Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POU─îNO, ZANIMLJIVO I VESELO    (17.07.2013.)

ZABLUDE ŠVICARACA I ZABLUDE O ŠVICARSKOJ

┼ávicarci su izmislili Chalet (drvena planinska ku─ça), kreirali fondue i oduvijek ┼żivjeli na otoku mira! Pogre┼íno! Ni┼íta nije kako izgleda ili se pri─Źa.
Iz knjige "┼ávicarski leksikon popularnih zabluda" (autorica: Franciska Schlaepfer) saznajem da Barry, pas Bernardiac nikada nije stvarno nosio ba─Źvicu oko vrata, a da u ┼ávicarskoj popularna karta┼íka igra "Jassen", nije izmi┼íljena u ┼ávicarkoj, ve─ç je vjerojatno do┼íla iz Indokine. Zvukove sli─Źne jodlanju od pamtivjeka prakticiraju afri─Źka pastirska plemena.

Autorica je devet mjeseci istra┼żivala koliko istine ima u onome ┼íto se o ┼ávicarcima misli, ili oni sami o sebi pri─Źaju. Prelistala je brdo knjiga i novina, te razgovarala s mnogim stru─Źnjacima. Ka┼że da je i sama bila iznena─Ĺena koliko je legendi prona┼íla. 312 zabluda koje su duboko ukorjenjene u du┼íi ┼ávicaraca, opisala je u svojoj knjizi.

S podesta je sru┼íila sveprisutnoga Wilhelma Tella i nezaobilaznu Heidi. Tell nikada nije postojao, ka┼że ona, a juna─Źko ga─Ĺanje strijelicom jabuke na ne─Źijoj glavi, postoji i u pri─Źama Irske, Finske i Engleske. Heidi nije ikona zdravog brdskog svijeta, nego skroz nesigurna djevoj─Źica u strahu da ─çe izgubiti tu svoju domovinu.


Sve to nije promijenilo njezinu sliku o ┼ávicarskoj. Ka┼że da svako dru┼ítvo treba pri─Źe o svojim herojima, one ih dr┼że zajedno. Svoju zemlju voli iznad svega, iako je ponekad morala napraviti i gorka iskustva. Primjerice, 70-godina se anga┼żirala za pravo glasa ┼żena u svome kantonu Appenzel Ausserrohden i morala ─Źak tri puta progutati gorku pilulu poraza, ┼íto joj je te┼íko palo. S tim porazima se u me─Ĺuvremenu pomirila. Kao svaka tipi─Źna ┼ávicarka svoga vremena, bila je prvo "samo" majka svoje ─Źetvero djece. Tek kada su djeca poodrasla, s njenih 38 godina, izu─Źila je za knji┼żni─Źarku, potom je radila kao novinarka, a onda je napravila karijeru kao novinarka kulturnih priloga i autorica.

NEKOLIKO IZVADAKA IZ KNJIGE "ŠVICARSKI LEKSIKON POPULARNIH ZABLUDA"

Postoji li stvarno Betty Bossi?

Zovu je jo┼í i vilom svih ┼ívicarskih kuharica! Ona nije izmi┼íljotina 'prefriganih' oglasiva─Źa, nego stvarno postoji i zove se Emmi Creola-Maag. Sredinom 50-tih godina pro┼ílog stolje─ça sama si je dala ime Betty Bossi. Bossy se zvala njena poznanica, a Betty joj je zvu─Źalo solidno. Prva Betty Bossi po┼íta (letak) iza┼íao je u travnju 1956. godine. U me─Ĺuvremenu je Betty Bossi postala solidno poduze─çe s godi┼ínjim prometom od oko 100 milijuna franaka.

Geranije

Cvije─çe geranije, navodno su ┼ívicarske. Ali, nije to─Źno. Geranije pripadaju u obitelj "vilino oko" i potje─Źu iz Ju┼żne Afrike. Prvo su ih prisvojili ┼ávabe, no od vremena kada su geranije ukra┼íavale "┼ávicarsko selo" na Nacionalnoj izlo┼żbi 1939. g., ta se biljka udoma─çila, te cvjeta i krasi bezbrojne balkone.

Chalet

Tipi─Źna ┼ívicarska drvena ku─ça? Da, ali konstruirali su je strani arhitekti mje┼íavinom stila ku─ça u Berner Oberland i onih u Waadtland-u. Engleski arhitekti Robinson i Hunt ponudili su oko 1800. godine prvi puta "Swiss cottages" - monta┼żne ku─çe iz kataloga, koje su se prodavale kao vru─çe pecivo.

Fondue

┼ávicarsko nacionalno jelo od topljenog sira, nije ┼ívicarska kreacija. Gr─Źki pjesnik Homer jo┼í je u 8. st. prije Krista pisao o jelu od ribanog kozjeg sira, vina i bijelog bra┼ína. Kako je recept stigao do sto─Źara u Savoyu, koji su ga smje┼íali pred ┼ávicarcima, a ovi ga preuzeli, nije poznato.

Švicarska

┼ávicarska nije jedina zemlja toga imena. Na svijetu postoje 191 ┼ávicarske, samo u Njema─Źkoj ih ima 67 - primjerice Saksonska i Frana─Źka ┼ávicraska. I u drugim zemljama se posebno atraktivna mjesta zovu ┼ávicarska. U Nambiji to je jedno kameno brdo, a u Gr─Źkoj jedan pa┼ínjak na brdu Athos.

Švicarska nema rudnog blaga?

Nije to─Źno, ona ga itekako ima. Iz lagera zemnog plina u Entlebuchu, 80-tih godina pro┼ílog stolje─ça isporu─Źivano je 75 milijuna kubi─Źnih metara plina - no, to je na┼żalost bio posao s gubitkom. U Entlebuchu osim toga ima i zlata. Svi potoci u kojima se nekada ispiranjem pronalazilo zlato, jo┼í uvijek u svojoj vodi nose zlatne pahuljice. Zlatne mine u Wallisu bile su u srednjem vijeku nadaleko poznate, tako─Ĺer i one u Val Sumvitg GR. Jedan istra┼żiva─Ź metala nai┼íao je 2000. g. na kvarc ┼żilu i u njoj vi┼íe od kilogram zlata.

Švicarska je zemlja mira

Krivo! Mir u ┼ávicarskoj postoji tek u novije vrijeme. Prvi Saveznici (Eidgenossen - ┼ávicarci) bili su svadljivi poput kokoti─ça. U lovu su znali 'uloviti' i tu─Ĺu stoku, a onda je bilo sva─Źega, pa i planiranih osveta. Jo┼í u 15. stolje─çu ┼ávicarska je bila ┼íarolika nakupina ro─Ĺa─Źkim odnosima povezanih i ─Źesto posva─Ĺanih malih dr┼żavica. U 16./17. st. bilo je religioznih ratova, u 19. st. ─Źak i gra─Ĺanskih.

Priredila D. Gaupp

Izvor: Glasilo HKZ -Društvene obavijesti broj 110

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU