim ┼żarom osvjetljuje nepravdu Haaga prema Hrvatima. Posebno kad se zna, da nas te dvije zemlje uz Nizozemsku, ─Źiji su se za┼ítitni odredi ne─Źasno ponijeli u Srebrenici, stalno upozoravaju da moramo sura─Ĺivati s Haagom. I sama retorika, koja se pri tome primjenjuje, pokazuje da su se posvadili sa pravnim pojmovima. Standardna floskula, kojom se ─Źak slu┼żi i na┼í predsjednik dr┼żave, glasi: optu┼żeni mogu pred sudom dokazati svoju nevinost. A u pravnoj dr┼żavi optu┼żenik ne mora dokazivati svoju nevinost, nego je sud du┼żan neupitno dokazati krivnju, ali to o─Źito ne vrijedi za me─Ĺunarodni sud u Haagu.


Ve─çina stranih izvjestitelja je ili u slu┼żbi politike svoje zemlje ili iz indiferentnosti ne prepoznaje ogromnu nepravdu prema hrvatskom narodu op─çenito kao i prema hrvatskim generalima kao pojedincima, a koja se provodi pomo─çu me─Ĺunarodnog suda u Haagu. Ipak ima pojedinaca na zapadu koji ne plivaju sa glavnom strujom i koji sa nevjerojatnom jasno─çom i precizno┼í─çu opisuju na┼íe nevolje.


Pored ve─ç citiranog Jeffrey Kuhnera (DO br. 92) u ovom broju sa zadovoljstvom predstavljamo ─Źlanke poznatog prijatelja Hrvatske, njegovu ekselenciju Otto von Habsburg i Stephana Baier-a.


Kao nepoliti─Źka udruga nismo se direktno osvrnuli na rezulate izbora u Hrvatskoj. Pisac ovih redaka, zagreba─Źko dijete i kao takav u mladosti vatreni navija─Ź Dinama, ali i veliki prijatelj Hajduka, iz sveg srca ─Źestita majstoru sa mora na pobjedi. I pri tome mislim na oba splitska majstora: onog nogometnog i onog politi─Źkog, novog nam predsjednika vlade dr. Ivu Sanadera. Dva hrvatska pola, jug i sjever, dva zagorja, dalmatinska Zagora i Hrvatsko Zagorje, bili su odgovorni tokom povijesti za stvaranje i o─Źuvanje Hrvatske i hrvatstva. Hrvatska dr┼żava je stvorena na jugu sa srcem u zadarskom zale─Ĺu, pod turskim, mleta─Źkim, ma─Ĺarskim i austrijskim bremenom tu su ulogu preuzeli Zagorci tamo sve do Vara┼żdina.
Jedan zagreba─Źki Zagorec nam je poklonio divnu himnu ne zaboravljaju─çi ni Dunav ni sinje more, drugi Zagorec nas je gurnuo u Jugoslaviju, a tre─çi Zagorec nas je iz te tamnice odvlekel natrag i stvoril horvatsku domovinu svima na truc. Stvarno je sad red na Dalmatincu da u mirnodobsko vrijeme vrati Hrvatskoj dignitet i stvori modernu i prosperitetnu dr┼żavu.


Mo┼żda ─çe ove rije─Źi neki obzirom na Sanaderovu verbalnu suradnju sa ha┼íkim tribunalom, koja sigurno iritira izvjestan dio njegovog bira─Źkog tijela, vidjeti u nesuglasici sa gornjim izlaganjima. Me─Ĺutim na po─Źetku Tu─Ĺmanove ere pisac ovih redaka nije bio suglasan sa mnogim njegovim potezima, smatraju─çi da previ┼íe popu┼íta i oklijeva. Vrijeme je pokazalo da je Tu─Ĺmanova politika bila vrlo mudra. U ha┼íki glib su nas bacili hrvatski jugokomunisti i oportunisti, iz tog gliba te┼íko se izbaviti, ─Źim se vi┼íe koprcamo tim vi┼íe tonemo. Sa─Źekajmo, mo┼żda je i Sanaderova politika mudra. U svakom slu─Źaju ne mo┼że se zanijekati stanovita diplomatska vje┼ítina. Pozitivan izvje┼ítaj Carle del Ponte o hrvatskoj suradnji sa Haagom sigurno ne odgovara njezinim uvjerenjima - Ra─Źanu i Mesi─çu to usprkos svim ulagivanjima nije uspjelo - nego je rezultat odre─Ĺenih pritisaka koji pokazuju uspjeh Sanaderove diplomacije.


I na kraju ne mo┼że se pre┼íutjeti razli─Źitost politi─Źke kulture sada┼ínje i prija┼ínje vlade. Dok Sanader priznaje prija┼ínjoj vladi izvjesne zasluge u dobivanju pozitivne ocjene u svezi kandidature za Europsku Uniju, Ra─Źan i ─îa─Źi─ç se busaju u prsa kao jedini zaslu┼żni za izgradnju autoceste Zagreb - Split. Bez obzira na to, da bi sa tim silnim kreditima i moja baka mogla ─Źitavu Hrvatsku isprepletati autoputskom mre┼żom, pitanje koje se postavlja jest: tko je po─Źeo bu┼íiti tunel kroz Velebit dok su na njegovim visovima jo┼í ─Źu─Źali ─Źetnici? Tko je imao tu hrabrost i viziju krenuti sa projektom autoceste Zagreb-Split, dok je tre─çina hrvatskog teritorija bila pod ─Źetni─Źkom kamom, a oni koji se tim projektom danas busaju u prsa nisu vjerovali niti u njezino oslobo─Ĺenje niti u samostalnu Hrvatsku. Zna se, da podsjetimo zaboravne i one koji ┼żeli znati, to je bio dr. Franjo Tu─Ĺman.

Piše Osvin Gaupp

Uvodnik DO broj 95


003-2004

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU