Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

JU┼ŻNOAMERI─îKI RECEPT      (29.09.2012.)

ZA SPAS OBEZGLAVLJENE HRVATSKE

Ovoga vru─çega ljeta novinari i medijski juri┼ínici nisu trebali posezati za 'kiselim krastavcima' jer se u izri─Źaju svih, ba┼í svih, na┼íla rije─Ź kriza. Postala je prevladavaju─ça. S razlogom ili bez njega, izgovarala se na ulicama, tr┼żnicama, bolnicama, stadionima, kabinetima, u sabornici, robnim ku─çama, na pla┼żama i su┼ínim poljima. Uvijek u pozadini te rije─Źi, bez obzira na polazi┼íte, status ili polo┼żaj njezina izricatelja podrazumijevao se novac.

Vladari bankarskog zdanja


Da je bilo mogu─çe svima njima postaviti pitanje - ┼íto je to novac - dobilo bi se toliko mnogo razli─Źitih odgovora da bi njihovo svo─Ĺenje na zajedni─Źki nazivnik, kao definiciju, bilo neizvedivo. To pak pokazuje da ne┼íto ┼íto se uzima zdravo za gotovo uop─çe nije jasno ┼íto je. Umni su ljudi poodavno rekli da novac nije ni┼íta drugo doli politi─Źka tvorevina. Zapravo, to je ugovoreno obe─çanje pla─çanja izme─Ĺu dviju strana koje, vi┼íe ili manje, svojim ovlastima osigurava dr┼żava. U tom ugovoru, zna─Źi, glavna uloga pripada dr┼żavi. I stvar je jednostavna: tko ┼żeli vladati svijetom tu glavnu ulogu treba preuzeti od dr┼żave(a). I to je to!

Tijekom pro┼ílih sto pedeset godina jedan uzak, ali neuobi─Źajeno mo─çan krug me─Ĺunarodnih bankara i interesnih krugova s newyor┼íkog Wall Streeta i londonskog Cityja te s njima povezani vlasnici sredi┼ínjih banaka, izgradio je zdanje koje im je omogu─çilo da vode ratove diljem svijeta i to doslovno pomo─çu kontrole nad proizvodnjom i potro┼ínjom stanovni┼ítva i, ┼íto je opasnije od svega, ─Źak kontrole nad time kako i o ─Źemu bi ljudi trebali promi┼íljati, kako se to u svojoj knjizi Bogovi novca izrazio William Engdahl. O tomu Carroll Quigley u svoj knjizi 'Tragedija i nada' pi┼íe:

'Me─Ĺunarodni bankari nisu ┼żeljeli ni┼íta manje nego stvoriti sustav financijske kontrole nad svijetom koji bi bio u privatnom vlasni┼ítvu i pomo─çu kojeg bi oni mogli vladati politi─Źkim sustavom svake pojedine dr┼żave, kao i cijelim svjetskim gospodarstvom. Tim su sustavom trebale feudalisti─Źki upravljati svjetske sredi┼ínje banke, djeluju─çi sporazumno, i to pomo─çu tajnih sporazuma koje bi ugovorili ─Źesto na zatvorenim sastancima i konferencijama.'


Nametanje financijskih kriza

Nakon pada bipolarne podjele svijeta ta je oligarhija ili plutokracija - vladavina najbogatijih u interesu najbogatijih - o kojoj govore Engdahl i Quigley - uspjela, prije svega zahvaljuju─çi sljepilu i poslu┼ínosti politi─Źkih elita, nadziranim neredom ili upravljanim krizama ve─çeg, manjeg pa i niskog intenziteta uspostaviti u mnogim zemljama nadzor nad sredi┼ínjim bankama. Slijedom toga, danas su se u vremenima kada se rije─Ź kriza izgovara s razlogom, javne financijske institucije, banke, korporacije i mediji na┼íli pod nadzorom mo─çne tajne me─Ĺunarodne financijske oligarhije, popularno nazvane 'Udru┼żenje'. Njezin je plan, kako je to istakao ekonomist mr. Karimo Hromin Sturm, 'uspostava globalizacije slobodnog tr┼żi┼íta radi kontrole i reguliranja svih financijskih tokova u svijetu, te nametanja financijskih kriza u svijetu, iz kojih oni izlaze jo┼í ja─Źi.'

To je razlogom da se po─Źetkom rujna 2012. mo┼że pro─Źitati kako se o─Źekuje da ─çe ┼ápanjolska zatra┼żiti svoje drugo spa┼íavanje, nakon ┼íto se Cipar od srpnja pridru┼żio popisu na kojemu su ve─ç bili Gr─Źka, Irska i Portugal, a novi je kandidat Slovenija. Eto, ta se mala dr┼żava, ─Źiji bezobrazluk i arogancija nemaju premca u europskoj politici i diplomaciji, ali isklju─Źivo i samo prema Hrvatskoj, sa samo 0,4 posto gospodarstva eurozone na┼íla u krugu problemati─Źnih, pove─çavaju─çi pesimizam koji je u Europi ionako poprili─Źan.


Nadalje, mo┼że se pro─Źitati kako ameri─Źke tvrtke ne vjeruju u uspjeh europske krizne politike. Po napisima New York Timesa, one se ve─ç pripremaju za izlazak Gr─Źke iz eurozone - otvaranjem posebnih ra─Źuna i planiranjem gotovinskih transfera. Istodobno, njema─Źki tisak nagla┼íava kako samo ─Źetvrtina njema─Źkih gradova podr┼żava ostanak Gr─Źke u monetarnoj uniji, dok britanski The Ekonomist dolijeva ulje na vatru prognozama poput ove: 'Beskrajna trakavica s eurom pokazala je da trajno rje┼íenje du┼żni─Źke krize iziskuje odva┼żno politi─Źko djelovanje, a financijska tr┼żi┼íta zaboravila su te lekcije tijekom ljeta - lako je mogu─çe da ─çe ih uskoro morati ponovno nau─Źiti.'


Zašto je Assange izabrao ekvadorsku samosvjenost


Znao je i Julian Assange dobro gdje ─çe se skloniti, nakon ┼íto se previ┼íe zaigrao i objavio ono ┼íto nikako nije smio objaviti rasrdiv┼íi svoje naredbodavce, a koji su do tada mirno sjedili u svojim foteljama pu┼ítaju─çi ga da programirano zabavlja svjetsku javnost. Izabrao je veleposlanstvo zemlje na ─Źijem je ─Źelu predsjednik, doktor ekonomije, izobra┼żen u Belgiji i Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama i koji je u ┼íest godina obna┼íanja du┼żnosti vratio ponos ovoj latinoameri─Źkoj dr┼żavi.

Naime, Rafael Corre, jer o njemu je rije─Ź, svoj je mandat zapo─Źeo 2006. postigav┼íi da se 2008. usvoji Ustav koji dopu┼íta da mo┼że donositi odluke u korist nacionalnih interesa. Narod ga ponovno bira 2009. jer je ponudio program smanjenja ekonomske nejednakosti, u ovoj do tada nestabilnoj i oligarhijski ustrojenoj dr┼żavi.

Kada je dobio povjerenje da mo┼że provesti svoj socijalni program pod nazivom 'Bono de Desarrollo Humano', krenuo je na posao. Znao je ┼íto treba u─Źiniti, budu─çi da je i sam pro┼íao ┼íkolu u kojoj se u─Źe na─Źela kako neku dr┼żavu dr┼żati u pokornosti i otimati joj ono ┼íto imalo vrijedi, kao ┼íto je to bilo i s njegovim Ekvadorom. U─Źenik se usudio suprotstaviti u─Źitelju. Unato─Ź tomu ┼íto ─çe se njegov stil proglasiti diktatorskim i hegemonijskim od onih koji su upravljali i koji upravljaju nadziranim neredom na latinoameri─Źkom ozemlju, nije se pokolebao.


Zbog toga je optu┼żivan za napad i ograni─Źavanje slobode izra┼żavanja, da stoji iza pale┼żi jednog dnevnog lista u Quitou, da zabranjuje izla┼żenje privatnog tiska, da nagovara du┼żnosnike i ministre da ne daju izjave za 'merkantilisti─Źke medije' koji su u vlasni┼ítvu '┼íest obitelji', da, i, kad mu se to ─Źini prikladnim, u stilu Huga Ch├íveza primorava da se na javnoj televiziji emitiraju njegove govorancije ili na televiziji objavljuju fotografije kriti─Źnih novinara kao da je rije─Ź o zlikovcima za kojima je raspisana potjernica poput onih u vesternima. I kona─Źno, da ima tako radikalno mi┼íljenje o tomu ┼íto mo┼że biti uvreda ili kleveta protiv nekoga te da je u posljednje ─Źetiri godine tu┼żio 25 politi─Źara, novinara i institucija, me─Ĺu kojima i dnevnik El Universo, kojem je presu─Ĺeno da plati globu od 30 milijuna eura.


Suspendirao pla─çanje duga svjetskoj oligarhiji

Predsjednik Rafael Correa ne radi ni┼íta drugo nego se dr┼żi temeljnog na─Źela demokracije - za zajedni─Źko dobro mo┼że se svrhovito boriti samo onaj koji je izabran od naroda, a ne oni i koji nemaju nikakav legalitet, a do legitimiteta nije im stalo. Bilo naroda njemu je polazi┼íte za odluke pa do ocjena onih koji provode ┼íok-terapije diljem svijeta ne dr┼żi mnogo. Jedna je od takvih odluka suspendiranje tre─çine vlastitog duga, odnosno prestanak pla─çanja tog dijela duga svjetskoj financijskoj oligarhiji.

Naime, predsjednik Correa zatra┼żio je reviziju ekvadorskog duga. U tome je imao potporu svoga naroda. Anga┼żirao je odvjetnike, pravosudne radnike, revizore, ─Źak i umjetnike koji su smatrali da ne ┼żele pla─çati inozemni dug, naravno i strane stru─Źnjake poput uglednog belgijskog stru─Źnjaka ├ërica Toussainta. Nakon ┼íto je Predsjedni─Źka komisija za reviziju javnog duga ustvrdila da je ogroman dio ustvari ilegalan, uslijedila je vladina odluka o nevra─çanju tog dijela duga. Za Argentinu ovom prigodom mo┼że se re─çi da je obustavila pla─çanje duga od 100 milijarda dolara.

A na Islandu su gra─Ĺani na dvama referendumima rekli - ne otplati duga. Na prvom referendumu njih ─Źak 92 posto glasovalo je protiv otplate, a na drugom gotovo dvije tre─çine, odnosno 63 posto. Zahvaljuju─çi odlu─Źnosti islandskog naroda da ne ┼żele platiti dug, islandske vlasti bile su primorane organizirati bankrot Landsbanka, glavnog krivca za ilegalni dug koji je iznosio 4 milijarde eura. Islandski, argentinski, a poglavito ekvadorski slu─Źaj, pokazuje da se narod mo┼że organizirati protiv toga da vlada otpla─çuje nelegalan dug i da postoji rje┼íenje.

I Finska jasno daje do znanja da je pripravna na izlazak iz eurozone. Rije─Źi finskog ministra vanjskih poslova sredinom kolovoza za britanski Daily Telegraph: 'Moramo biti spremni. Kraj eura ne zna─Źi i kraj Europske Unije' dovoljno govore. A sve to potvr─Ĺuje Timo Soini vo─Ĺa Pravih Finaca nagla┼íavaju─çi: 'Oti─çi ─çe jug ili sjever, jer ta je valuta lu─Ĺa─Źka ko┼íulja koja milijune ljudi gura u propast i uni┼ítava budu─çnost Europe.' I na kraju ovog hoda izjava, najava i o─Źekivanja, evo i prosudbe azijskog bankarskog diva Nomura u ─Źijem strate┼íkom izvje┼í─çu stoji da je perspektiva izlaska Velike Britanije iz Europske Unije sve ve─ça.

U ovakvom stanju poprili─Źnog pesimizma zahvaljuju─çi slobodnim portalima, pojavila se vijest da su Ekvador, Argentina i Island prestale vra─çati svoj dug, ┼íto je dovelo do njihova zna─Źajnijeg gospodarskog oporavka. Ove su dr┼żave unato─Ź krizi i zloslutnim prognozama Me─Ĺunarodnog monetarnog fonda, hrabro krenule svojim putem do─Źekav┼íi svoj dan spasenja. Ekvador, dr┼żava koju je rijetko tko spominjao u svjetskim medijima, kolovo┼íkih vru─çih dana na┼íla se u sredi┼ítu medijske pozornosti, ne po tome ┼íto je dijelu kreditora i Me─Ĺunarodnom monetarnom fondu hrabro kazala da je 'dosta plja─Źkanja', nego po tome ┼íto se usudila prkositi vladama Velike Britanije, Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava i ┼ávedske, odbijaju─çi izru─Źiti najpoznatijeg, neki ─çe re─çi svjetskog 'zvi┼żda─Źa', a drugi 'digitalnog anarhista', Juliana Assangea koji je uto─Źi┼íte, nimalo slu─Źajno, potra┼żio upravo u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.


I Hrvatska mo┼że slijediti ju┼żnoameri─Źki primjer


Naravno da i Hrvatska mo┼że u─Źiniti isto ┼íto i Ekvador, Argentina ili Island - rije─Źi su autora ovih redaka kada je krajem kolovoza 2012. bio upitan mo┼że li Hrvatska slijediti navedene zemlje i u─Źiniti isto. Evo ┼íto je jo┼í tom prigodom u sa┼żetom obliku odgovoreno novinaru.

Prvo, da ─çe najvjerojatnije prote─çi jo┼í mnogo godina dok se to dogodi, odnosno dok hrvatski narod ne shvati da Me─Ĺunarodni monetarni fond nije spasitelj, nego ─Źetvrti jaha─Ź apokalipse u 21. stolje─çu i provoditelj politike suvremenog robovlasni┼ítva.

Drugo, da je upravo Me─Ĺunarodni monetarni fond taj krivac koji provodi ┼íok-terapiju diljem svijeta da bi se izvuklo ┼íto vi┼íe kapitala i oplja─Źkalo dr┼żave.

Tre─çe, da Me─Ĺunarodni monetarni fond u pravilu na vlast dovodi ljude koji provode njihovu 'doktrinu ┼íoka', osmi┼íljenu u poznatoj '─îika┼íkoj ┼íkoli' te da ta doktrina ve─ç desetlje─çima omogu─çuje predstavnicima me─Ĺunarodnog kapitala, a prije svega bankama s Wall Streeta i londonskog Cityja, da nakon ┼íto ┼íok i obamrlost zahvati narod, vrlo jeftino, gotovo bagatelno, pokupuju sve ┼íto vrijedi u nekoj zemlji, i da se, uza sve to, jo┼í predstavljaju kao svojevrsni spasitelji.

─îetvrto, da Slavko Lini─ç itekako govori jezikom Me─Ĺunarodnog monetarnog fonda, iako on formalno jo┼í nije stigao u Hrvatsku. Peto, da su se Me─Ĺunarodnom monetarnom fondu najprije suprotstavile zemlje Latinske Amerike, dakle upravo one zemlje u kojima se najdu┼że provodi plja─Źkanje od strane me─Ĺunarodne financijske oligarhije. ┼áesto, da je tim zemljama bilo potrebno tridesetak godina da se osvijeste, nakon ─Źega su neke krenule svojim putem. Sedmo, slijede─çi tu logiku, o─Źekuje se da ─çe sli─Źna svijest u Hrvatskoj sazrjeti tek za desetak godina, osim ako politika suprotstavljanja Me─Ĺunarodnom monetarnom fondu prije toga ne postane prevladavaju─ça u Europi i svijetu.


Nedotaje nam samosvjesno i hrabro politi─Źko vodstvo


Uslijedio je podu┼żi zaklju─Źak: ako Hrvatskoj uskoro, kao jedini spas, bude ponu─Ĺena 'tehni─Źka vlada' tobo┼żnjih stru─Źnjaka, to ─çe zna─Źiti suspendiranje demokracije. Isto je to ve─ç u─Źinjeno u Gr─Źkoj i Italiji, gdje su bez ikakve provjere volje naroda, postavljeni gubernatori financijske oligarhije kao predsjednici vlada. U hrvatskom bi se slu─Źaju, preko medija u slu┼żbi militantnog liberalizma, a takvi su gotovo svi, uklju─Źuju─çi i onaj ┼íto se zove HTV, moglo gurati (provesti) po principu: 'HDZ je sve pokrao, SDP je nesposoban, dajte nam bilo koga drugoga.' Takvoj politici Hrvatska, da bi opstala, mora se suprotstaviti te se ugledati i shvatiti ┼íto mo┼że samosvijest naroda Ekvadora, Argentine ili Islanda, ali i politi─Źkih vo─Ĺa koji su imali hrabrosti tu svijest kanalizirati u za┼ítiti i promicanju nacionalnih interesa.

Me─Ĺutim, ovome se zaklju─Źku mora dodati jo┼í ne┼íto. Da bi Hrvatska po┼íla tim putem, nedostaje joj klju─Źni element - samosvjesno i hrabro politi─Źko vodstvo. Za razliku od Ekvadora koji to ima, u Hrvatskoj je nazo─Źna samo obezglavljenost.

Budu─çi da su se sve stranke, a poglavito one glavne, programirano li┼íile misle─çih ljudi u svojim redovima, Hrvatskoj nije preostalo ni┼íta drugo nego da se u burnim vremenima koja slijede, osloni na braniteljsku populaciju i iseljeni┼ítvo kao zalog opstanka. Ako je ta simbioza mogla pobijediti devedesetih, nema razloga ne vjerovati da mo┼że i sada, a svjesno i odva┼żno politi─Źko vodstvo pojavit ─çe se i u to ne treba sumnjati.

Piše: Davor Domazet Lošo
Hrvatski list

13.09.2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU