Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

┼ŻIVIMO U VERBALNOM GRA─ÉANSKOM RATU      (12.02.2014.)

Davanje va┼żnosti o─Źuvanju modela jugopro┼ílosti, op─çenito kriza hrvatskoga dru┼ítva te politi─Źka, ideologijska i svjetonazorska polarizacija, koja je sve bli┼ża mr┼żnji s mogu─çim katastrofalnim posljedicama ne samo za postoje─çi stupanj demokracije nego i za prosperitet hrvatskoga dru┼ítva i unutar Europske Unije povod su ovom razgovoru s Ivom Bancem.

Gospodine Banac, u svibnju 2009. u razgovoru za Vijenac tvrdili ste da je Hrvatska natopljena mr┼żnjom. Ima li danas mr┼żnje vi┼íe ili manje?

┼áto vi┼íe neuspjeha, nemira, sukoba i straha, posebno straha, to vi┼íe mr┼żnje. Danas je kod nas sve u mnogo gorem stanju nego prije ─Źetiri godine, premda ni onda nisu cvjetale ru┼że. ┼Żivimo u verbalnom gra─Ĺanskom ratu. Posebno me pla┼íi kako razni sija─Źi mr┼żnje, a mediji su ih puni, ne shva─çaju da rije─Źi imaju posljedice, da pretjerana samouvjerenost nije znak znanja ili snage, da neumjerenost izaziva neumjerenost.

┼áto je uzrok nagomilanoj mr┼żnji?

Uzroka ima vi┼íe. Pretjerana demokratizacija dru┼ítva i nedostatak autenti─Źne elite svuda su stvorili privid da je ba┼í svako mi┼íljenje valjano i razborito. Ne po┼ítuje se znanje, rad ni u─Źinak. ─îak ne bih ustrajavao na tomu da je u nas nerazvijena kultura dijaloga i kompromisa. Dijalog postoji tamo gdje razgovaraju civilizirani ljudi. Ali anonimne internetske rasprave, i one s potpisanim sudionicima, festivali su mr┼żnje, gnjeva i vrije─Ĺanja. Manipulatori preko no─çi lansiraju nepostoje─çe reputacije i nude medijski razglas neznalicama. Dakle, mr┼żnja je proizvod straha. Kajin se boji Abela. Ali, za razliku od biblijskoga Kajina, koji je nosio bo┼żji znak, da ga tko, na┼íav┼íi ga, ipak ne ubije, na┼íi Kajini nisu ka┼żnjeni ─Źak ni znakom.

┼áto je Crkva, koja jo┼í ┼żivi na Stepin─Źevoj karizmi, mogla u─Źiniti glede ubla┼żavanja mr┼żnje?

Crkva, kao i svaki moralni autoritet, mo┼że samo djelovati primjerom. Zato se njezini protivnici uvijek koriste slabostima u njezinim redovima, primjerima nedosljednosti i licemjerja. Iz toga slijedi da je najbolje ┼íto Crkva mo┼że u─Źiniti unutarnja katarza, posebno tamo gdje je bilo propusta. Crkva je posebno pozvana otklanjati u─Źinke javnih grijeha po─Źinjenih u njezino ime, koji zapravo zna─Źe njezinu negaciju. Potpuno je neprimjereno da sve─çenik, i to gvardijan va┼żnoga samostana, brani pozdrav "Za dom spremni!" i sam se njime koristi. To je ne samo negacija Stepin─Źeva djela nego i izdaja Evan─Ĺelja.

Nije li to odve─ç te┼íka optu┼żba?

Do┼ílo je vrijeme da govorimo posve otvoreno, jer vremena su odve─ç te┼íka da bismo mogli otrpjeti jo┼í jednu rundu ludosti. Oni koji nisu svjesni svih negativnih u─Źinaka usta┼íluka moraju u najmanju ruku razmisliti o tomu ┼íto je usta┼íki pokret donio Hrvatskoj i hrvatskom narodu. A pogotovo ┼íto je donio Srbima, ┼Żidovima i protivnicima fa┼íizma.

Zna─Źi li to da je do┼ílo vrijeme realnijega sagledavanja usta┼íkog pokreta?

Zar ima išta što ne bismo znali o njegovoj ideologiji, politici, praksi? Uostalom, o tome sam i pisao. Štoviše, mislim da je lakše pisati povijest, pa i ustašku, nego govoriti o povijesti.

Ne zna─Źi li realnije sagledavanje i ─Źinjenicu da su usta┼íe proizvod vremena i okolnosti?

U to osobno nikad nisam sumnjao. ─îak nisam sumnjao da je i me─Ĺu njima bilo mnogo dobrih ljudi, koji su bili zavedeni vremenima i okolnostima pa, ako ho─çete, i emocijama. Ali zar se isto ne mo┼że re─çi i za komuniste? Dobre namjere se, znate, ne ra─Źunaju. Dobre namjere nisu zatvorile Ma─Źeka, Me┼ítrovi─ça i Iliju Jakovljevi─ça. Dobre namjere nisu zaklale Mihovila Pavleka Mi┼íkinu. Dobre namjere nisu prodale dijelove Dalmacije - to samo na saldu djelovanja prema hrvatskim vrijednostima, ne spominju─çi sve drugo, o ─Źemu, ponavljam, tako─Ĺer treba razmisliti. Uostalom, kad ve─ç spominjete Stepinca, zar nisu i njemu usta┼íe prijetile? Zar i njega Paveli─ç nije poni┼żavao?

Glede Stepinca, tko je u pravu, vi ili monsinjor Batelja, koji tvrdi da je prije vas otkrio neke istine o Stepincu?

Nije rije─Ź o istinama, nego o autenti─Źnu ispisu nadbiskupova obrambenoga govora na sudu. Ja sam objavio jednu verziju, a monsinjor Batelja drugu, vrlo sli─Źnu. No, da mi se monsinjor Batelja osobno obratio prije nego ┼íto se latio pisanja u Glasu Koncila, zajedno bismo doznali da nas je ipak preduhitrio - sic transit gloria mundi! - nitko doli Vladimir Dedijer. Treba opetovano provjeravati izvore. Vrijedi to za mene, monsinjor Batelju, pa i urednika Glasa Koncila, koji jo┼í nije na┼íao potrebnim da ─Źitatelje obavijesti o postojanju moje knjige Hrvati i Crkva. Dodu┼íe, to nije u─Źinio ni Vijenac.

Jesu li uzrok mr┼żnji i polarizaciji na┼íega dru┼ítva i osloba─Ĺaju─çe presude generalima u Haagu? Jesu li presude razgoropadile ljevicu?

Za onu ljevicu koja nije odustala od jugoslavenskog projekta, kriminaliziranje Oluje politi─Źki je obvezatno. Jugoslavija se legitimirala na usta┼íkim zlo─Źinima i to s tezom da bi odustajanje od Jugoslavije zna─Źilo obnovu NDH, dakle zlo─Źina─Źke dr┼żave. Naime, Stipe Mesi─ç i drugovi u pravu su kad ka┼żu da je Europa zasnovana na pobjedi nad fa┼íizmom, ali su zaboravili dodati da je rije─Ź o Europi iz 1945. s obnovljenom Jugoslavijom i dogovorom izme─Ĺu saveznika da se ne dopusti obnova njema─Źkoga fa┼íizma. Europa u kojoj mi ┼żivimo dogra─Ĺena je 1989. pobjedom nad komunizmom, ujedinjenjem Njema─Źke te raspadom Jugoslavije i Sovjetskog Saveza.

Ljevica koja nije odustala od Jugoslavije i zavjetovana je povijesnom jugokomunisti─Źkom pokretu, oslobo─Ĺenje okupiranih hrvatskim prostora u operaciji Oluja nu┼żno vidi kao svoj poraz. Zato je vrlo va┼żno odvojiti Oluju od zlo─Źina koji su je pratili i shvatiti kako su svi hrvatski propusti uvijek u slu┼żbi jugoslavenskoga projekta, jer slu┼że kao dokaz da je hrvatska neovisnost opasna za europsku sigurnost. U tom je smislu oslobo─Ĺenje Gotovine i Marka─Źa poraz za jugoslavensku ljevicu. Ono je neke stvari razjasnilo. Ponavljam, uzrok mr┼żnje je strah.

Koliko mr┼żnji svojim "pametnim" istupima pridonosi i biv┼íi predsjednik Stjepan Mesi─ç?

On je svoj posao obavio. Trenutno se zadovoljava tek epizodnim ulogama, primjerice egzegezom papinih poruka...

Rekli ste jednom da postoji opasnost obnove komunizma u svim biv┼íim komunisti─Źkim dr┼żavama, s tim da je u Hrvatskoj ve─ça nego, primjerice, u Poljskoj ili Ma─Ĺarskoj. Mislite li to jo┼í?

Ako govorimo o partijskoj dr┼żavi lenjinskoga tipa, mislim da takva mogu─çnost sre─çom nije izgledna, ─Źak ni kod nas. No kad je rije─Ź o obnovi komunisti─Źkog mentaliteta, on je u Hrvatskoj ve─ç na djelu i vezan je uz relativiziranje Jugoslavije, u apologiji o prednostima jugoslavenske "socijalne dr┼żave".

Zar nije bilo bolje?

Uskoro ─çu dati izraditi bed┼ż s natpisom "Nije bilo bolje!" Dosadilo mi je slu┼íati notorne gluposti - i to ne samo mla─Ĺih ljudi, koji se mogu pravdati neiskustvom - o nepostoje─çim socijalnim prednostima komunisti─Źkoga sustava.

Je li se u nas komunizam revitalizirao i uz pomo─ç "kape partizanke, kape ljubavi", kako joj tepa predsjednik Josipovi─ç?

Takav stav, koji sigurno nije ┼ítetio komunisti─Źkoj stvari, diskvalificira Josipovi─ça za ulogu nepristrana predsjednika, kojemu se svi Hrvati mogu obratiti. Da ne bi bilo nesporazuma: nisam za osudu partizanskoga pokreta kao takva, niti na hrvatsku situaciju za Drugoga svjetskog rata gledam izvan vremenskog konteksta ili bez suosje─çanja za hrabrost i ┼żrtvu na┼íih o─Źeva i djedova, koji su zbog nedostatka stvarnih politi─Źkih alternativa bili u partizanima. No kad gledamo na partizane, pa i na kapu s crvenom komunisti─Źkom zvijezdom, nikad ne smijemo zaboraviti tko je partizane dr┼żao prikovanima za svoje posebne ciljeve, tko je s njima do┼íao na vlast i kakva je bila ta vlast. Ni ovdje se dobre namjere ne ra─Źunaju.

U na po─Źetku spomenutu razgovoru rekli ste da je Miroslav Krle┼ża najvi┼íe pridonio ┼íirenju komunisti─Źke ideologije u Hrvatskoj prije 1941. Treba li Krle┼żi oprostiti komunisti─Źku ideologiju ili se prema njemu odnositi kao recimo prema Mili Budaku?

Totalitarne ideologije ne pra┼ítaju se nikomu, pa ni Krle┼żi. Tim vi┼íe ┼íto je njegov utjecaj bio klju─Źan u hrvatskoj - i ne samo hrvatskoj - elitnoj inteligenciji. Premda je u Krle┼żinu slu─Źaju relativno lako odijeliti djelo od ideologije, tendencioznost je o─Źigledna u njegovu povijesnom pristupu, primjerice u vrlo rasprostranjenoj populisti─Źkoj ideji da je vlasni┼ítvo posljedica "kriminala i grabe┼żljive violencije", da spomenem samo nosivu misao u njegovoj fikcionalnoj genezi uvijek problemati─Źne bur┼żoazije, koja je, eto, odgovorna za sva zla ovog svijeta. Nisam za odbacivanje Krle┼że, koji je silno utjecajan knji┼żevnik, velik u svom jeziku i viziji te zabavan u svojim ekscesima, ali nisam ni za krle┼żijansko idolopoklonstvo.

Za to nije ni Rezolucija Europskog parlamenta od 2. travnja 2009, koja isti─Źe "va┼żnost odr┼żavanja uspomene na pro┼ílost, jer ne mo┼że biti pomirenja bez istine, sje─çanja i poticanja moralne obnove". No sada┼ínja hrvatska vlast toga se ne dr┼żi kada je rije─Ź o blajbur┼íkim ┼żrtvama i ┼żrtvama kri┼żnih putova. Ho─çemo uskoro do┼żivjeti i otkopavanje tih "jama", kako ih je Mesi─ç nazvao, oko Zagreba i diljem Hrvatske?

─îlan sam Povjerenstva za istra┼żivanje, ure─Ĺenje i odr┼żavanje vojnih groblja, groblja ┼żrtava Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja (naziv namjerno nejasan) pri Ministarstvu branitelja, ┼íto je "postkomunisti─Źki" nadomjestak za budu─çu ozbiljnu politiku prema ┼żrtvama lijevog i desnog totalitarizma. Ipak, na lokaciji Tupale-Sinac 30. prosinca otkriveno je, citiram iz slu┼żbene najave, spomen-obilje┼żje "15 ┼żrtava komunisti─Źkog re┼żima ubijenih u rujnu 1946. godine". To je va┼żan trenutak, jer se SDP-ova sada┼ínja vlada, vlada sljednice komunisti─Źke partije, prvi put poklonila ┼żrtvama komunisti─Źkog re┼żima.

Da ne bude i zadnji put!?

Nije to ni dovoljno, ni zamjena za ukidanje saborskoga pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu, ali je ipak vrijedno pozornosti. Siguran sam da ─çemo do┼żivjeti otkopavanje svih na┼íih "jama".

Ho─çemo li uskoro do─Źekati da se u nas izjedna─Źe nacifa┼íizam i komunizam? Da na┼íi nasljednici komunizma prihvate da su komunisti─Źki i usta┼íki zlo─Źini zapravo zlo─Źini dvaju ne identi─Źnih, ali u mnogo─Źemu istih totalitarizama?

Ta dva ideolo┼íka i partijsko-dr┼żavna sustava nisu istovjetna, po mnogo─Źemu se razlikuju, ne nu┼żno uvijek u korist komunista. Ali kad ka┼żemo da ta dva totalitarizma nisu ista, to jo┼í ne zna─Źi da su njihovi zlo─Źini bitno razli─Źiti. I jedni i drugi otvarali su logore, koristili se robovskom radnom snagom, protjerivali ─Źitave narode, zapravo utjecali jedni na druge. Sve je to prili─Źno jasno, ali borba za bolju pro┼ílost stoji na putu prihva─çanja o─Źiglednih sli─Źnosti.

Najavljuje se mogu─çnost da EU zabrani komunisti─Źke insignije. Bi li to koristilo nama?

Protiv sam toga. Mislim da je lak┼íe otrpjeti posve omrznute znakove poput srpa i ─Źeki─ça sa ili bez kala┼ínjikova te kukastoga kri┼ża i ─Źetni─Źkih ocila, nego upu┼ítati se u zabrane, koje mogu biti samo parcijalne. Nisam za to da komunisti─Źke ili fa┼íisti─Źke insignije, pa i imena povezana s totalitarnim pokretima, u┼żivaju javnu po─Źast. Vjerujem da ljudi imaju pravo na privatnost u svojim domovima i na svom posjedu i nikakvo "ispravno mi┼íljenje", makar bilo u slu┼żbi demokratskoga poretka, nema pravo nametati gotova rje┼íenja onima koji ih ne ┼żele prihvatiti u svom privatnom prostoru.

Zna─Źi li to da treba promijeniti imena svih ulica i trgova koji nose Titovo ime, a to se ne radi i zato ┼íto je, kako se govori, Tito bio mason?

Komunisti─Źka ideologija ne tolerira nikakva tajna dru┼ítva, a posebno ne masone, koji su po svojoj formaciji dio elitnoga segmenta dru┼ítva. Nije mi poznato da je me─Ĺu masonima bilo mnogo bravara ili nadni─Źara. Prije bih rekao da je rije─Ź o gra─Ĺanskom potpornom dru┼ítvu s elementima opsjenarstva. U svakom slu─Źaju, posve je jasno da nam ne trebaju Titove ulice i trgovi.

Je li Tito i danas optere─çenje za Hrvatsku? Srbijanska politi─Źarka i povjesni─Źarka Latinka Perovi─ç u razgovoru mi je rekla i: "Tito je bio optere─çenje ljudima koji su u partiji i dr┼żavi mislili".

O tome nema nikakve sumnje. S Titom ste u sukobu s demokratskim vrijednostima, vladavinom prava, da ne nabrajam. Ako ┼żelite misliti svojom glavom, ne treba vam Tito.

Dakle, sazrelo je vrijeme da "umre" i Udba?

Koliko se zna, Udba formalno ne postoji, ali postoje biv┼íi udba┼íi koji dokazuju da nisu radili ono ┼íto su radili niti bili ono ┼íto su bili. Recimo, jedan predsjednik Vlade neovisne RH bio je dugogodi┼ínji ┼íef svih kaznenih ustanova u vrijeme diktature koja je u zatvor slala sve one koji su za hrvatsku neovisnost. Ispada da su svi bili protiv re┼żima koji su opslu┼żivali, svi su tra┼żili na─Źina da pomognu svojim ┼żrtvama, da ih upozore na propuste i ubrzaju dolazak neovisne Hrvatske. Ukoliko su na┼íi udba┼íi nekoga i priklali, to je bila neka druga udba┼íka vrsta - udba┼íi izvanzemaljci. Kako vidite, ┼żivjeli smo u zabludi. Te┼íko je na─çi biv┼íeg udba┼ía koji se kaje zbog svoje pro┼ílosti.

Zna─Źi, i dalje ─çemo biti za┼íti─çeni njihovim "dobro─Źinstvom", medijskim i politi─Źkim?

Na┼żalost, u nas je jo┼í normalno da se udba┼íe ┼ítiti od me─Ĺunarodnih uhidbenih naloga, da se izmi┼íljaju razlozi kako bi ih se za┼ítitilo. U tim okolnostima ne mo┼że biti ni govora o lustraciji Udbinih kadrova iz javnog ┼żivota. Oni ─çe djelovati dok ih se ne zaustavi.

Cenzuriraju li udbaši naš medijski prostor?

Da. Mno┼ítvo je primjera cenzure i trgovine u doziranju ─Źinjenica. Najnoviji je primjer bunkeriranje HTV-ova serijala Zlo─Źini komunizma u Hrvatskoj, redatelja Kre┼íimira ─îokoli─ça. Ovdje sam i osobno pogo─Ĺen, jer sam jedan od komentatora u tom nedvojbeno iznimnom analiti─Źkom djelu o toj temi. Zamislite mentalitet sada┼ínje HTV-ove nomenklature, koja doista misli da mo┼że cenzurirati tridesetak sudionika, me─Ĺu kojima je ─Źak dvanaest iz inozemstva, a me─Ĺu njima i tako poznate li─Źnosti kao ┼íto su St├ęphane Coutois, Alain de Benoist i Louise Lambrichs, da spomenem samo one iz Francuske. Zbog toga nema prosvjeda na┼íih novinarskih i knji┼żevnih udru┼żenja. To nije tema.

┼Żivimo li opet u dobu proletkulta? Ulazak u EU kao da je osna┼żio ne samo kulturnu ljevicu nego i komunisti─Źki mentalitet Hrvatske.

U vremenu proletkulta zacijelo ne, za to je potrebno anga┼żiranje ljevice koja tra┼żi politiku tamo gdje su mase. Na┼ía kulturna ljevica ne tra┼żi nadahnu─çe u masama. Ona golica pomodnu zlatnu mlade┼ż, koja osje─ça potrebu da otkupi vlastito podrijetlo, ─Źesto primitivno i provincijalno. Upravo je umro Amiri Baraka (Leroi Jones). Sje─çam se kako sam 1964. u New Yorku gledao njegovu dramu Dutchman. To je bilo autenti─Źno svjedo─Źanstvo pobunjena ─Źovjeka, koji nije ┼żelio dr┼żavna priznanja, pa┼żnju ili novac. U Hrvatskoj bi kulturna ljevica pripremila revoluciju na dr┼żavnim kunama. Sad mo┼żda i na EU-projektima.

I administracija Unije pona┼ía se komesarski kao da je dijete komunizma, o ─Źemu pi┼íe njema─Źki pjesnik H. M. Enzensberger u knjizi Nje┼żni monstrum Bruxelles ili Europa li┼íena suverenosti.

Enzensbergerov je esej va┼żan upravo zato ┼íto je on svjestan svih pozitivnih u─Źinaka Unije - ┼íest desetlje─ça mira, napretka, slobodnog kretanja, odustajanja od monopola i protekcionizma; sve to govori da ovo nije prazna polemika nego upozorenje o logici birokracije koja nije samo smije┼ína, neu─Źinkovita i rasipna (sjetimo se samo rasprava o tome mo┼żemo li s pravom neka vina nazivati teranom ili pro┼íekom!) nego tako─Ĺer zna─Źi uzurpaciju vlasti i oduzimanje narodne suverenosti. Ipak, za razliku od starih komesara duha, eurobirokrati su luckasti. ┼áto re─çi o odluci da se na malenoj Malti uvede IBAN s 31 znamenkom?!

Glede uzurpacija bojite li se da bi dogovorena, a onda propala, promjena na┼íega Ustava mogla eliminirati referendumsko odlu─Źivanje?

Toga se ne bojim jer nisam prista┼ía olakih referenduma. Naravno, oni ne bi bili problem i pod sada┼ínjim uvjetima da imamo bolji i odgovorniji Sabor. Moram re─çi da u paketu ustavnih promjena, koje sre─çom vjerojatno ne─çe pro─çi, ima i mnogo gorih prijedloga. Primjerice, vrlo su opasni prijedlozi amandmana koji bi mijenjali dijelove ─Źl. 15. i ─Źl. 83. Ustava RH, kojima se ┼żeli posti─çi "konstitualizacija" obi─Źnih i organskih zakona, odnosno, kad politi─Źka vlast raspola┼że potrebnom ve─çinom, omogu─çiti dono┼íenje problemati─Źnih zakona po postupku za promjenu Ustava, ┼íto bi onda vezalo ruke Ustavnom sudu. Niti je dobro priznati snagu ustavnog zakona zakonu koji odre─Ĺuje prava nacionalnih manjina, jer to izdvaja skupinu hrvatskih gra─Ĺana kao poseban dio naroda po etni─Źkom kriteriju. Narod je zajednica dr┼żavljana, ne agregat etniciteta.

┼áto mislite o sve ─Źe┼í─çim istupima hrvatskih Srba koji su nezadovoljni Pupov─Źevom politikom za Srbe u Hrvatskoj?

S obzirom da se zastupnik Pupovac bavi svim i sva─Źim - od glazbe na splitskim bo┼żi─çnim priredbama do promicanja zaslu┼żnih komunisti─Źkih jurista - mo┼żda se osje─çaju zapostavljenima.

S obzirom na to, kako shvatiti tra┼żenje hrvatskoga premijera Milanovi─ça da Srbija rje┼íava problem ─çirilice u Hrvatskoj?

Mo┼żda je Milanovi─ç uo─Źio ironi─Źne primjedbe iz Srbije po kojima bi srbijanske vlasti prije zauzimanja za prava ─çirili─Źnih natpisa u Hrvatskoj trebale poraditi na za┼ítiti ─çirilice u Srbiji.

Glede ubijanja Vukovaraca u ime ćirilice, je li potreban moratorij na ćirilicu u Vukovaru i na provjeru popisa stanovništva?

U Vukovaru prvo treba prekinuti s aparthejdom - dru┼ítvenim, ┼íkolskim, institucijskim, politi─Źkim. Mislim da je primjena modela A (nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjima) u osnovnom i srednjo┼íkolskom obrazovanju sigurno betoniranje etni─Źki podijeljena Vukovara. Dugoro─Źno, to je kultiviranje iredente pod dr┼żavnim okriljem i trajan izazov pomirenju izme─Ĺu Hrvata i Srba, ne samo u Vukovaru. Kada bi vukovarsko dru┼ítvo bilo integrirano, onda bi poznavanje ─çirilice bilo ne samo bezbolno nego i korisno. Ovako, to je simbol protivni─Źkog tabora, koji ili prijeti ili kojemu se prijeti. Oni koji se prave da to ne vide zapravo pri┼żeljkuju sukob.

Treba li povu─çi optu┼żnicu za genocid protiv Srbije, ┼íto je kao mogu─çnost najavila Vesna Pusi─ç? Ne bi li povla─Źenje pomoglo velikosrpstvu da nastavi projekt Velike Srbije, kako je u Europskom parlamentu rekla Ru┼ża Toma┼íi─ç?

Kad bi se ispunila sva hrvatska tra┼żenja prema Srbiji, napose kad je rije─Ź o ratnim zlo─Źinima, njihovu procesuiranju, identificiranju i povratu ostataka ┼żrtava, povratu kulturnog i oplja─Źkanog blaga, kao i povratu arhivalija ve─ç dogovorenih po ugovoru o sukcesiji te pristajanju na objektivan prikaz uzroka i posljedica rata protiv Hrvatske, o tome bi se moglo razmisliti. Budu─çi da srbijanska strana sva ta tra┼żenja ispunjava na kapaljku, ─Źesto na na─Źin koji je poni┼żavaju─çi, te budu─çi da nema nikakvih naznaka da je srbijanska javnost imalo poljuljana u vjeri da je bila ┼żrtva, a ne pokreta─Ź ratova iz 1990-ih, ne vidim za┼íto bi se o tome uop─çe razmi┼íljalo.

I zato ┼íto nam je politika ─Źesto nelogi─Źno kompromiserska. Je li kompromiserstvo i popustljivost hrvatske vlasti prema kapitalu posljedica politi─Źkog nejedinstva, ┼íto poti─Źu i neki inozemni centri mo─çi?

Upravo suprotno, Hrvatska je po svim mjerilima iznimno negostoljubiva prema kapitalu, posebno stranom kapitalu. To je razlog za┼íto nama ne pristi┼żu investicije, koje su dosta tipi─Źne za druge tranzicijske zemlje. Mi smo specijalisti u odbijanju investicija i stvaranju ozra─Źja pravne i svake druge nesigurnosti za rijetke ulaga─Źe koji nam zakucaju na vrata. Sve se to pokriva raznim floskulama o neoliberalizmu, upravo onako kako ste vi to postavili.

Vi ne vidite problem u neoliberalnom kapitalizmu koji ─Źovjeku nudi slobodu i ljudska prava, ali ne nudi i rad za dostojan ┼żivot?

Ja vjerujem u u─Źinkovitost kapitalizma. Uostalom, kako se mo┼że dokazati da "neoliberalni" kapitalizam ne nudi rad za dostojan ┼żivot? Zapadni svijet proizvod je kapitalizma. Za┼íto mislite da na┼íi radnici, a sve vi┼íe i stru─Źnjaci, hrle u zapadne zemlje? Zato ┼íto ovdje imaju previ┼íe rada za dostojan ┼żivot, ali premalo slobode i ljudskih prava?

Idu zato što ovdje nemaju posla, a onda nemaju ni slobode.

Kapitalizam i sloboda idu zajedno. Neosocijalisti─Źki ideolozi tvrde kako kineski primjer dokazuje da kapitalizam vi┼íe ne generira slobodu, kako je (zasad, ka┼żu "na┼żalost") mogu─çe posti─çi veliki napredak bez demokratizacije dru┼ítva. Uvjeren sam da su opet u krivu. Kina nije nikakva iznimka. Njezina jednopartijska diktatura ne─çe opstati ukoliko krene u nove reforme, me─Ĺu kojima je posebno va┼żna odluka o povratu zemlje seljacima.

U razgovoru 2009. rekli ste da je Putin prosje─Źni despot bez dugoro─Źnih perspektiva. ─îini se ipak da su mu perspektive jo┼í dugoro─Źne?

Kako se uzme. On je unazadio Rusiju. Pod izgovorom da uvodi red zapravo je uspostavio autokratsku strukturu, koja je odgovorna samo njemu i koja preventivno djeluje protiv svakoga poku┼íaja demokratizacije dru┼ítva. Crkva mu je postala novi idejni servis, koji slu┼żi kao dru┼ítveno vezivo u nedostatku stare ideologije. Svoj sustav izdr┼żava izvozom sirovina, posebno nafte i plina, ali u trenutku kad su alternativni izvori goriva sve vi┼íe isplativi (uljni ┼íkriljac) mo┼że ra─Źunati sa sve manjim prihodima. U me─Ĺuvremenu, malo je u─Źinio za infrastrukturu, posebno izvan velikih urbanih sredi┼íta europske Rusije. Zdravstvo i ┼íkolstvo mu se raspada, u zemlji raste otpor protiv moskovskog centralizma, a Rusija sve vi┼íe postaje tre─çerazredna sila.

Koja se, po mi┼íljenju geopoliti─Źara, sve vi┼íe uva┼żava.

Koja svoj presti┼ż dokazuje pritiscima na slabije susjede (Ukrajina, Gruzija) te na Balkanu i dijelovima Bliskog istoka. Ne bih rekao da se Putin mo┼że pohvaliti nekim osobitim uspjesima. Sve je kod njega privid. Nabildana muskulatura koja krije slabe udove. I, naravno, predstava za mase - So─Źi, za ─Źetiri godine nogometno prvenstvo. Sve u svemu, dosta ┼żalosno.

Jesu li ve─ç ponu─Ĺene ankete o izborima budu─çega predsjednika RH obeshrabrivanje mogu─çih protukandidata Josipovi─çu?

Što bi drugo i bile, posebno kad Josipović kontrolira najveći dio medijskih poluga.

Nije valjda samo to?

Istina, on privla─Źi prividom stalo┼żeno┼í─çu i odmjereno┼í─çu. "On je gospon!" To ima u─Źinka me─Ĺu prepla┼íenim gra─Ĺanima, koji tra┼że nekakvo uto─Źi┼íte u lo┼íim vremenima. No, ako malo odmotamo vremeplov, ako se vratimo "kapi partizanki", ako malo razmislimo o Josipovi─çevoj vanjskoj politici, njegovu pas de trois s Dodigom i Tadi─çem, posve je jasno da ima prostora za izborno nadmetanje, koje naravno ne─çe biti ni lako ni po┼íteno. Protiv Josipovi─ça se ne mo┼że i─çi kampanjom ┼íarma ili imid┼ża, nego tvrdim i uvjerljivim argumentima. Treba raspr┼íiti nezdrave isparine, prazne geste, isprazne rije─Źi, cijeli jedan sustav praznine.

Kao ┼íto se to javno u anketama ─Źini s "razapinjanjem" Karamarka, koji je stalno najnepopularniji?

Da. Ve─ç prije nego ┼íto je preuzeo vodstvo svoje stranke Karamarko je bio predmetom podmetanja i insinuacija na ra─Źun "armiranja svoje vlasti policijsko-obavje┼ítajnim kadrovima". Koje sve besmislice nisu izgovorene protiv tog povu─Źena ─Źovjeka u nastojanju da se prika┼że zaplotnjakom, ┼ípijun─Źinom, krajnjim desni─Źarom, klerofa┼íistom, tvrdolinija┼íem ─Źija stranka "i dalje ostaje izgubljena u vremenu i prostoru", zbog kojega se Tu─Ĺman "danas vjerojatno prevr─çe u grobu kad ga ─Źuje". Tvrdilo se kako su mu savjetnici sljedbenici Lady Thatcher i generala Pinocheta, kako je svojom lo┼íom politikom iznimno zaslu┼żan za stabilnost Milanovi─çeve vlade, itd.

Vjerujete li vi tim "dokazima"?

Budu─çi da sam uvjeren da ni┼íta od ovoga nije to─Źno, mogu samo konstatirati da je Karamarko, unato─Ź pretjeranoj zaokupljenosti Tu─Ĺmanom i bavljenjem nekorisnim koalicijskim slagalicama, HDZ ipak usmjerio prema tr┼żi┼ínim gospodarskim rje┼íenjima i novom partnerstvu sa Zapadom. SDP mo┼żda misli da se mo┼że izvu─çi uz ┼íepavu pri─Źu da je - koliko god lo┼í - HDZ jo┼í gori. Sve vi┼íe postaje jasno da na taj na─Źin ┼żeli demoralizirati bira─Źe i odvratiti ih od birali┼íta ili prema raznim tre─çim opcijama. Zato je i ovdje potreban Karamarkov ja─Źi anga┼żman tvrdim i uvjerljivim argumentima kako neuspjeh ne bi dobio novu ┼íansu. Vjerujem da ─çe katastrofa Kukuriku koalicije prisiliti HDZ na u─Źinkovitiji javni nastup.

Razgovarao Andrija Tunji─ç

Vijenac 519 - 23. sije─Źnja 2014.


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU