Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

MEDIJIMA (VI┼áE NE) VJERUJEMO!?     (15.11.2011.)

Jednak pristup medijima i nepristran tretman i opho─Ĺenje u izvje┼ítavanju o svakom kandidatu i o svakoj stranci preduvjet je slobodnih i po┼ítenih izbora

Predizborno je vrijeme i mediji su po─Źeli puhati u rogove. Voljeli bismo kada bi to radili kao profesionalci. Glazba koja se ─Źuje, dakako, sukladno ulozi i funkciji medija nije orkestralno skladna ve─ç je vi┼íe kakofonijska. Ljep┼íe se note sviraju u prilog onima koje pojedini mediji favoriziraju. Opet, sukladno ulozi i funkciji medija, to je i o─Źekivana vrsta glazbe, bez obzira ┼íto mislili o izvo─Ĺa─Źima ili sakrivenim dirigentima.

No, nama, budu─çim bira─Źima u tom se kontekstu postavlja niz pitanja. Prema nekima, ─Źak sudbinskih. Prema drugima, ne ba┼í: jer, dok se svi bavimo politikom i politi─Źarima, te razmi┼íljamo kome dati glas na sljede─çim parlamentarnim izborima kako bi nam svima bilo bolje pod boljim upravlja─Źkim politi─Źkim kadrom, mediji se i dalje bave nekim drugim stvarima, ponajprije zabavom.

Politika ih zanima gotovo isklju─Źivo kao razonoda: ako postoje prijepori i sva─Ĺe me─Ĺu pojedinim politi─Źarima, politi─Źkim strankama, ili pak u nekim strankama postoje ridikuli - eto ih u javnosti. Vrijedni strana─Źki ─Źlanovi nisu zanimljivi. Oni ionako rade nezanimljive poslove: redovito sudjeluju u radu saborskih povjerenstava i sjednica, savjesno ─Źitaju zakonske prijedloge ili se bore kako bi na lokalnoj razini dobro ulo┼żili svaku te┼íko privrije─Ĺenu ili dobivenu kunu kojima probijaju i asfaltiraju ceste, grade vodovode, obnavljaju ┼íkole, pobolj┼íavaju infrastrukturu svojih sela i op─çina.

Ho─çemo li onda, u ovo predizborno vrijeme povjerenje pokloniti onim medijima koje "znati┼żelja pokre─çe, a tradicija obvezuje"? Ili ─çemo radije svoje povjerenje dati onima koji ─çe jasno re─çi: Ma jasno, glasat ─çu za Vesnu Pusi─ç, Zorana Milanovi─ça, Jadranku Kosor? Ili onomu koji ─çe napraviti anonimnu anketu o rejtingu politi─Źara i politi─Źkih stranaka na uzorku od ─Źetrdesetak ispitanika ili manje, jer ankete ionako slu┼że za potkusurivanje, a ne za stvarne usporedbe odnosa snaga? Ili onomu koji ─çe iznositi razloge za┼íto glasovati za ovu ili onu opciju (uz jasno navijanje za jednu, njegovu), a zaboraviti da je objavio nepostoje─çi "premijerski" ili neki sli─Źan intervju, a da ga sankcije - makar one profesionalno-eti─Źke - nisu "ni o─Źe┼íale", nego se njegov apsolutni neprofesionalizam poku┼íava javno ─Źak i braniti i opravdavati?


Bez obzira koji medij odabrali osnovno pitanje na koje svaki pojedini korisnik medija mora prvo potra┼żiti odgovor jest zaslu┼żuju li mediji na┼íe povjerenje, i ako zaslu┼żuju - koji su to mediji? Ljudskog dostojanstva tu nije dostojno zapletati se u poku┼íaj guranja vru─çeg krumpira, to jest odgovornosti, samim medijima, nego se u dubini du┼íe svatko od nas mora pitati: koje ─çu medije ─Źitati, gledati, slu┼íati, pratiti? Koji ─çe mediji, zahvaljuju─çi i meni, i dalje opstati na javnoj sceni i sukreirati javno mnijenje jer ih kupnjom ili pra─çenjem i ja podupirem?


Jer uloga medija i njihova u─Źinkovitost u izbornom procesu prije svega je zadovoljavanje interesa i potreba nas bira─Źa, napisao sam i uz izbore 2003. bave─çi se pitanjem mogu li nas slobodni, eti─Źni i profesionalni mediji izvesti iz partitokracije. Od tada, mogli bismo re─çi: sub sole nihil novi est. Jer nu┼żan uvjet za to autonomno je djelovanje medija, tj. struktura medijskog sustava koja omogu─çuje nezavisno djelovanje medija i po┼ítivanje na─Źela profesionalizma, kao i regulativu medijskog pona┼íanja koja ne zavisi od politi─Źkog odnosa snaga, ni u parlamentu ni u dru┼ítvu.

U odnosu prema sudionicima izbora minimalna obveza medija, kao preduvjet slobodnih i po┼ítenih izbora, njihova je medijska ravnopravnost, odnosno jednak pristup medijima i nepristran tretman i opho─Ĺenje u izvje┼ítavanju o svakom kandidatu i o svakoj stranci i strana─Źkim programima. Time se zapravo jam─Źi da se prednostima medijskoga posredovanja u komunikaciji izme─Ĺu kandidata i bira─Źa podjednako koriste svi izborni rivali i da na prikladan na─Źin mogu predstaviti posebnosti programa svojih stranaka.

┼áto se hrvatskih medija ti─Źe, to je jo┼í nemogu─ça misija. Premda po Kodeksu ─Źasti Hrvatskoga novinarskoga dru┼ítva iz 2009. (─Źl. 18) kod bavljenja politi─Źkim sukobima novinar mora uva┼żavati gra─Ĺanska prava i slobode sudionika te osnove demokratskog politi─Źkog sustava, a pritom mora nastojati zadr┼żati primjerenu profesionalnu distancu, navija─Źka pristranost i strast jo┼í su prisutne kod hrvatskih novinara, koji takav stav poku┼íavaju prikazati kao objektivan i uravnote┼żen. I takvi nas novinari i takvi nas mediji pripremaju na jo┼í jedne izbore. Jo┼í jedne od "onih presudnih", kako vole isticati kandidati svih lista koje smatraju da, zbog svojih politi─Źkih i ostalih programa, zaslu┼żuju ─Źetverogodi┼ínji mandat.

Jesu li mediji va┼żni za izbore?

Javnim je medijima u Hrvatskoj, u tom kontekstu, du┼żnost da "po┼íteno i nepristrano" svakoj od natjecateljskih lista omogu─çe predstavljanje javnosti. Uz najra┼íireniji javni medij - Hrvatsku (radio)televiziju, i dnevni se tisak zauzima za predstavljanje politi─Źkih takmaca, ali i za komentiranje pojedinih politi─Źkih opcija, i to pristrano i neobjektivno. Ili mo┼żda imate osje─çaj da vas mediji to─Źno informiraju? Ili vas zbunjuju? I, tko ─çe ┼żiv mo─çi uop─çe pratiti sve ┼íto je re─Źeno, napisano, vi─Ĺeno na televiziji, izgovoreno na radiju, pro─Źitano u novinama? Gotovo nitko. Mogu li onda mediji uop─çe pratiti, nastoje─çi se dr┼żati svojih profesionalnih eti─Źkih postulata, sve te stranke, liste i kandidate, a da nam ne uskrate na┼íe osnovno pravo na informiranost?

Zato se opravdanim ─Źini pitanje: kakva je uop─çe uloga i kakav je (ili bi trebao biti) odnos medija i politike, a osobito pak medija i izbora. Jesu li mediji uop─çe va┼żni za izbore? Kada su politi─Źari (i dakako znanstvenici) ─Źetrdesetih godina pro┼íloga stolje─ça shvatili va┼żnost medija, po─Źela su se provoditi istra┼żivanja o tome kakav utjecaj mediji imaju na bira─Źe u SAD-u. Paul Lazarsfeld i Bernard Berelson proveli su opse┼żna istra┼żivanja izbornih pona┼íanja i zaklju─Źili da je ve─çina bira─Źa, bez obzira na medijske izvje┼ítaje, ve─ç odlu─Źila komu ─çe dati svoj glas. To stabilno bira─Źko tijelo ve─ç je imalo relativno sna┼żna i dugotrajnija politi─Źka i ostala uvjerenja, pa ih mediji nisu mogli bitno omesti u glasovanju. Ne┼íto du┼ża izlo┼żenost medijima u tijeku predizborne kampanje rijetko je dovodila do promjene mi┼íljenja bira─Źa i utjecala na njihovo odlu─Źivanje za kandidata ili stranku, a poslije je dokazano da mediji u─Źvr┼í─çuju, ali ne mijenjaju ve─ç uvrije┼żene stavove i bitno ne utje─Źu na odluke.


Valja re─çi da su na ovakav zaklju─Źak istra┼żiva─Źe dovele i odlike ameri─Źkoga izbornog procesa u to doba. Naime, on je bio dvostrana─Źki, a ne poput na┼íega sada┼ínjega hrvatskoga "vi┼íestrana─Źki", premda se dvije najja─Źe stranke i dalje bore za prevlast, a nakon eventualne izborne pobjede spremne su u koaliciju privu─çi sve koji na nju pristanu. Pokazali su i da mediji ipak imaju ograni─Źeno djelovanje, ─Źime su potvrdili da mediji nisu svemo─çni. To je ujedno dobar razlog da se ne moramo bojati kako je mogu─ça apsolutna manipulacija medijima u prilog odre─Ĺenoj ideologiji ili stranci, koja vlastite interese promi─Źe i "podme─çe" kao interese cijeloga naroda, a svoje probitke predstavlja kao op─çe dobro.

I po sebi znamo da smo izbirljivi, da sve medije ne ─Źitamo i ne pratimo, nego smo jednostavno i selektivno neke izbacili sa svog jelovnika. Jednako tako, selektivna je i pozornost koju im posve─çujemo, kao i na┼íe pam─çenje. Sve to zajedno ─Źini utjecaj medija na konkretno pona┼íanje ljudi uop─çe, a u ovom slu─Źaju bira─Źa pred glasa─Źkom kutijom - veoma ograni─Źenim. No, sedamdesetih godina istra┼żiva─Źi su do┼íli do zaklju─Źka da mediji nisu samo prijenosnici, ve─ç da se svaki element jednostavnog lanca komunikator - mediji - publika mora promatrati u slo┼żenom dru┼ítvenom kontekstu. U tom se kontekstu na medije gleda kao na veoma slo┼żene dru┼ítvene institucije, koje utje─Źu na odr┼żavanje dominantnih odnosa u dru┼ítvu.

Mediji su, prema Niklasu Luhmannu "samostalni podsustav" unutar dru┼ítvenih sustava. Sami tematiziraju, sami odre─Ĺuju ┼íto ─çe biti, a ┼íto ne─çe biti vijest. Njihov je klju─Źni u─Źinak svakodnevnoj stvarnosti dati - smisao. Oni nam pru┼żaju - ili bi trebali pru┼żiti - kartu za razumijevanje svijeta u kojemu ┼żivimo, a svakome doga─Ĺaju ili akteru, osobito politi─Źarima, jam─Źe zna─Źenje i va┼żnost. Ako politi─Źara nema u medijima - kao da i nije politi─Źar, a mediji ih danas sve vi┼íe tretiraju kao celebrityje koji su "poznati zato ┼íto su poznati" (tj. zato ┼íto se pojavljuju u javnosti), a ne zato ┼íto su u─Źinili ne┼íto posebno za dru┼ítvo.

Od interpretacije do manipulacije

Zato su zna─Źenja koja mediji pripisuju pojedinim doga─Ĺajima i ljudima samo jedna mogu─ça interpretacija dru┼ítvene stvarnosti. Tako ─çe pojedini novinari kroz svoje komentare, manje ili vi┼íe otvoreno, zagovarati odre─Ĺene ideje prikazuju─çi ih kao op─çe dobro kojemu bi trebali te┼żiti svi hrvatski gra─Ĺani i "prokazivati" onu stranku koja mu ne odgovara, pozivaju─çi sve bira─Źe da je "kazne" na sljede─çim izborima.

Imalo pismen ─Źitatelj ne─çe nasjesti takvoj "profinjenoj interpretaciji" svojega ┼żivotnog svijeta, ve─ç ─çe o toj interpretaciji dobro razmisliti. No mnogo je onih koji rije─Źi u javnosti poznatih kolumnista ne─çe dovoditi u pitanje. Unato─Ź silnu trudu da budu ┼íto objektivniji (ili da ostave takav dojam), mnogi novinari ipak jednostrano interpretiraju. A tim i takvim interpretacijama mogli bismo zapasti na podru─Źje nedopustive manipulacije i ideologije. Interpretacijama se neke vrijednosti afirmiraju vi┼íe nego druge te stavlja predznak i obilje┼żava neka vrijednost kao nazadna, a drugo mi┼íljenje smatra naprednim.

Tako ─çe bez ikakva dodatnog obja┼ínjenja ve─çina komentatora u medijima politi─Źare ljevice nazvati naprednima, politi─Źare desnice nazadnima. Koji su kriteriji za takvo odre─Ĺivanje, mediji ne tuma─Źe. Prema mi┼íljenju uglednoga hrvatskog komunikologa Pavla Novosela, koje je iznio u razgovoru za Hinu 5. velja─Źe 2003., u na┼íim medijima o pojedinim temama ili strankama na djelu nije cenzura, nego sofisticirane manipulativne tehnike, koje ve─çina ljudi nije kadra prepoznati kao la┼ż. Manipuliranje javnim mnijenjem razvijeno je u svijetu, pa i u nas, do neslu─çenih razmjera.

Da su na djelu "sofisticirane manipulacijske tehnike", lako je uo─Źljivo na primjeru pre┼íu─çivanja, svrhovitog redanja obavijesti, drogiranje svijesti senzacionalisti─Źkim doga─Ĺajima i napisima, isticanje senzacija krupnim pismom i na druge na─Źine, zatim interpretacija obavijesti kakva ─çe nekomu odgovarati, krivotvorenje anketnih rezultata (jedna stranka dobiva 15 i vi┼íe posto glasova za samo jedan tjedan), postavljanje "javnosti" usmjerenih pitanja (svaka je sli─Źnost s novim prilogom u nedjeljnom Dnevniku javne televizije slu─Źajna) i tomu sli─Źno. Novosel je upozorio da mediji svijest na┼íih gra─Ĺana oblikuju u skladu s vrednotama "dirigisti─Źkog kapitalizma", koje nemaju nikakve veze sa zajedni─Źkim ┼żivotom, obitelji, solidnim stvarala─Źkim radom, moralom. A sve bi nam to, na sljede─çim izborima, itekako trebalo biti va┼żno.

Bez etike nema politike

"Kako je uop─çe mogu─çe govoriti o etici novinarskoga poziva u vrijeme kad novinarski kruh ovisi o vlasnicima medija ili o nekim vladaju─çim grupama u organizacijama za koje rade. O prevlasti morala tu ne mo┼że biti ni govora", smatra Novosel. Zato je i na─Źin na koji mediji izvje┼ítavaju o izborima i predstavljaju sudionike izbora postao va┼żna dru┼ítvena - i politi─Źka i pravna i istra┼żiva─Źka - tema.

Kako je pojedinac danas uronjen u brojna iskustva, a podru─Źja koja ne poznaje dovoljno sve vi┼íe rastu, uo─Źljivo je da velik dio informacija o svijetu oko sebe mo┼że dobiti i dobiva - samo posredno, posredovanjem medija. Sve je manje neposrednih iskustava. Tako se pokazalo da su izbori nezamislivi bez zna─Źajne uloge medija, a jasno je postalo da demokratsko obilje┼żje nekog dru┼ítva i izbora podrazumijeva jednake ┼íanse za predstavljanje u medijima svim kandidatima i strankama. Ho─çe li to biti mogu─çe i u Hrvatskoj u predizbornoj kampanji, s mnogo stranaka, lista i tisu─çama kandidata, te┼íko je re─çi.

No ─Źega bi se onda, barem na─Źelno, morali dr┼żati mediji? Promatrano sa stajali┼íta profesionalne novinarske etike kriteriji se name─çu sami od sebe: istina, objektivnost, nepristranost, po┼ítenje u izvje┼ítajima, prikazima, kao i u komentarima. Bez dobre medijske i novinarske etike ne mo┼że se govoriti ni o dobroj i po┼ítenoj medijskoj politici. Uloga medija i njihova u─Źinkovitost u izbornom procesu, valja ponoviti jo┼í jednom, prije svega zna─Źi zadovoljavanje interesa i potreba bira─Źa. U odnosu prema sudionicima izbora, minimalna obveza medija, kao preduvjet slobodnih i po┼ítenih izbora, jest njihova medijska ravnopravnost, odnosno jednak pristup medijima i nepristran tretman i opho─Ĺenje u izvje┼ítavanju o svakome kandidatu. Takve obveze, jasno je, vrijede ponajprije za javne medije, tj. medije koji se financiraju iz javnih prihoda i koji slu┼że svim gra─Ĺanima.

Drugi, takozvani komercijalni mediji zbog va┼żnosti izbora tijekom izborne kampanje u mnogim se zemljama uklju─Źuju u taj proces po pravilima koja vrijede za javne medije, te tako jam─Źe ravnopravan tretman svih onih koji bi htjeli postati upravlja─Źka elita. Dobro bi bilo da je i u Hrvatskoj tako, ili da bude tako, kako se opet ne bi govorilo o cjenicima za nastupe pojedinih politi─Źara u medijima. No to ipak nije najsretnije rje┼íenje, jer profesionalizam i etika ipak nemaju cijene, a pravo gra─Ĺana na informiranost trebalo bi biti iznad partikularnih interesa. A izabrati dobre politi─Źare koji ─çe sljede─çe ─Źetiri godine upravljati dr┼żavnim i dru┼ítvenim poslovima jama─Źno pripada ba┼í u tu kategoriju.

Danijel Labaš

Vijenac broj 461, 3. studenoga 2011.

 

( HKZ pojašnjenje: lat. sub sole nihil novi est = pod suncem ništa novoga)

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU