Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Eichtalboden 83

CH-5400 Baden

 


 

VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

hous-logo.jpg

 

 

 

   
   
   
 

ZA┼áTO SAM PROTIV PRISTUPA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI     (21.01.2012.)

Pogled iz švicarske perspektive

Hrvatska je do sada jedna od rijetkih zemalja u kojoj narod odlu─Źuje o pristupu EU-u. To je pozitivno. Negativno je, ┼íto je nova vlada odlu─Źila referendum provesti u tako kratkom roku, da nikakva ozbiljna diskusija o posljedicama, pozitivnim i negativnim, nije mogu─ça. To je o─Źito i bila namjera, jer su politi─Źari procijenili da je tako ve─ça vjerojatnost potvrdnog ishoda referenduma. Za ┼żurbu nije bilo potrebe, jer zbog dugotrajnog procesa ratifikacije sporazuma u svim zemljama unije, pristup prije srpnja 2013. nije mogu─ç. Ovakav postupak politi─Źara izaziva nepovjerenje i evocira uspomene na 1918. kada je Hrvatska iz jedne unije ishitreno i nerazumno, kao guske u maglu kako re─Źe Stjepan Radi─ç, u┼íla u drugu, daleko goru. I sada bi trebali dobro razmisliti kamo idemo, jer prednosti EU ipak nisu tako jasne kako nam ve─çina politi─Źke elite propovijeda.

Ako bacimo samo kratki pogled na kartu Europe u kojoj su EU-dr┼żave ozna─Źene istom (tamno plavom) bojom, odmah upada u o─Źi jedna zemlja koja ne pripada EU i djeluje kao otok u EU-moru. To je ┼ávicarska, dr┼żava koja je nastala u volji za slobodom i kojoj je tijekom njene povijesti sloboda bila va┼żna kao i na┼íem Dubrovniku.

Ono ┼íto ne upada u o─Źi su zemlje, koje tako─Ĺer nisu ─Źlanice EU, a smje┼ítene su tako─Ĺer unutar EU. To je zbog toga ┼íto se radi o minijaturnim dr┼żavicama: Lichtenstein, Monaco, San Marino i Andorra.


Kao Hrvatu, koji ┼żivim i radim u ┼ávicarskoj 44 godine, te intenzivno pratim politi─Źka zbivanja u toj zemlji, izgleda mi logi─Źan slijede─çi pristup diskusiji o ulasku Hrvatske u EU:


1. Ramotriti razloge zbog kojih Švicarska nije pristupila EU
2. Usporediti Hrvatsku sa Švicarskom u svezi pristupa EU
3. Razmotriti daljnju perspektivu razvoja EU
4. Odvagnuti sve argumente

Za┼íto ┼ávicarska nije ─Źlanica EU?

Za one ─Źitatelje, koji nisu upoznati sa politi─Źkim ure─Ĺenjem ┼ávicarske potrebno je, zbog razumijevanja njezinih odnosa sa EU, naglasiti slijede─çe:

┼ávicarska je jedina dr┼żava sa direktnom demokracijom, na ┼íto su ┼ávicarci vrlo ponosni i sa pravom nagla┼íavaju da je narod prava opozicija vladi. Narodu je ustavom zajam─Źeno pravo na direktnu odluku o po naciju va┼żnim pitanjima, o promjeni ustava i o novim zakonima pomo─çu slijede─çih vrsta referenduma:


-  Obavezni referendum, koji se mora raspisati ako vlada namjerava promijeniti ustav, kao i za pristup bilo kojoj supranacionalnoj organizaciji.
-  Fakultativni referendum, kojeg mogu zahtijevati dr┼żavljani koji nisu sporazumni sa nekim zakonom, ako uspiju u roku od 100 dana sakupiti 50'000 potpisa.
-  Inicijativa, kojom dr┼żavljani mogu zahtijevati promjenu ili dopunu ustavnih odredbi. Ako se uspije za tu inicijativu skupiti 100'000 potpisa u roku od 18 mjeseci, onda vlada mora raspisati referendum o predmetu koji inicijativa zahtijeva. Primjerice, jedna od nedavnih inicijativa koju je narod podr┼żao, a koja je izazvala prosvjede u muslimanskim zemljama, je zabrana gradnje minareta.

┼ávicarska vlada je 1992. g. zatra┼żila u─Źlanjenje u EU, a pregovori su odmah po─Źeli. Narod se je u prosincu iste godina na referendumu tijesno izjasnio protiv u─Źlanjenja. Nakon referenduma su pregovori naravno bili prekinuti. No prista┼íe priklju─Źenja nisu mirovale i nakon izvjesnog vremena pokrenule su inicijativu pod imenom "Da za Europu" i uspjele skupiti dovoljno potpisa. Referendum o ulasku u EU je ponovo raspisan i to 2001. g. Rezultat je bio daleko porazniji nego pri prvom referendumu, protiv je bilo ─Źak 77 % glasa─Źa.


Zna─Źajno je, da se je u izbornoj kampanji prije drugog referenduma vlada opet izjasnila za ulazak u EU. Isto tako su sve zna─Źajne stranke, osim jedne, bile za ulazak u EU i pri prvom i pri drugom referendumu. Drugim rije─Źima ve─çina politi─Źke elite je bila po tom pitanju u suprotnosti sa narodom.

To je i danas slu─Źaj, ve─çina politi─Źke elite u ┼ávicarskoj je jo┼í uvijek pobornik priklju─Źenja EU. To se vidi i po tome ┼íto vlada zahtjev/molbu za u─Źlanjenje nije povukla, ona miruje negdje u ladicama EU, jer se nada da ─çe se kad tad raspolo┼żenje u narodu promijeniti.

Motivi za pristup EU

Postavlja se pitanje za┼íto su ┼ívicarski politi─Źari, ali ne samo ┼ívicarski, zagovornici priklju─Źenja EU. Moje je mi┼íljenje da se radi o tri motiva:


-  Prvi motiv je materijalno egoisti─Źni: EU sa svojim ogromnim administrativnim aparatom pru┼ża dobru mogu─çnost uhlebljenja, kne┼żevski pla─çeno, a za rad nitko ne pita.
-  Drugi motiv je psihi─Źko egoisti─Źni: potreba za osje─çajem va┼żnosti i mo─çi bolje se zadovoljava u svojstvu politi─Źara velike EU nego u svojstvu politi─Źara neke male zemlje. Mi Hrvati smo na vlastitoj ko┼żi osjetili napuhanost i bahatost umi┼íljenih veli─Źina, bez obzira dolazili oni iz Britanije, ┼ávedske, ─îe┼íke, Slovenije ili neke druge EU-zemlje, koji su nam dijelili packe, kako u ratno vrijeme tako i za vrijeme pregovora za ulazak u EU.

┼ávicaraca nije bilo me─Ĺu njima, jer nisu ─Źlan EU. ┼ávicarski intelektualci uvijek su imali i imaju jo┼í uvijek osje─çaj inferiornosti i provincijalizma u odnosu na svoje njema─Źke i francuske kolege. Usprkos dana┼ínjim komunikacijskim mogu─çnostima i slobodi kretanja mnogi se boje izoliranosti i trabunjaju o za─Źahurenoj ┼ávicarskoj.
-  Tre─çi motiv proizlazi iz potrebe za sudjelovanjem u novim - sljedbenici to zovu modernim - dru┼ítvenim kretanjima. Ja to nazivam nagonom stada, jer su biolo┼íki mehanizmi ist kao i kod recimo stada ovaca. Taj nagon kod ─Źovjeka nije naravno ograni─Źen na dru┼ítvena kretanja, on mo┼że do─çi do izra┼żaja kod svih novotarija, bez obzira predstavlja li ta novotarija stvarni napredak ili dekadenciju. Za sljedbenike tih - kako se moderno ka┼że - trendova su oni, koji s oprezom i odvaguju─çi stoje najprije po strani, naravno nazadnjaci. Na┼íi Bosanci su taj nagon zorno predo─Źili sa izrekom: "Kud svi Turci tu i ─çoravi Mujo". U slu─Źaju Europe se ta izreka mo┼że preina─Źiti u: "Ako svi u EU, onda i mi".

Nisu kod svih politi─Źara svi motivi aktivni, neki se vode samo egoisti─Źnim motivima, a ima i onih kod kojih su porivi idealne naravi smatraju─çi da novo multikulturno dru┼ítvo predstavlja napredak i prema tome uklju─Źenje u EU donosi boljitak.

Argumenti protiv pristupa EU

A sada pogledajmo glavne argumente protiv u─Źlanjenja u EU, koje su naveli protivnici ulaska u EU, a koje je ve─çi dio naroda prihvatio.
-  Gubitak direktne demokracije; u EU su zakoni unije iznad nacionalnih zakona pa prema tome ┼ívicarski narod nema mogu─çnosti referendumom zakone mijenjati. EU ne poznaje pravo referenduma.
-  Gubitak suverenosti u dono┼íenju zakona, velika ve─çina zakona, oko 80 % se mora preuzeti od EU.
-  EU ima demokratske deficite, primjerice ne po┼ítuje se striktna podjela vlasti na legislativu, egzekutivu i sudstvo, a koja predstavlja temelj demokracije. Zakone donosi savjet ministara (egzekutiva), a ne parlament (legislativa). EU ima centraliziranu upravu bez prave kontrole parlamenta, narod je bez utjecaja na odluke. Roman Herzog, biv┼íi njema─Źki predsjednik je zbog toga izjavio: "EU ugro┼żava parlamentarnu demokraciju Njema─Źke". Na─Źin rada u europskim institucijama najbolje opisuje izjava Jean Claude Juncker-a, predsjedavaju─çeg EU-grupe: "Mi ne┼íto zaklju─Źimo, ─Źekamo jedno vrijeme da li ─çe se ne┼íto dogoditi. Ako nema protesta, a to je obi─Źno tako jer ve─çina nije shvatila o ─Źemu se radi, onda radimo dalje korak po korak dok vi┼íe nema povratka."
-  Smanjenje suverenosti op─çenito (politici, privrednim pitanjima, zakonodavstvu, bitnim prometnim pitanjima i sli─Źno)
-  ┼ávicarska kao mala zemlja ne bi imala mogu─çnost utjecaja na bitne odluke EU
-  Strani dr┼żavljani bi bez ograni─Źenja mogli kupovati zemlji┼íte u ┼ávicarskoj
-  EU je jako birokratizirana sa ogromnim, nepreglednim i zato te┼íko kontroliranim administrativnim aparatom. Ta birokracija puno tro┼íi i proizvodi masu nepotrebnih propisa, koji optere─çuju privredu (klasi─Źni primjer je propis o dopu┼ítenoj zakrivljenosti banane).
-  Velika korupcija u institucijama EU, o tome je pisao Britanac Daniel Hannan. Postoje nepravilnosti u EU-financijama, o tome je izvjestila Marta Andersen, glavna knjigovodkinja, koja je nakon izjave dobila otkaz zbog navodne nelojalnosti.
-  I na kraju onaj argument, koji se je samo izme─Ĺu redaka mogao iz─Źitatai: ┼ávicarska bi zbog svoje jake privredne snage bila neto uplatitelj, t.j. upla─çivala bi daleko vi┼íe novaca u kasu EU nego ┼íto bi mogla povu─çi. Moram na ovom mjestu primjetiti da ┼ávicarci ra─Źunaju, ali nisu ┼íkrti. ┼ávicarska je, i to je referendumom odobreno, iako ne─Źlan Unije, uplatila preko milijardu ┼ívicarskih franaka u fond EU za integraciju novih ─Źlanica nakon raspada komunizma u tim zemljama.

Usporedba Hrvatske sa Švicarskom u svezi pristupa EU

Hrvatska je, kao i ┼ávicarska, mala zemlja, ne┼íto ve─ça po povr┼íini, ne┼íto manja po broju stanovnika. Zna─Źaj Hrvatske, ako se mjeri privrednom snagom, je daleko manji, bruto socijalni produkt po stanovniku ┼ávicarske je jedan od najve─çih na svijetu i otprilike 5 puta ve─çi od hrvatskog. ┼ávicarska je bez sumnje tako─Ĺer lijepa zemlja, mi imamo more, oni planine i jezera.


Hrvatski intelektualci sli─Źno, ali jo┼í izra┼żenije od ┼ívicarskih, pate od osje─çaja inferniornosti i provincijalizma. Ako razmotrimo motive ┼ívicarskih politi─Źara i prenesemo ih na hrvatske, onda je jasno da su hrvatski politi─Źari jo┼í ja─Źe zara┼żeni euromanijom od ┼ívicarskih. Za hrvatske politi─Źare je EU na┼í spas. Ivica Ra─Źan je 2000. g. obe─çavao ulaz u EU za 4 godine, to isto je u predsjedni─Źkoj kampanji obe─çavao Mate Grani─ç, izabrani Stipe Mesi─ç je obe─çao u─Źlanjenje za 5 godina, Ivo Sanader je izjavio da je Hrvatska spremna platiti svaku cijenu za ulaz u EU, dok Jadranka Kosor smatra zavr┼íetak pregovora svojim najve─çim politi─Źkim uspjehom.


Ako bacimo pogled na motive ┼ívicarskih politi─Źara, onda je odmah jasno da je za hrvatske vrlo sna┼żan i va┼żan prvi motiv, dakle uhlebljenje. Skok u EU-institucije bi za njih bio pravi Eldorado.


┼áto se ti─Źe argumenata protiv u─Źlanjenja, svi oni koji vrijede za ┼ávicarsku vrijede i za Hrvatsku osim onoga o neto primatelju i onoga o gubitku direktne demokracije.


Posebno treba istaknuti, da ako ┼ávicarska sa svojim visokim standardom gra─Ĺana i visokim cijenama zemlji┼íta ograni─Źava kupnju zemlji┼íta strancima, i gubitak te kontrole je argument protiv ulaska u EU, onda bi taj argument za Hrvatsku trebao jo┼í i vi┼íe vrijediti.

Quo vadis EU?

Kuda ide EU, kakva joj je budu─çnost? EU se nalazi u krizi i njezina budu─çnost je neizvjesna. Pesimisti prognoziraju raspad, a optimisti vide njezine granice na Kaspijskom moru i kod Rusije (vidi kartu). Ili su oni, koji kao ─Źlanice EU vide Tursku, Armeniju, Gruziju, Azerbajd┼żan, Moldaviju, Ukrajinu i Bjelorusiju u stvari tako─Ĺer pesimisti? Jer kako integrirati tako razli─Źite zemlje po ustroju privrede, mentalitetu i kulturi, ako je to ve─ç i sa Gr─Źkom problem? Sve te zemlje su oficijelno navedene kao mogu─çe ─Źlanice, iako je primjerice Turska velikom glavninom svojeg teritorija smje┼ítena izvan granica europskog kontinenta, o kulturnom naslije─Ĺu da i ne govorimo. Kao ┼íto je poznato, Turska se nalazi u fazi pregovora.
┼áto se ti─Źe unutarnjeg ustroja, EU polako ali sigurno ide u pravcu centralizacije. Taj proces bi mogao izazvati raskol sa Velikom Britanijom.

zemlje ─Źlanice
zemlje koje se kandidiraju za ─Źlanstvo
zemlje koje su potencijalni kandidati
zemlje ─Źije ─Źlanstvo je mogu─çe

 

 

Pro i kontra ulaska Hrvatske u EU

Pravi pro argumenti:

-  Za u─Źlanjenje Hrvatske u EU ima samo jedan pravi razlog: Hrvatska bi zbog svoje slaba┼íne privredne snage trebala biti u skupini zemalja koje su neto primatelji, t.j. upla─çivala bi u EU fondove manje nego ┼íto bi mogla povu─çi. Koliko je jak taj argument te┼íko je re─çi. ─îinjenica je, da su Irska, ┼ápanjolska, Portugal i Gr─Źka profitirale ulaskom u EU. U drugom valu u─Źlanjenja nakon pada berlinskog zida u EU su u┼íle zemlje jo┼í slabijih privreda (Slovenija, ─îe┼íka, Slova─Źka, Ma─Ĺarska, Poljska), ali te su znatno manje profitirale od onih u prvom valu, njihova su neto primanja iz EU-fondova po glavi stanovnika znatno manja od onih u prvom valu. Bugarska i Rumunjska su jo┼í slabije pro┼íle. Jasno, jer tko ─çe to sve platiti ako ima sve vi┼íe onoh koji pru┼żaju ruku, a one prve nisu spremne odre─çi se svojih privilegija. Kako ─çe pro─çi Hrvatska u tom pogledu? Tko to zna, ali povijest govori da je na┼ía sposobnost profitiranja u zajednicama mizerna.

La┼żni pro argumenti:

-  Kao pro argument ─Źesto se na televiziji ─Źuje primjedba, da jo┼í nijedna zemlja nije istupila iz EU, pa je to pokazatelj da je u EU bolje nego izvan nje. Prije svega to nije to─Źno. Grenland je u┼íao u EU, ne dobrovoljno ve─ç u u sklopu Danske, jer u to vrijeme nije bio samostalna dr┼żava. Istog momenta kad je dobio samostalnost (1982.) zatra┼żio je poni┼ítenje ugovora sa EU. Pregovori su trajali tri godine i veze sa EU su raskinute 1985. Drugo, ne mo┼że se tvrditi da neke druge ─Źlanice ne bi tako─Ĺer istupile iz EU, kad bi narod imao mogu─çnost izja┼ínjavanja referendumom kao u ┼ávicarskoj. A znamo da su politi─Źari za EU, pa im ne pada na pamet provesti referendum.

-  Slijede─çi argument koji navode prista┼íe ulaska u EU jest, da uvijek mo┼żemo iza─çi iz EU, ako ustanovimo da bi nam izvan nje bilo bolje. To je tipi─Źna politi─Źka klopka. Tko ─çe potegnutu to pitanje? Politi─Źari sigurno ne, oni ─çe uvijek tvrditi, ma kako nam lo┼íe bilo, da bi nam izvan EU bilo jo┼í lo┼íije. A ako bi nekim ─Źudom i bio raspisan referendum i narod se odlu─Źio za izlaz, taj ne bi bio tako lagan. Grenland je vodio izlazne pregovore 3 godine. To je otok koji je daleko od Europe, bli┼że je ameri─Źkom kontinentu nego europskom i predstavlja gomilu leda. Samo onaj, koji ┼ípekulira na ogromno klimatsko zagrijavanje mogao bi pokazati interes za kupnju zemlje odnosno leda na Grenlandu. U ogledu razlike izme─Ĺu Grenlanda i Hrvatske, te obzirom na iskustva Hrvatske u pristupnim pregovorima, na┼íi bi izlazni pregovori trajali 10 do 20 godina i pri tome bi izgubili i zadnje ga─çe.

-  ─îesto se tako─Ĺer ─Źuje argument, kako ─çe nam u EU biti bolje, jer ─çemo biti prisiljeni preuzeti europski sistem vrijednosti. To uop─çe nije to─Źno, jer europski sistem vrijednosti ne postoji. Nitko ne mo┼że tvrditi, da je korupcija jednaka u Finskoj i Gr─Źkoj, a stupanj korupcije je jedan od najglavnijih faktora za uspjeh odnosno neuspjeh jednog dru┼ítva. Isto tako nitko ne mo┼że tvrditi da je Gr─Źka jednako pravna dr┼żava kao Finska, a to je drugi najglavniji faktor. I nitko ne mo┼że tvrditi da se je korupcija u Gr─Źkoj smanjila nakon ┼íto je u┼íla u EU. Bit ─çe upravo obratno, ulaskom u EU korupcija se je pove─çala, jer su korupcijske mogu─çnosti ve─çe.

-  Politi─Źari nas uvjeravaju da ─çe privredi ulaskom u EU biti puno lak┼íe, a neki privrednici, oni u slu┼żbi velikih kompanije, tvrde to tako─Ĺer. Nisam tog mi┼íljenja. Hrvatski uvoz iz EU je skoro 3 puta ve─çi nego izvoz. Za o─Źekivati je, da se ulaskom u EU taj odnos pogor┼ía. Ne vjerujem da bi ulaskom u EU malim i srednjim poduzetnicima bilo lak┼íe, a u svakoj zemlji je malo i srednje poduzetni┼ítvo okosnica privrede. Pogledajmo primjer Gr─Źke ili ┼ápanjolske. Ulaskom u EU nije se pove─çala njihova proizvodnja. Gr─Źka skoro ni┼íta ne proizvodi, a i vina joj ni┼íta ne vrijede. U ┼ápanjolskoj je samo krenula gra─Ĺevinska industrija i to zbog toga ┼íto su Nijemci i Britanci pokupovali pola rivijere i tamo tro┼íe njema─Źko odnosno britansko pivo. Nisam siguran, da je to za ┼ápanjolsku dobro.

Nasuprot tome pogledajmo sada primjer ┼ávicarske. Ona je ostala izvan EU, ali zbog toga nije osiroma┼íila. Upravo obratno, njezina privredna snaga je u ve─çoj mjeri rasla nego u EU ┼íto se vidi i u ─Źinjenici da otprilike 100'000 Nijemaca godi┼ínje useljava u ┼ávicarsku, jer im je tu ┼żivotni standard daleko bolji. Usprkos toga ┼íto je izvan EU, ┼ávicarska ima s njom najve─çu trgovinsku razmjenu. Problem slobodnog protoka roba, priznanje diploma i sli─Źno je ┼ávicarska rije┼íila bilateralnim ugovorima. Pa i u interese EU je da trguje. A i one na po─Źetku spomenite minijaturne dr┼żavice znaju za┼íto nisu u EU.

Kontra argumenti:

-  Ve─ç sam u usporedbi Hrvatske sa ┼ávicarskom spomenuo da svi argumenti ┼ávicaraca, jasno osim onog o neto uplatitelju, vrijede i za Hrvatsku, pa ih ne treba ponavljati.

-  Budu─çnost EU je neizvjesna i to je argument za pri─Źek dok se ne vidi u kojem ─çe smjeru EU krenuti. Daljnje pro┼íirenje na Tursku smatram apsolutnim razlogom za odustajanje od u─Źlanjenja, jer to onda definitivna ne bila ona Europa u koju se mi navodno ┼żelimo vratiti.

-  Glavni razlog zbog kojeg je Grenland iza┼íao iz EU je tako─Ĺer razlog za Hrvatsku protiv u─Źlanjenja. Grenlandov glavni prihod je ulov ribe, koju je za vrijeme pripadnosti EU morao dijeliti sa Britancima i drugima. Nakon izlaza je proglasio svoju gospodarsku zonu prema me─Ĺunardnim kriterijima (ZERP). Riba je jedna od najzdravijih namirnica i sve je tra┼żenija, a ima je sve manje. Pad na koljena pred EU i ukidanje ZERPA je neoprostiva Sanaderova grje┼íka. Svaki put me zaboli srce kad vidim kako Talijani plja─Źkaju na┼í Jadran. Na┼íi otoci su blago samo po sebi, ali dodatno nam omogu─çavaju da vi┼íe od pola Jadrana proglasimo na┼íom ribolovnom zonom, i to onu polovicu gdje ima ribe. To je vrijednost koja sa vremenom samo mo┼że rasti.

Zaklju─Źno

Na osnovu gornje analize zaklju─Źujem da nije vrijeme za u─Źlanjenje u EU. Kao i ┼ávicarska, mo┼żemo staviti na┼í pristupni zahtjev na led i promatrati u kojem smjeru kre─çe EU. Odmah treba reaktivirati ZERP i istjerati Talijane iz na┼íih voda. Dignuti carine na uvoz hrane i po─Źeti bilateralne pregovorime sa EU-zemljama.


Znam, to su iluzije. Hrvatski narod ─çe se velikom ve─çinom odlu─Źiti za ulaz u EU. I kad je ve─ç tako onda bi to trebali iskoristiti na slijede─çi na─Źin:
-  Srbiji blokirati pristupne pregovore dok nam ne vrate sve ade na Dunavu (a mogli bi razmisliti i o cijelom Srijemu).
-  BiH blokirati pristupne pregovore dok ne pristane na morsku granicu 5 km od njezine obale (a mogli bi razmisliti i o luci Plo─Źe).
-  Crnoj Gori blokirati pristupne pregovore dok ne pristane na na┼íu kontrolu ulaska u Boku Kotorsku (a mogli bi razmisliti i o cijelom zaljevu).

Znam, i to su iluzije.

Piše Osvin Gaupp, Švicarska

 

POGLEDAJTE ─îLANAKE NA TEMU: Europska unija

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: