Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

┼ŻIVOT I DJELO PAVLA RITTERA VITEZOVI─ćA      (05.07.2018.)

Pavao Ritter Vitezovi─ç osoba je koja je po mnogo─Źemu obilje┼żila hrvatsku povijesnu scenu i na njoj ostavila neizbrisiv trag. Njegov ┼żivot i djelo odigrali su iznimno zna─Źajnu ulogu u stvaranju hrvatske nacije jer je upravo na pankroatisti─Źkoj ideji P. R. Vitezovi─ça otac domovine dr. Ante Star─Źevi─ç u 19. stolje─çu utemeljio hrvatski nacionalizam i hrvatsku naciju.

1. ┼ŻIVOT

Pavao Ritter Vitezovi─ç, povjesni─Źar, knji┼żevnik, jezikoslovac i izdava─Ź, ro─Ĺen je 7. sije─Źnja 1652. godine u Senju kao sin njema─Źkog doseljenika iz Alzasa i majke Hrvatice. Osnovnu ┼íkolu zavr┼íio je u rodnom Senju, a zatim odlazi na daljnje ┼íkolovanje u isusova─Źku gimnaziju u Zagreb.


Mnogi autori navode kako Vitezovi─ç nakon zavr┼íenog ┼íestog razreda prekida ┼íkolovanje i odlazi u Rim te kako ┼íkolovanje nikada nije zavr┼íio. No, vjerojatnije je da ipak nije prekinuo ┼íkolovanje ve─ç da ga je upravo zavr┼íio jer je u isusova─Źkoj gimnaziji najvi┼íi razred ┼íesti nakon kojega mladi─çi odlu─Źuju ho─çe li nastaviti studij ili mo┼żda oti─çi u isusova─Źki red. Nakon boravka u Rimu neko vrijeme provodi u dvorcu J.W. Valvasora u Kranjskoj gdje prou─Źava povijest i zemljopis te u─Źi njema─Źki jezik. 1681. godine postaje delegat rodnog Senja na saboru u ┼ápornju i na be─Źkom dvoru, a za vrijeme Velikog be─Źkog rata 1683.-1699. sudjeluje u borbama protiv Turaka.

Godine 1694. postaje upravitelj Zemaljske tiskare u Zagrebu, a nakon sklapanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699. bio je predstavnik Hrvatske na be─Źkom dvoru u komisiji za razgrani─Źenje izme─Ĺu Hrvatske, mleta─Źke Dalmacije i turske Bosne, zadu┼żen za dokazivanje pripadnosti novopripojenih krajeva kraljevini Hrvatskoj.

U Zagreb se vra─ça 1701. godine bez ikakve slu┼żbe, a jedinu utjehu pronalazi u pisanju svojih djela. 1706. izbija po┼żar koji mu je uni┼ítio ku─çu, a uskoro su mu zbog dugova oduzeti posjed i tiskara te je prisiljen oti─çi iz Hrvatske. Kraj ┼żivota do─Źekao je u velikoj oskudici i siroma┼ítvu 20. sije─Źnja 1713. u Be─Źu, daleko od svoje voljene Domovine.


2. CROATIA REDIVIVA

Nebo je naklonjeno pobo┼żnim nastojanjima za domovinuÔÇŽ

Vitezovi─ç je ostavio iza sebe bogat opus djela, no njegovo najzna─Źajnije djelo zasigurno jest spomenica Croatia rediviva, napisana 1700. godine latinskim jezikom.

Djelo zapo─Źinje posvetom bo┼żanskomu Leopoldu velikomu, caru rimskom navijek uzvi┼íenu i njegovu sinu Josipu II. Vitezovi─ç je ina─Źe promicao pisanje na narodnom jeziku te je nerijetko znao kritizirati druge hrvatske pisce kada bi pisali latinskim, ali uo─Źiv┼íi kako razjedinjenoj Hrvatskoj pomo─çi mo┼że jedino mo─çni habsbur┼íki car, odlu─Źuje se iz pragmati─Źnih razloga svoju spomenicu napisati latinskim jezikom. Potom autor pozdravlja sveukupno hrvatsko plemstvo i sve hrvatske odli─Źnike od kojih tako─Ĺer o─Źekuje pomo─ç, prije svega materijalnu. Vitezovi─çeva spomenica sadr┼żi samo 32 stranice te je zapravo trebala biti prete─Źa djelu koje bi uslijedilo i koje bi bilo mnogo opse┼żnije, a na taj se pothvat odlu─Źio s plemenitom namjerom da iz krvava pepela uskrisi nadaleko rasprostranjeno ime Hrvatske.

U ovoj svojoj o┼żivjeloj Hrvatskoj opisao je podrijetlo hrvatskoga imena, odredio granice hrvatskog kraljevstva i iznio teoriju o dolasku Hrvata na ova podru─Źja.

Obja┼ínjavaju─çi podrijetlo imena Hrvatske, Vitezovi─ç koristi brojne izvore, prije svega Porfirogenetovo djelo De administrando imperio te djelo Spli─çanina Tome Arhi─Ĺakona koji u svojoj Historiji Salonitani spominje narod Kurete ili Koribante ─Źiji naziv izjedna─Źava s imenom Hrvata: Koribanti se, zapravo, tek neznatnom izmjenom slova razlikuju od imena Krovati. Ovi, kako rekosmo, sami sebe zovu Hrvati, za druge su opet Horvati, dok ih Grci nazivaju Hrobatima, Germani Korbatima, a latinski svijet Kroate, Krovati i Hrobati.

Za dolazak Hrvata Vitezovi─ç ve┼że legendu o trojici bra─çe ─îehu, Lehu i Rusu koji su svojim podrijetlom zapravo Iliri odnosno Hrvati. Njih trojica su napustili Me─Ĺurije─Źnu Hrvatsku te osnovali svoja tri kraljevstva ─îe┼íku, Poljsku i Rusiju: Hrvati, ilirsko pleme, oti┼íli su pod bra─çom ─îehom, Lehom i Rusom iz Me─Ĺurije─Źne Hrvatske i svoga sjedi┼íta, utvrde Krapina, te u predjelima sjeverno od Dunava osnovali tri vrlo napredna kraljevstva, nadjenuv┼íi im svoja imena: to jest, ─îesi ili Bohemi, Lehi ili Poloni i Rusi.

Ova legenda slu┼żi mu prije svega za ÔÇťprogla┼íavanje Hrvatske pradomovinom zapadnih i isto─Źnih SlavenaÔÇŁ, te njome dokazuje kako su svi Slaveni ilirskog tj. hrvatskog podrijetla ┼íto navodi do zaklju─Źka da je Ilir=Slaven=Hrvat.

Slijedi iscrpna kritika Lu─Źi─çevih teza koji dvoji o pripadnosti Dalmacije Hrvatskoj, pa i svoj rodni Trogir, Split, Zadar i ostale gradove pripaja Dalmaciji oduzimaju─çi ih matici zemlji. Vitezovi─ç odlu─Źno pobija njegove teze, sve to potkrepljuje brojnim izvorima pa ─Źak i Lu─Źi─çevim vlastitim citatima. Zaklju─Źuje kako su i Bosnu, Hercegovinu, Srbiju, Albaniju i druge provincije mnogo udaljenije od Dalmacije nastanjivali Hrvati ┼íto se vidi po njihovu jeziku koji je slavenski ili hrvatski te da i ta podru─Źja pripadaju Hrvatskoj, a kako onda ne bi Dalmacija. Usput donosi i citate mnogih dalmatinskih pjesnika koji svoje krajeve smatraju ilirskima, a svoj jezik zovu hrvatskim. Ipak, Vitezovi─ç Lu─Źi─ça, ─Źija mu konstantacija nikako nije jasna i kojoj se ne prestaje ─Źuditi, nastoji opravdati govore─çi kako je lako mogu─çe da do Lu─Źi─ça nisu do┼íli odre─Ĺeni izvori jer nisu sa─Źuvani, a kako bi i ostali sa─Źuvani, pita se Vitezovi─ç, kada je u izmu─Źenoj mu domovini nakon tolikih pogubnih navala ostao jedva kamen na kamenu nerazvaljen.

Vitezovi─ç svoje djelo zavr┼íava zaklju─Źnom podjelom svoje cjelovite Hrvatske. Ta tzv. tota Croatia obuhva─çala bi sav prostor od Balti─Źkog do Crnog mora:

Ovu HRVATSKU, dosad razli─Źito dijeljenu od tu─Ĺinaca i nevje┼ża, dijelimo najprije po Dunavu, njenoj rijeci, na dva dijela, to jest na Sjevernu i Ju┼żnu; potonju opet na Bijelu i Crvenu, kako je nalazimo ve─ç prije razdijeljenu (preuzeta podjela od popa Dukljanina), s time da ─çemo joj ispraviti me─Ĺudjelnicu; Bijelu potom na Primorsku, Me─Ĺuzemnu i Me─Ĺurije─Źnu, kako su se dosad nazivale, te na Alpsku ÔÇô ili, drugim imenima, na Dalmaciju, dana┼ínju Hrvatsku, pravu Slavoniju, te Norik ili staru Japidiju; Crvenu, nadalje, na Srbiju, Makedoniju, Bugarsku i Odriziju; Sjevernu, naposljetku, na Venetsku, Sarmatsku i Ugarsku.


3. ZAKLJU─îAK

Spomenicom Croatia rediviva Vitezovi─ç panslavisti─Źku ideju mijenja u pankroatisti─Źku te tako postavlja temelje za izgradnju moderne hrvatske nacije koja ─çe se kona─Źno i formirati u 19. stolje─çu pod idejom hrvatskog nacionalizma dr. Ante Star─Źevi─ça.

Unato─Ź brojnim ┼żivotnim neda─çama te razo─Źarenjima od strane vlastitog naroda, Vitezovi─ç do kraja ┼żivota nije prestao ljubiti svoju Domovinu. U trenutcima njezina rasapa, dok drugi u njoj vide samo ostatke ostataka, on kroz svoja djela ma┼íta o njenoj cjelovitosti i jedinstvu. Kroz ovo je djelo Vitezovi─ç prikazao uskrsnu─çe hrvatskog kraljevstva, obnovu njegove nekada┼ínje slave i povratak prija┼ínje mo─çi. Iako napisano na po─Źetku 18. stolje─ça, djelo je za hrvatski narod bezvremensko te sam autor ostavlja budu─çim ─Źitateljima poruku vjeruju─çi da ─çe njegovo djelo ostaviti dubok trag me─Ĺu brojnim nara┼ítajima njegove Domovine, ali i svijeta:

Ovo će djelo, bremenito marom, troškom i mukom,

zahvalno ─Źitati svijet sve dok mu potraje vijek.

Sa srećom putuj, poštuj one što vrijedni su toga,

nemaj od nevrijednih strah. Ostaj mi zanavijek zdrav.

U─Źiti nam se od ovog hrvatskoga velikana nacionalizmu i ljubavi prema domovini. Ljubav prema njegovoj ÔÇťnacijiÔÇŁ nije ga odvela u mr┼żnju ostalih ÔÇťnacijaÔÇŁ.[7] Takav nacionalizam potreban je i danas hrvatskom narodu, nacionalizam novoga tipa, pro┼żet ljubavlju, onaj koji ne pozna mr┼żnju ni podjele. Nacionalizam koji ─çe ujediniti hrvatski narod i dovesti do kona─Źnog uskrsnu─ça ovih razvalina i ostataka izmu─Źene nam hrvatske domovine. Tada ─çe ona kona─Źno postati Croatia rediviva ÔÇô o┼żivljena Hrvatska!

Magdalena Vukovi─ç, http://croatiarediviva.com/

www.hkz-kkv.ch

 

 

Knjige:

- ÔÇťDugopoljski ┼żrtvoslovÔÇŁ i

- ÔÇťVrgorska krajina, Makarsko primorje i neretvanski kraj u dokumentima Ozne, Udbe i Narodne milicije (1944.-1965.), Likvidacije i progoniÔÇŁ,

mogu se naru─Źiti na e-mail Hrvatske kulturne zajednice hkzkkv@hkz-kkv.ch

 

 

159- 2018

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU