Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Časopis DO
Hrvatska
Vaša pisma
Knjige
  Iz Švicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ZAVRŠNA  PRIREDBA  NATJEČAJA 2008. GODINE

U subotu, 27.09.2008., od 15.00 - 17.00 h, u crkvi Herz-Jesu-Pfarreizentrum, Alte Simplonstr. 13, 3900 Brig VS održana je završna priredba uz dodjelu priznanja nagrađenim učenicima.

Završna priredba dječjeg natječaja Projekt "Za hrvatsku djecu" - natječaj za najbolji likovni, literarni, poetski i glazbeni uradak, ideja je na kojoj smo radili dulje vremena, a s njenom realizacijom započeli u školskoj godini 2004./2005.

Po logici stvari, suradnju na tom našem projektu ponudili smo Hrvatskoj dopunskoj školi. Tadašnja koordinatorica, gospođa Edita Guberina, našem je projektu dala punu podršku i održan je prvi natječaj na temu "Moja domovina".

Suradnja sa HDŠ potrajala je i u vrijeme slijedeće koordinatorice, gđe. Marijane Ćorluka, pa su održana i slijedeća dva natječaja na teme "Obitelj u mom srcu" i "Što je meni Hrvatska".

Prošle godine, nakon što je koordinaciju preuzela gđa. Andrea Radman, stiglo nam je njezino pismo u kojem piše: "Nismo više vremenski u mogućnosti surađivati u natječaju s HKZ".

Odlučili smo nastaviti s projektom i bez suradnje HDŠ, a natječaju mogu pristupiti sva hrvatska djeca, neovisno o tome pohađaju li nastavu Hrvatske dopunske škole ili ne.

Tako smo u subotu 27. rujna 2008. održali 4. završnu priredbu natječaja za najbolji likovni, literarni i glazbeni uradak, ovaj puta na temu "Hrvatski Božić". Po želji jako angažiranih roditelja u Walisu, koji su nas već jednom ugostili, priredba je održana u prekrasnoj dvorani crkve "Srce Isusovo" u Brigu.

 

Cijelu priredbu duhovito i vrlo uspješno su vodile Anela Adamović i Diana Sieger. Nisu ih zbunile niti promjene koje su morale biti ugrađene u zadnji čas, pa ni odluka da, zbog prisutnosti Švicaraca, najavljuju i na njemačkom. Čestitamo im na odlično odrađenom poslu, koji ni za odrasle voditelje ne bi bio jednostavan!

Jedna od promjena u zadnji čas, bio je izostanak predsjednika Ivana Matarića, kojemu je na polovici puta otkazala elektronika u autu. Priredbu je stoga otvorila dopredsjednica Dunja Gaupp, srdačno pozdravila djecu i njihove roditelje, kao i sve druge posjetitelje. Gospodin Stanko Lipnjak, konzul pri Veleposlanstvu RH u Bernu, pohvalno se izrazio o ovom projektu i čestitao Hrvatskoj kulturnoj zajednici što nastavlja s njime i nakon toga što su učiteljice Hrvatskih dopunskih kola odustale od daljnjeg učestvovanja u organizaciji.

 

    

 

Hrvatskom himnom pozdravljena je domovina Hrvatska, a Anela i Diana preuzele su daljnje vođenje priredbe.


Diana: Dobar dan dragi roditelji, draga djeco. Srdačno pozdravljamo sve vas koji ste došli posjetiti našu današnju priredbu. Nadamo se da ćete biti zadovoljni našim programom.
Anela: Zahvaljujemo našim mamama koje su pomogle u organizaciji. Posebno hvala Hrvatskoj kulturnoj zajednici što nam je omogućila da pokažemo nađe raznolike talente, od glazbenog do likovnog i literarnog.

 

Prvo su nastupili učesnici glazbenog dijela natječaja: Katarina Perić - klavir, Mira Okić - klavir, Dario Mičić - klavir, duo Ivana Martić - gitara i Marco Imhof - pjevač, te Anela Adamović - flauta.


Svi su glazbenici bili odlični, pa je publika imala tešku zadaću odlučiti o dodjeli prva tri mjesta. Presudila je jačina pljeska, a učitelj Tomislav Herceg i gđa. Dunja Gaupp procijenili su da je najjači pljesak dobio duo Ivana Martić i Marco Imhof. Drugo mjesto osvojila je Anela Adamović, a treće Dario Mičić.

    

 

Nakon glazbenog dijela natječaja Marina Božić i Pavo Čošković trebali su pokazati nekoliko zahvata Kofukana. Nažalost u zadnji čas im je javljeno da imaju trening koji odlučuje o nastupu na slijedećem takmičenju, stoga su se na priredbi pojavili tek nakon završetka programa, dovoljno za jednu zajedničku fotografiju.

 

 

 

Prisutne je svojim odličnim nastupom utješila glazbena skupina Hrvatske dopunske škole Brig, Marco Imhof, Ivana Martić, Danijel Mičic i Anela Adamović s učiteljem, gospodinom Tomislavom Herceg.

    

 

Rezultati literarnog dijela natječaja


O rezultatima literarnog dijela natječaja izvjestila je gospođa Dunja Gaupp. Radove su ocjenili ing. Damir Borovčak (publicist i voditelj emisije "Vjera u sjeni politike" na Radio Mariji) i Željka Lešić, novinarka časopisa MATICA Hrvatske matice iseljenika i voditeljica domovinskog ureda Hrvatskog svjetskog kongresa, oboje iz Zagreba.
Ocjenjivala se prije svega sadržajna i emotivna vrijednost teksta, a ne gramatika, jer smo svjesni da hrvatska djeca uglavnom komuniciraju na njemačkom. Već to što su se potrudili pisati hrvatski, velika je stvar.

Evo nekoliko natuknica komisije za procjenu literarnih radova:

- Stihovi pjesme Božićna noć sa puno ljepote, ljubavi, blagoslova i veselja oslikavaju tihu svetu badnju večer u kojoj se radujemo rođenju Spasitelja. Iako samo 12 godina stara Marijana, stihovima dojmljivo pjeva o Božićnoj noći u kojoj je izražena i socijalna nota, briga za siromašne. Uistinu dirljivo i zrelo razmišljanje. Budući je stihom teže izraziti zadanu temu, a i zbog navedenih vrijednosti stilskog izricaja, odlučili smo da ovaj vrijedni uradak dobije prvo mjesto.

- Slikovito i s puno veselja Danijel opisuje najradosniji hrvatski kršćanski blagdan. Dobro poznavanje običaja i golemi domoljubni naboj nazočaj je u ovom vrijednom radu.

- Njegovanje tradicijskih vrijednosti isprepletenih s hrvatsko-švicarskim božićnim običajima zrcale se u hvale vrijednom uratku Sarah. Vidljiv je golemi napor majke Hrvatice u prenošenju nacionalnih osjećaja i običaja.

- Svi radovi sadrže riječ 'poklon, pokloniti', umjesto prekrasne hrvatske riječi 'dar, darivati'. Tipično je da Hrvati masovno upotrebljavaju riječ 'poklon', jer ih krivo uče u školama a dodatno utječu i loši hrvatski mediji. Poklon je ono što čine Japanci prilikom pozdravljanja (naklon tijelom). Često je upotrebljena i riječ 'pošto', a trebalo bi reći 'zbog toga što'.

- Moramo priznati da je bilo teško odabrati prva tri mjesta, jer su radovi iznimno vrijedni i dobri. Za svaku pohvalu, sve bismo ih nagradili prvim mjestom!

1. mjesto osvojila je Marijana Božić pjesmom "Božićna noć"

2. mjesto podijelili su Sarah Imhof i Danijel Jajčević

3. mjesto je zauzela Marina Božić

Nakon što je pročitano mišljenje komisije, pobjednici su pročitali svoje radove i zaslužno dobili burni pljesak.

 

     

1. mjesto Marina Božić                                                                            2. mjesto Sarah Imhof

 

Rezultati likovnog dijela natječaja

Odaziv za likovni natječaj bio je daleko veći nego za literarni i glazbeni. Zaprimili smo čak i radove četverogodišnjeg Ivana i petogodišnje Petre. Ti radovi ostaju izvan konkurencije, ali nam nisu ništa manje dragi, jer nam pokazuju interes roditelja za ovaj naš projekt.

Komisiju su sačinjavali likovni umjetnici Pejo Kljajić iz Zuericha i Vlado Franjević iz Kneževine Liechtenstein.

Evo kako su doživjeli svoju dužnost donošenja odluke o dodjeli prva tri mjesta:
Čast nam je što smo smjeli donijeti odluke o tome tko će "pobjediti" na ovom natjecaju. Izbor dakako nije bio lak i nadamo se da naša odluka neće nikoga od te drage nam djece pokolebati da i u buduće daju svoj kreativni maksimu. Također se nadamo da nam drage tate i mame sve te najdraže nam hrvatske djece neće zamjeriti ako njihovo djete nije dobilo nagradu. Želimo vam svima skupa puno uspjeha, veselja i ljubaznim međuljudskih odnosa.

 

Skupina 1 (7 do 10 godina):

 

1. mjesto: Tena Lovrić

 

 

2. mjesto: Janja Božić

 

3. mjesto: Ivica Okić

 

 

Skupina 2 (11 do 15 godina):

 

1. mjesto: Marina Božić

2. mjesto: Katrin Dujić

3. mjesto: Ivona Čačić

 

Na kraju priredbe dodjeljena su priznanja i nagrade pobjednicima. Sva djeca koja su učestvovala u natječaju dobila su zahvalnicu. Mame koje su pomogle u organizaciji, mogle su između nekoliko vrsti za njih pripremljenih darova, izabrati one koji im se najviše sviđaju.

   

 

Završnu riječ imale su mlade voditeljice.


Dijana: Neznam kako je vama draga naša publiko, no Anela i ja smo pomalo umorne. Zato s dvostrukom radošću najavljujemo nastup dječje folklorne skupine "Dragulj". Prvo zato što ih volimo gledati i slušati, a drugo zato što je to zadnja točka današnjeg programa, nakon koje se možemo opustiti i s vama družiti.

Anela: Još jednom hvala svima koji su bili angažirani u organizaciji današnje priredbe za nas djecu. Posebno hvala svim učesnicima uz iskrene čestitke pobjednicima. Nakon ove zadnje točke programa, srdačno ste pozvani kušati delikatese naših mama. A sada, poslušajmo i pogledajmo naše male "Dragulje". Doviđenja do slijedeće priredbe!

Nastup malih folklornih dragulja digao je na noge i stare i mlade posjetitelje. Burnim pljeskom pozdravljen je njihov dolazak na pozornicu, kao i svaki korak koji su napravili. Njihovim je nastupom završio zvanični dio priredbe. Druženje se nastavilo u predvorju dvorane u kojem su mame servirale sa puno ljubavi vlastoručno napravljene razne delikatese.

Pozornost su privukle i ručno izrađene violine gospodina Stjepana Jurića, izložene na tradicionalnoj hrvatskoj tkanici.

O njima više na drugom mjestu.

 

Prihod od prodaje jela i pića dodjeljen je folklornoj skupini "Dragulji" kao motivacija i pomoć za daljnji rad.

Od srca hvala djeci, mamama i tatama, a posebno hvala našoj tajnici, gospođi Mariji Čulap Imhof na ogromnom trudu koji je uložila u organizaciju ove lijepe i uspješne priredbe.

Za Upravni odbor Hrvatske kulturne zajednice
Dunja Gaupp, dopredsjednica

www.hkz-kkv.ch

 

NAGRAĐENI LITERARNI RADOVI

Božićna noć

(Marijana Božić, 12. godina)

Svuda je presveta noć.

To duša osjeća njezinu blagost i moć.

Veseli se Zemljo cijela!

Noćas nek` se samo Isusu pjeva!

Nek` narod sav radosno kliče,

Isusov rođendan slavimo!

Nek` se pjeva: Rodio nam se Spasitelj!

Neka smo noćas kao jedna obitelj!

U ovoj Božićnoj noći svemir od ljepote blista,

a duša je lagana i čista.

Srce svakog vijernika kuca i brže i jače,

Oh` ne dopustite Isuse mili da u ovoj Svetoj noći,

od tuge itko zaplače.

Naše molitve iznad Betlehema lete:

da je radosno i blagoslovljeno svakom roditelju njegovo dijete,

da siromah ima svega i prepun stol.

Bogat zadovoljan i darežljivo srce,

a i bolesnome da utihne njegova bol.

Teci lagano, polagano presveta Noći.

Nek`srce ljepota tvoje svjetlosti dira.

Jer duša je u toj tvojoj svetoj ljepoti,

uzvišena i blažena i puna mira.

 

Hrvatski Božić

(Sarah Imhof, 15 godina)

Ja sam kao i mnoga djeca svijeta jako nestrpljiva u zadnjim danima prosinca u isčekivanju najslavnijeg kršćanskog blagdana na svim kontinetima, rođendana Isusa Krista, Božića. Svi znamo da se naš Isus Krist rodio u Betlehemu u oskudnim uvjetima, da mu njegova majka nije imala mnogo toga pružiti u njegovu djetinstvu, kao što nama danas pružaju naše majke. Ali mu je najvrjednije pružila, veliku ljubav i pažnju, zato je on znao uvijek isto toliko ljubavi i dobrih djela prenijeti na osbe koje su živjele u njegovo vrijeme. Ne samo zato što je Isus Krist sin našeg Boga, nego osoba koja je žrtvovala svoj život za sve nas na planeti zemlji da bi nama bilo bolje, ostao nezaboravan i njegov rođendan bit će slavljen za svih vjekova.

Božić je postao blagdan obitelji, okupljanja, darivanja i naravno sjećanja na mnoge koji su ponekad zaboravljeni. Sav kršćanski narod slavi Božić, ali postoje razlike u slavljenju, različiti običaji i tradicije koji utiječu na način slavljenja Božića. Svaka zemlja slavi drugačije, tako i mi Hrvati imamo svoju tradiciju u slavljenju Božića. Ja sam rođena u Švicarskoj, otac mi je Švicarac, a mama Hrvatica, tako da u našem slavljenju blagdana Božića se isprepliću običaji iz obadvije zemlje. Sam ugođaj pred Božić ovdje u Švicarskoj mi se jako sviđa, sve je drugačije, ulice i izlozi su ukrašeni, osvijetljeni posebnim svjetlima, još zimski ugođaj pa izgleda kao u bajci. Sam ambijent pokazuje da se nešto veliko isčekuje, tako se i mi osjećamo, isčekujemo sa nestrpljenjem i radujemo se Božiću. U naše obiteljsko blagdansko slavljenje Božića je moja mama prenijela mnoga obilježja načina slavljenja hrvatskog Božića. Moja mama je tipično hrvatskog obilježja prenijela u naše obiteljsko blagdansko slavlje Božića u nekoliko pojedinosti u načinu pripreme hrane.

Na Badnju večer ne jedemo meso, nego ribu i različite salate i tipičnu hrvatsku salatu od graha i desert gibanica, tipičan kolač od oraha iz rodnog kraja moje mame, mada je u obitelji mog tate bio uvijek običaj da se jede meso.

Ostalo sve je slično ili isto kao i blagdansko slavlje Božića kod Švicaraca. Već početkom prosinca se ukrašava božićno drvce ( jelka ) ispod kojeg se stavljaju pokloni, tako da do Badnje večeri nema mjesta za nove poklone. Cijeli stan je ukrašen u stilu Božića, na stolu uvijek je neizbježan adventski vijenac sa četiri svijeće, kad se zadnja zapali znam Božić je blizu i dan otvaranja priželjkivanih poklona, ali znam i značenje da se završio četvrti advent, vrijeme priprema za Božić. Na Badnju večer večeramo u užem krugu obitelji, tipično jelo koje moja mama pripremi (već sam prije navela ), zatim je vrijeme otvaranja poklona, a poslije idemo u crkvu na misu ponoćku, da proslavimo sa drugima rođenje našeg Isusa. Sutradan se još jedanput ide u crkvu i na kršćanski način proslavlja Božić, ja i moj brat većinom ministriramo za vrijeme Božićne mise.

Poslije uživamo u obilnom i svečanom ručku uz upaljene sve četiri svijeće, a popodne su mnogi telefonski razgovori, pošto moja mama želi sve svoje koji su daleko čuti i zaželjeti im sretan Božić. Iz priče moje mame sam saznala da se prije u njenom djetinstvu, na Badnju večer prvo dugo klečalo na prostrtoj slami u prostoriji gdje su postavljene božićne jaslice i molilo dragom Bogu za sve što im je darovao u životu. Zatim se večeralo po već navedenom običaju, zatim bi išli na misu ponoćku, išli su svi, cijelo selo, crkva je bila uvijek prepuna, a poslije mise se slavilo vraćajući se kući pješice u velikim grupama se pjevalo i veselilo. Tek sutradan i to poslije duge molitve se jelo slavilo i otvarali su se mali pokloni. Ručak je na Božić bio izrazito tradicinalan pečena prasetina (pečenica tako to zovu u rodnom kraju moje mame) sa ražnja i salate, većinom salata od kiselog kupusa, a desert je bila tipična gibanica ili baklava. Meni osobno se jako sviđa vrijeme pred Božić i naravno dan samog Božića, sam ugođaj i osjećaj vrijednosti tog velikog blagdana, ali i ljudi jer u to vrijeme mnogi čine dobra djela, koja se inače kroz cijelu godinu zaborave.

 

Hrvatski Božić

(Danijel Jajčević, 15 godina)

Svake se godine radujem proslavi Božića u mojoj Hrvatskoj kod bake i djede na otoku Čiovo. U proslavu se uključuju i teta, tetak i njihova djeca. Radosti tada nema kraja.

Kućom se šire opojni mirisi kolača koje uvijek priprema vrijedna "majstorica" baka. Središnje mjesto u kući zauzima bor sa raznovrsnim ukrasima i posebno dojmljivim jaslicama. Sve bliješti od božićnog sjaja, a naša su srca ispunjena srećom i iščekivanjem dolaska malog Isusa koji će ugrijati srca svih ljudi i ponovno ih poučiti stvarnim vrijednostima života. Božićni ugođaj upotpunjuju melodije hrvatskih božićnih pjesama.

Najsvečaniji trenutak je odlazak na polnoćku i susret s malim, novorođenim Isusom. Duhovno ispunjeni vraćamo se kući radujući se dobro pripremljenom odojku koji nam poslije posta na Badnjak dobro godi. Svečani stol pripremamo na sam Božić. Mi djeca najviše se u tom trenutku radujemo poklonima koje otvaramo prije ručka.

Veselju nema kraja kada se sva najbliža rodbina okupi oko stola. Posebno se tom zajedništvu vesele moj djed i baka, jer je to blagoslovljena prigoda da se svi nađemo zajedno.

Proslava hrvatskog Božića za mene je jedan od najljepših dana u godini.

 

Moj Božić u Hrvatskoj

(Marina Božić, 15. godina)

Kao i svatko i ja se radujem tom najljepšem katoličkom blagdanu, a od svega najdraža mi je sama priprava za Božić.

Pošto živimo u Švicarskoj kod nas pripreme počnu jako rano, već od Nikolinje proslave. Mama kupuje darove za djecu i obitelj, pakira stvari dok ja i brat odbrojavamo zadnji radni dan, pa da krenemo, jer mi za Božić idemo kući u Hrvatsku. Tamo je Božić poseban blagdan, pa je stoga još ljepši i veći.

Na sam Badnjak mama i strina Matija se pobrinu za tradicionalna jela i kolače, tata i stric Nešo za ribu i pečenku, dok mi djeca pakiramo poklone i najčešće se vrtimo oko pečenke dok se peće ili pravimo snješka u dvorištu, grudamo se. A vrhunac svega je kad navećer svi skupa kitimo badnjak i spremamo se za ponočku. A ponočke u Hrvatskoj su najljepše, pune crkve, sve svjetli i blješti od lampica, snijeg okitio krovove i drveće i još uvijek pada. Pred crkvom se čestita pa onda svi skupa kući gdje nas čeka toplina doma, veselje i radost što smo tu i svi skupa na okupu. I eto zato je moj Božić najljepši kod kuće u Hrvatskoj, tamo sam svoj na svome i nikome ne smeta što se moje prezime završava na -ić. A ja sam kao i uvijek ponosna na svoje prezime Božić.

007-2008

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU