Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

 

   
   
   
 

AKADEMIK KATIÄŒIĆ U "JEZIKU":      (18.01.2013.)

Zašto je Jovanović ukinuo Vijeće za normu hrvatskog jezika?

Hrvatski jezikoslovac, akademik Radoslav KatiÄić u Äasopisu za kulturu hrvatskoga književnog jezika "Jezik" osvrće se na ukidanje Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika navodeći da je ono ukinuto bez obrazloženja, te istiÄući da je bilo sastavljeno od predstavnika svih ustanova relevantnih za rad s hrvatskim standardnim jezikom.

KatiÄić u broju od prosinca u tekstu pod naslovom "BivÅ¡e Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika" istiÄe da je ministar tek usput dao znati da se normom hrvatskoga standardnog jezika trebaju baviti ustanove osnovane za to. "Kao da je rad Vijeća bio bez ikakva znaÄenja i kao da u Vijeću nisu preko svojih izabranih i odgovornih predstavnika radile upravo te ustanove", piÅ¡e KatiÄić.

 

Smatra kako je ministar Jovanović dužan hrvatskoj javnosti i povijesti sadržajno i uvjerljivo objasniti korisnosti za hrvatski književni jezik od ukidanja Vijeća za normu. Po KatiÄićevim rijeÄima, ovako ostaje snažan dojam politiÄke samovolje, koja je stala na stranu onih koji se nikako nisu slagali s nekim odlukama Vijeća, ali u tim pitanjima u njemu nisu mogli dobiti većinu.

Ocjenjuje kako oni koji se nisu slagali te oni utjecajniji, koji su stajali iza njih, sada s pozicija politiÄke moći dobivaju naknadnu politiÄku zadovoljÅ¡tinu. "Je li to i trijumf, pokazat će budućnost", piÅ¡e KatiÄić dodajući da "o sudbini hrvatskoga jezika i budućoj dogradnji te razvoju njegove norme neće toliko odluÄivati ovakva ili onakva politika, ova ili ona vlast" nego hrvatska jeziÄna zajednica.

Ministarstvo je tada obrazložilo da je odluku donijelo zato Å¡to smatra da se "jezikom na struÄnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti znanstveni instituti i visokoÅ¡kolske ustanove (primjerice Institut za jezik i jezikoslovlje) koje je za to osnovala država kojih ih i financira" te je napomenulo da se Vijeće, koje je imenovao ministar Primorac, u protekle tri godine sastalo Äetiri puta.

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta odluku o ukidanju Vijeća donijelo je 8. svibnja 2012. KatiÄić u svom tekstu pita ima li odabir datuma odluke o ukidanju biti 'osmi maj', Dan OsloboÄ‘enja i je li to osloboÄ‘enje od norme hrvatskoga standardnog jezika.

Govoreći o radu Vijeća koje je vodio, KatiÄić napominje da se ono u svom radu nije pragmatiÄki ograniÄilo na aktualne normativne prijepore te da je svoje zakljuÄke pokuÅ¡avalo utemeljiti na razumijevanju položaja hrvatskoga književnog jezika u hrvatskoj jeziÄnoj zajednici i njezinu odnosu prema njemu.

Analizirajući proces hrvatske jeziÄne standardizacije, KatiÄić navodi da je zagrebaÄka filoloÅ¡ka Å¡kola oblikovala standardnu normu ne gubeći iz vida trodijalektalnu raznolikost i prevlast Å¡tokavske sastavnice u njoj, no, napominje nije dovrÅ¡ila standardizaciju jer "nisu dotekle druÅ¡tvene snage". Tu je zadaću, istiÄe, "samouvjereno bezobzirno" izvrÅ¡ila Å¡kola hrvatskih vukovaca za koje je, navodi, hrvatski standardni jezik tek novoÅ¡tokavski ijekavski dijalekt, stiliziran kao književni jezik.

KatiÄić pritom naglaÅ¡ava da je hrvatski književni jezik potekao iz trodijalekatske dinamike te da izvire iz djela pisaca poput KaÄića, Reljkovića i bosanskih franjevaca po Äemu jest standardiziran u novoÅ¡tokavskoj ijekavskoj stilizaciji.

"Prevladavajuća shvaćanja hrvatskih vukovaca, koji ga nisu gledali u tom sklopu, nužno su poremetila odnos hrvatske jeziÄne zajednice prema njemu", piÅ¡e KatiÄić i dodaje kako je to drastiÄno pojaÄano shvaćanjem prisutnim u ostatcima joÅ¡ i danas, i to ne samo u Srbiji, da je svaka Å¡tokavÅ¡tina, a pogotovu novoÅ¡tokavÅ¡tina, samo srpski jezik.

Ocjenjuje kako su se pogledi hrvatskih vukovaca nepovoljno odrazili i na njihov stav prema izgradnji civilizacijskoga rjeÄnika te podsjeća da su odbacivali izgradnju koja je u hrvatskom jeziku tekla joÅ¡ od srednjega vijeka.

IstiÄe kako jeziÄna norma tamo gdje se pod utjecajem vukovaca pregrubo zatvara prema neÅ¡tokavskim dijalektima ili prema hrvatskoj književnosti prestane primjenjivati i na odreÄ‘eni naÄin promjeni. "U svojem standardnome liku hrvatski jezik baÅ¡tini bogatstvo izražajnih mogućnosti svih triju svojih narjeÄja, a od kad je stiliziran novoÅ¡tokavski valja da u takvoj stilizaciji zrcali sve bogatstvo", piÅ¡e KatiÄić i dodaje kako su tri narjeÄja tri lica hrvatskoga jezika, koji je s ta tri lica u svojoj unutraÅ¡njoj dinamici jedan i nedjeljiv.

M.M./hrsvijet.net

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: