Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POZIVNICA NA PREDSTAVLJANJE NOVIH KNJIGA PROF. ZDRAVKA TOMCA    (08.01.2006.)

Pozivamo sve zainteresirane na predstavljanje najnovijih knjiga prof. dr. Zdravka Tomca Pono─çne misli i Predsjednik protiv predsjednika. Knjige ─çe, uz autora, predstaviti gospodja Nedjeljka Batinovi─ç, urednica i Ante Mati─ç, direktor izdava─Źke ku─Źe Detecta.

Subota, 21.01.2006., 18.30 sati, Stadtcasino Baden, Haselstr. 2, 5400 Baden
Nedjelja, 22.01.2006., 12.30 (poslije sv. mise koja po─Źima u 11.30 h), crkva sv. Vendelina, Bahnhofstr. 44, Dulliken

PONO─ćNE MISLI

knjiga s podnaslovom "Dru┼ítvo protiv Boga uvijek se pretvara u dru┼ítvo protiv ─Źovjeka..." ustvari je intimni dnevnik autora kojeg je godinama pisao, u "gluho doba no─çi", kada nije mogao zaspati ili se probudio iz prvog sna, obuzet crnim mislima. On se tada bavi tra┼żenjem skrivenog i nevidljivog, misti─Źnog i duhovnog, te dokazuje da se bez uvida u ─Źovje─Źju psihu, nade i strahove, snove i ma┼ítanja, mitove i vjerovanja ne mo┼że spoznati bit ─Źovjeka, a jo┼í manje njegova budu─çnost. Pi┼íe o moralu u politici, o moralnim i nemoralnim politi─Źarima, odnosno o nu┼żnosti morala u politici. Tra┼żi odgovor na pitanje mo┼że li hrvatski narod opstati, mo┼że li se oduprijeti raznim vrstama terora globalisti─Źki umre┼żenog dru┼ítva i sa─Źuvati svoj identitet, dostojanstvo i domoljublje?

PREDSJEDNIK PROTIV PREDSJEDNIKA


U vrijeme kad je prof. dr. Zdravko Tomac u Novinarskome domu potpisivao primjerke svoje knjige Predsjednik protiv predsjednika, iz Beograda je hrvatskome narodu stigla predbo┼żi─çna ─Źestitka Carle del Ponte. Vijest o uhidbi generala Gotovine skamenila je nazo─Źne. Uhidba je to─Źka na i onih snaga u Hrvatskoj koje pod krinkom "antiizolacionisti─Źke" politike od povratka Ra─Źana i Mesi─ça na vlast provode radikalnu detu─Ĺmanizaciju, sotonizaciju i kriminalizaciju pok. prvoga hrvatskog predsjednika i svih domoljuba.

Ljevi─Źarske medijsko-politi─Źko-obavje┼ítajne snage, zara┼żene neizlje─Źivim virusom bolj┼íevizma, danas su gra─Ĺani koji Hrvatsku "brane" u "sredi┼ítima svijeta" - na crti Haag - London. Ne zna se to─Źno u kojemu je od tih gradova Mesi─ç omiljeniji. Mo┼żda ga vi┼íe voli samo Gadafijeva Libija, sarajevska ─Źar┼íija...

Dr. Tomac postavlja pitanje ┼íto ─çe povijest re─çi za ─Źovjeka "koji je la┼żno optu┼żio prvoga hrvatskog predsjednika Franju Tu─Ĺmana, Domovinski rat i svoju domovinu, koji je prihvatio i poku┼íao hrvatskome narodu nametnuti krivotvorinu da je Hrvatska bila dvostruki agresor - na Srbe u Hrvatskoj i na BiH, odnosno, da su dr. Franjo Tu─Ĺman te dr┼żavno i vojno vodstvo u ratu bili organizirani kao zlo─Źina─Źka organizacija sa svrhom provo─Ĺenja genocida radi stvaranja etni─Źki ─Źiste velike Hrvatske".

O tim mu─Źnim stvarima govorili su predstavlja─Źi knjige prof. dr. Slaven Letica i novinar i publicist Josip Jovi─ç. Struktura mo─çi i na─Źin na koji vlast funkcionira mo┼że se i┼í─Źitati iz prora─Źuna - rekao je uvodno dr. Letica. U prora─Źunu za sljede─çu godinu zakonodavna vlast imat ─çe 5 posto vi┼íe novca, Vlada 4,4 %, Ured predsjednika Vlade 24,03 %, Ured Predsjednika Republike 23,01 % vi┼íe. To zna─Źi da Mesi─ç nije odr┼żao predizborna obe─çanja - ne ─çe stolovati na Pantov─Źaku, prodat ─çe "Tu─Ĺmanov Chalanger", ne ─çe trebati savjetnike...

A sad je skoknuo do Turske, Bugarske, Velike Britanije... Bio je u ─îileu, Argentini, Rumunjskoj... U Indiji je prou─Źavao Kamasutru (Hrvati su se pitali Kamo sutra). Stipe putuje svijetom, a nitko ne pita tko s njim putuje i kakve rezultate s putovanja donosi... Narod ka┼że da on i dru┼ítvo planiraju i put na Mars, ali jo┼í nisu na┼íli sponzora/e...

Kad se Mesi─ç 2000. popeo na tron, iz Ureda su "procurili" arhivski dokumenti, sad je i predsjednik transkriptolog. "Novi dokumentaristi... selektivno su ponudili dokumente kako bi promijenili op─çe predod┼żbe hrvatske javnosti o borbi za hrvatsku dr┼żavnost... Ju─Źera┼ínji junaci postaju kukavice, prevaranti po┼ítenjaci, onima koji su trenutno u modi dopu┼íteno je sve, a one koji su 90-ih bili negdje na braniku Domovine prikazuje se kao zgubidane, egzibicioniste, prevarante...".

HTV Stankovi─çu za emisiju pla─ça 25 tisu─ça kuna na mjesec, Latin za ─ćirilicu "u kojoj se tvrdi da je najbolja sloboda bila u okviru biv┼íe Jugoslavije - bili smo ne-ksenofobi─Źni, otvoreni itd," ubere pedesetak tisu─ça kuna, re─Źe dr. Letica. (Preneseno iz tjednika FOKUS)

 

 

Prof. dr. Zdravko Tomac,

ro─Ĺen je 24. svibnja 1937. u Gar─Źinu, kraj Slavonskog Broda. Gimnaziju je zavr┼íio u Slavonskom Brodu 1955., 1960. je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 1976. doktorirao na Fakultetu politi─Źkih znanosti u Zagrebu iz podru─Źja politologije, gdje od 1986. radi kao redovni profesor.

Kao jedan od autora Amandmana na Ustav 1971. godine i Ustava iz 1974. godine, organizirao je mnoge znanstvene i stru─Źne rasprave koje su trebale politi─Źki, stru─Źno i znanstveno obraniti amandmane i Ustav, jugoslavenski federalizam s elementima konfederalizma, nacionalnu ravnopravnost i koncepciju republika kao dr┼żava koje se udru┼żuju u Jugoslaviju.

Objavio je znanstvene i stru─Źne radove, studije i knjige iz podru─Źja ustavnog prava, lokalne samouprave, povijesti, izbornog i politi─Źkog sustava. Kao stalni ili povremeni kolumnist pisao je za tjednik Danas, a poslije i za Nedjeljnu Damaciju, Nacional, Glas Slavonije, a objavljivao je i u mnogim znanstvenim i stru─Źnim ─Źasopisima i brojnim novinama publicisti─Źke, stru─Źne i znanstvene radove.

U politiku se vratio 1989. godine, nakon 15-godi┼ínjeg odsustva. Te je godine izabran u novo reformsko vodstvo SKH koje je odigralo zna─Źajnu ulogu u stvaranju uvjeta za ru┼íenje jednopartijskog sustava, uvo─Ĺenje vi┼íestrana─Źja te stvorilo uvjete i pridonijelo otvaranju mogu─çnosti za stvaranje Hrvatske kao samostalne i suverene dr┼żave. 1990. godine izabran je za ─Źlana Ustavne komisije Sabora SRH te je radio u naju┼żoj grupi koja je pisala Bo┼żi─çni Ustav SRH, usvojen 22.12.1990., koji je bio ustavno-pravna osnovica stvaranja samostalne i suverene hrvatske dr┼żave.

Po─Źetkom kolovoza 1991. godine postao je potpredsjednik ratne vlade - Vlade demokratskog jedinstva. Izabran je za potpredsjednika Kriznog ┼ítaba Republike Hrvatske i za koordinatora kriznih ┼ítabova Zapadne Slavonije, Primorja, Gorskog kotara i Istre. Bio je i predsjednik Koordinacije Vlade za me─Ĺunarodnu politiku, iseljeni┼ítvo i medije. Za vrijeme rata i agresije na Hrvatsku kao ─Źlan naju┼żeg sastava Vrhovnog dr┼żavnog vije─ça aktivno je sudjelovao u dono┼íenju bitnih i sudbinskih odluka u stvaranju i obrani hrvatske dr┼żave.

Ljeti 1992. godine podnio je ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade demokratskog jedinstva zbog neslaganja sa slu┼żbenom politikom prema Bosni i Hercegovini te se ponovno vratio na Fakultet politi─Źkih znanosti. 1993., nakon kratkog prekida u profesionalnom politi─Źkom radu, bio je izabran u ┼Żupanijski dom Sabora RH, kao i za potpredsjednika Komisije za Ustav, zakonodavstvo i poslovnik. 1995. godine bio je izabran za zastupnika u Zastupni─Źki dom Sabora RH. Iste godine kao nositelj liste SDP-a za Grad Zagreb i Zagreba─Źku ┼żupaniju bio je izabran za predsjednika Gradske skup┼ítine Grada Zagreba i predsjednika ┼Żupanijske skup┼ítine Zagreba─Źke ┼żupanije.

1997. godine bio je predsjedni─Źki kandidat na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske te je sa 22 % dobivenih glasova osvojio drugo mjesto. Na izborima 3. sije─Źnja 2000. godine na listi SDP-HSLS izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor. Bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku, te voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skup┼ítini OESS-a. U jesen 2003. napu┼íta SDP, a 2004. utemeljuje stranku HSD-Hrvatski socijaldemokrati; politi─Źka stranka lijevoga opredjeljenja, izrazito nacionalne orijentacije i egalitarnoga socijalnog programa.

 

Izdava─Ź obje knjige: Detecta, Zagreb

Plan Badena

Plan Dullikena

 

005-2006

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU