Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

TRADICIJA SKIJANJA U ZAGREBU      (06.01.2018.)

Kada i kako je skijanje postao omiljeni sport Zagrep─Źana


Zagrep─Źani su proskijali jo┼í u 19 stolje─çu. Prije 123 godine hrvatski povjesni─Źar i sportski pisac Franjo Bu─Źar (1866.-1946.) odr┼żao je prvi skija┼íki seminar za profesore tjelesnog odgoja Hrvatske. Bu─Źar, diplomirani profesor sa sveu─Źili┼íta u Stockholmu, donio je 1894. g. prve skije u Hrvatsku i Zagreb, te na padinama Cmroka profesorima tjelesnog odgoja pokazivao osnovne skija┼íke tehnike. Bu─Źar je bio i prvi hrvatski natjecatelj na jednom skija┼íkom natjecanju. Osvojio je drugo mjesto na natjecanju u ─îe┼íkoj u sje─Źnju 1895.

 

Prvo hrvatsko skliza─Źko dru┼ítvo na svojoj sjednici 12. studenog 1894. godine donosi odluku o osnivanju skija┼íke sekcije koja ─çe okupljati one koji vole ÔÇťsklizanje na snijeguÔÇŁ. Radom zaljubljenika u skijanje, a poslije i profesionalaca, ure─Ĺuju se skijali┼íta i skakaonice.


1909. HA┼áK utemeljuje skija┼íku sekciju i njihovi ─Źlanovi kre─çu na smion skija┼íki pothvat ÔÇô penju se na Sljeme kao planinari, ali sa skijama i ┼ítapovima na ramenu (nije bilo ┼żi─çare), skijaju na ─îinovni─Źkoj livadi, prespavaju u Lugarnici i drugi dan se skijaju─çi vra─çaju preko Kralji─Źinog zdenca u Zagreb.


Prvo skija┼íko natjecanje u Zagrebu i Hrvatskoj odr┼żano je 18.01.1914. na Medvednici, po hrptu Sljemena, a du┼żina staze je bila 10 km. Nedugo nakon tog, odr┼żano je prvo Prvenstvo Hrvatske i Slavonije prema u me─Ĺuvremenu done┼íenom Pravilniku ski-natje─Źaja Hrvatskog ┼íportskog saveza.


S prvim svjetskim ratom zamiru aktivnosti, ali mnogi su vojnici pro┼íli skija┼íke te─Źajeve, pa su poslije rata osnovali prvi Ski ÔÇô klub 20.11.1918. Od tada po─Źinje i veliki napredak skijanja u Hrvatskoj. Tako je 1934. g. osnovan Hrvatski zbor u─Źitelja i trenera skijanja (HZUTS). 22.08.1945. osnovan je Odbor za skijanje pri Fiskulturnom odboru Zagreba (FOZ). Prvi predsjednik je bio Rudolf ┼Żingerlin. 1948. FOZ biva preimenovan u Zagreba─Źki skija┼íki podsavez, a 1970. mijenja naziv u Zagreba─Źki skija┼íki savez.


U po─Źetku je HZUTS bio u sastavu Skija┼íkog saveza Hrvatske, ali kasnije postaje samostalnom organizacijom. HZUTS je danas etablirani ─Źlan Me─Ĺunarodnog udru┼żenja profesionalnih u─Źitelja skijanja (ISIA) i Me─Ĺunarodnog udru┼żenja amaterskih u─Źitelja skijanja (IVSI). Godine 1995. u Crans Montani Zbor je primljen u krovnu organizaciju na podru─Źju skija┼íke edukacije, "Interski". U hrvatskim okvirima Zbor djeluje pod kapom krovne organizacije hrvatskog sporta, Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO-a).


Zagreb je jedan od rijetkih gradova koji ima skijali┼íte u neposrednoj blizini sredi┼íta. Popularno zagreba─Źko izleti┼íte, skijali┼íte i sanjkali┼íte, prikladno je za planinarenje i u┼żivanje u prirodi. Do podno┼żja Medvednice iz razli─Źitih dijelova Zagreba sti─çi se mo┼że tramvajem i autobusom, a dalje do vrha brojnim ozna─Źenim planinarskim stazama. I iz zagorskih naselja nekoliko planinarskih staza vodi do vrha. Snje┼żni pokriva─Ź u prosjeku traje stotinjak dana, a najdeblji je u velja─Źi. Sun─Źanih je sati na Medvednici zimi znatno vi┼íe nego u Zagrebu i Zagorju.


Najvi┼íi vrh Zagreba─Źke gore visok je 1033 metra, a s gradom povezan 10-tak km dugom cestom koja zapo─Źinje u Gra─Źanima. Na visini od 900 metara cesta se ra─Źva: jedan krak vodi prema samom vrhu Sljemena i hotelu Tomislavov dom, dok drugi ide prema planinarskom domu ┼Żeljezni─Źar i dalje prema Puntijarki, Rauchovoj lugarnici, pa sve do sjeverne strane podno┼żja. Od Tomislavova doma cesta dalje vodi prema podno┼żju planine i do ┼áestina.


Prvi planinarski objekt u povijesti hrvatskoga planinarstva bila je drvena piramida podignuta na vrhu Sljemena 1870., a prvi planinarski dom bio je podignut osam godina kasnije. Me─Ĺu mnogobrojnim planinarskim domovima, izleti┼ítima i ugostiteljskim objektima, najpoznatiji su dom Crvenog kri┼ża, Grafi─Źar, Risnjak, Runolist i ┼Żeljezni─Źar.


Sljemensko skijali┼íte zapo─Źinje na visini od 1025 metara, a to je ujedno i gornja stanica vu─Źnice s tri sjedala. Postoje jo┼í dvije sidro-vu─Źnice. Neko─ç je na stazi zvanoj Panjevina vozio i jednosjed. Panjevina je danas rezervirana za snow-boardere i vi┼íe nema vlastitu vu─Źnicu.


Sljeme ima nekoliko spustova, a staze nisu ozna─Źene brojevima, ve─ç su imenovane bojama. Crveni spust na Sljemenu ure─Ĺen je 1946. , a Plavi je probijen 1949. godine. Crveni je spust dug tisu─çu, ┼Żuti i Zeleni svaki po 500 metara, a Bijeli i Plavi dugi su samo 200 metara.


U prosincu 1954. pu┼ítena je u promet Sljemenska ┼żi─Źara. Imala je 68 sjedala u du┼żini 750 metar i 300 metara visinske razlike. Njezinim radom prestaje skija┼íko hodanje - langlauf, a alpsko postaje sve zanimljivije. ZET-ova ┼żi─Źara je pu┼ítena u rad 1963. g., 1969. izgra─Ĺena je sidro-vu─Źnica na Zelenom spustu, a 1975. na Bijeloj livadi. Vu─Źnice premo┼í─çuju razdaljinu od 450 odnosno 815 metara. Bijela ili ─îinovni─Źka livada jedina je okrenuta prema istoku. Zahvaljuju─çi polo┼żaju, taj je spust najposje─çeniji, ali se na njemu snijeg najprije po─Źinje topiti. Na sjevernoj, odnosno zagorskoj strani ima otprilike ─Źetiri kilometra staza.

Dr┼żavna nagrada za ┼íport "Franjo Bu─Źar" najvi┼íe je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignu─ça i doprinos od osobitog zna─Źenja za razvoj ┼íporta u Republici Hrvatskoj. Nagrada od 1991. nosi ime po za─Źetniku hrvatskog sporta dr. Franji Bu─Źaru.


Nakon Bu─Źara, za popularnost skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj najzaslu┼żnija je obitelj Kosteli─ç. Svojim mukotrpnim i upornim radom skrenula je pozornost na sebe. Svjetski uspjesi Janice i Ivice Kosteli─ça pronijeli su svijetom glas o Zagrebu i Sljemenu i tako Zagreb svake godine dobiva svoju Snje┼żnu kraljicu i svoga Snije┼żnog kralja. Kristalne krune krase razli─Źite glave, ali neosporivi, jedini pravi Snje┼żni kralj i kraljica zovu se Ivica i Janica.

Priredila Dunja Gaupp,

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj

www.hkz-kkv.ch

Profesori tjelesnog odgoja na Cmroku

 

Pješice na Sljeme sa skijama na ramenu

 

Drvena piramida na vrhu Sljemena

 

Za trku spremni!

 

Franjo Bu─Źar po dolasku u Zagreb  i  njegov spomenik na Trgu ┼íportova u Zagrebu

 

 

 

Nagrada - Franjo Bu─Źar

 

Obitelj Kosteli─ç: tata Gips, Janica i Ivica

 

Sljemenske skijaške staze i Zagreb u daljini

 

VIDEO

 

151 - 2018

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU