Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

PRAVOPISNI KAOS U UD┼ŻBENICIMA     (15.04.2012.)

Osebujno stanje u hrvatskoj jezi─Źnoj zajednici

Hrvatska jezi─Źna zajednica, a zajedno s njom i jezikoslovna kroatistika, rascijepljena je na nepomirljive jezikoslovne tabore, ┼íto uz odsustnost op─çega zakona o jeziku i uskla─Ĺenih normativnih priru─Źnika stvara i unosi u hrvatsku standardnojezi─Źnu praksu jezi─Źnu zbrku koja se odr┼żava u pismu i ud┼żbenicima. Na┼żalost, ne misli se na dobrobit jezika i djece koja idu u ┼íkolu i ─Źesto nisu u stanju dobro svladati materinski jezik

Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari. 

(Hrvatska narodna poslovica)

Matura je. Ivan je krenuo u ┼íkolu na ispit iz hrvatskoga jezika. Djed Marko ga je s postelje opomenuo: - Ivane, ne pi┼íi ne─çu, ne─çe┼í sastavljeno i ne zaboravi ubaciti t i j u rije─Źima kao uradtci, napitci, pogrje┼íka. Ugodi svojemu staromu djedu.
Iz kuhinje je odmah odjeknuo bakin glas: - Ivane, dragi, nemoj slu┼íati ishlapjela djeda. Ako danas dobije┼í jedinicu, nemoj se tu┼żiti - rasrdila se je baka Marija.
- Pa dobro, bako, slušat ću nekoga.
Tijekom puta u ┼íkolu Ivana je nazvala majka s posla: - Ivane, sunce moje, do─çi ─çu doma kasnije. Budi pa┼żljiv na ispitu i slu┼íaj djeda i baku. Dobar si ti dje─Źak, volim te!


Na ispitu je Ivan napisao u jednom primjeru ne ─çe, u drugom - ne─çe, u tre─çem zadaci, a u ─Źetvrtom - strelica. Nakon kratke stanke, malo pomisliv┼íi, pridao je rije─Źi strelica j da bude pravilno - strjelica.

Nepomirljivi jezikoslovni tabori


Na prvi pogled mogu─çe je da se ova pri─Źa nekomu ─Źini malo pretjeranom, ali ona razvidno pokazuje osebujnost dru┼ítvenojezi─Źnoga stanja u hrvatskoj jezi─Źnoj zajednici. Hrvatska jezi─Źna zajednica, a zajedno s njom i jezikoslovna kroatistika, rascijepljena je na jezikoslovne tabore, a jezi─Źna politika ima necentralizirani karakter. Odsustnost op─çega zakona o jeziku i uskla─Ĺenih normativnih priru─Źnika stvara i unosi u hrvatsku knji┼żevnojezi─Źnu (standardnojezi─Źnu) praksu jezi─Źnu zbrku koja se odr┼żava u pismu i ud┼żbenicima.

Navest ─çemo nekoliko tipi─Źnih pravopisnih razlika koje mo┼żemo na─çi u Babi─ç-Finka-Ham-Mogu┼íevu i Badurina-Markovi─ç-Mi─çanovi─çevu pravopisu.

Usporedite: bezgrje┼ían, u Zagrebu 6. listopada, ne ─çu, uradak - uradci, zadatak - zadatci (Babi─ç, S., Mogu┼í, M.: Hrvatski pravopis, uskla─Ĺen sa zaklju─Źcima Vije─ça za normu hrvatskoga standardnog jezika, ┼ákolska knjiga, Zagreb, 2010.) i bezgre┼ían, u Rijeci, 13. rujna, ne─çu, uradak - uraci, zadatak - zadaci (Badurina, L., Markovi─ç, I., Mi─çanovi─ç, K.: Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.).


Kao posljedak dvostrukosti i neuskla─Ĺenosti tih i sli─Źnih protuslovnih i raznolikih razlika vidimo u knji┼żevnojezi─Źnoj (standardnojezi─Źnoj) svagdanjici, poglavito u ┼íkolskim ud┼żbenicima hrvatskoga jezika. Predsjednik Dru┼ítva profesora hrvatskoga jezika Sre─çko Liste┼í u svojem izvje┼í─çu od 10. prosinca 2011. god. ka┼że: "Ministru znanosti, obrazovanja i ┼íporta upu─çen je 8. listopada 2009. zahtjev da se uvede jedinstveni pravopis u institucionalnu naobrazbu. U stotinjak ┼íkola peticiju je potpisalo 4.000 u─Źitelja i nastavnika svih predmeta budu─çi da je pravopis postao problemom kad je 'sve pravilno' i kad se vi┼íe ne treba previ┼íe truditi i ulagati u u─Źenje pravopisa budu─çi da ionako ne mo┼że┼í pogrije┼íiti. Smatramo da je problem pismenosti povezan i s neprikladnom i nedostatnom nastavom hrvatskoga jezika u srednjoj ┼íkoli. Jednak je zahtjev upu─çen i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, ali nijedno se tijelo nije o─Źitovalo" (Vjesnik, br. 5., 2011., str. 4.: (http://www.dphj.hr/dokumenti/vjesnik_dpjh_5.pdf).


Postupak potvr─Ĺivanja ┼íkolskoga ud┼żbenika pokre─çe izdava─Ź koji podnosi knjigu Stru─Źnomu povjerenstvu pri ─Źlanku 8. Pravilnika iz 2006. god. Nakon prosudbe predla┼że odobreni ud┼żbenik ministru. Odluku o odabiru ud┼żbenika donose stru─Źni aktivi uz prethodno mnijenje Vije─ça roditelja. Na temelju odluka o odabiru ministarstvo utvr─Ĺuje i objavljuje kona─Źnu listu odabranih ud┼żbenika u ┼íkoli (v. Ud┼żbenici za osnovnu i srednju ┼íkolu: http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2194).

Unosno (i štetno) trgovanje jezikom


U ud┼żbenicima npr. koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ┼íporta za uporabu u ┼íkoli u ┼íkolskoj godini 2009./10. o─Źita je neistovjetost poretka pade┼ża. U jednom ud┼żbeniku mo┼żemo na─çi stari, tradicionalni radoslijed u─Źenja pade┼ża: N, G, D, A, V, I, L, a u drugom razmjerno novi koji je predlo┼żila prof. Zrinka Jelaska - N, A, G, D, L, I, V. Zanimljivo je da je u ud┼żbeniku Rije─Ź hrvatska 5. zadr┼żan stari, tradicionalni poredak pade┼ża u sklonidbenoj pradigmi u poglavlju Sklonidba imenica, ali je u daljnjoj obradbi svakoga pojedinoga pade┼ża radoslijed prema novoj paradigmi: (http://www.mameibebe.biz.hr/phpBB2/viewtopic.php?f=53&t=55651).


Profesorica hrvatskoga jezika Nives Opa─Źi─ç u ─Źlanku Odakle sti┼żu ozbiljnije prijetnje hrvatskom jeziku: izvana ili iznutra? veli: "Nije naodmet upozoriti ni na lijepu (komercijalnu) zbrku koja vlada u hrvatskim knji┼żarama. U njima se npr. i danas prodaje ud┼żbenik hrvatskoga jezika za 5. razred (S. Te┼żak, Z. Klin┼żi─ç, Moj hrvatski 5, ┼ákolska knjiga, Zagreb, 2006.) u kojem je radoslijed pade┼ża tradicionalan. Ud┼żbenik istih autora pod istim naslovom, ali tiskan 2007. god., ima, kao i svi ostali, promijenjenu pade┼żnu paradigmu" (Lahor, br. 2., 2007., str. 287.).

Pravila, kao i svaki zakon, gube svoj smisao ako ih se svaki ─Źas mijenja i prekraja, a porabnik po vlastitoj ┼żelji mo┼że ta pravila rabiti kako mu je drago. Ni stranim kroatistima nije svjedno ┼áarolikost i neujedna─Źenost u ┼íkolskim ud┼żbenicima stvara nestabilnost i nesustavnost u u─Źenju jezika. Posljedak odsutnosti ponajprije jedinstvenoga pravopisa i spomenutih razlika jest u tom da se jedan ┼íkolarac slu┼żi jednim pravilom, drugi - drugim pravilom, a tre─çi mogu─çe i jednim i drugim ili uop─çe ne po┼ítuje pravila.


┼ákola i obi─Źno profesorica (u osnovnim i srednjim ┼íkolama ─Źe┼í─çe rade ┼żene) samostalno odabiru ud┼żbenik, odnosno nakladnika, ali npr. u jednim se u─Źilima nije─Źna ─Źestica u zanijekanom obliku pomo─çnoga glagola htjeti pi┼íe rastavljeno: ne ─çu, ne ─çe┼í, ne ─çe..., a u drugim - sastavljeno: ne─çu, ne─çe┼í, ne─çe┼í... Stjepko Te┼żak je o sastavljenom, odnosno rastavljenom pisanju ne─çu/ne ─çu napisao sljede─çe: "U─Źenici su i dalje u nedoumici ho─çe li pisati ne ─çu i ne─çu ili se odlu─Źiti samo za jednu od tih pravopisnih ina─Źica" (Te┼żak, S.: Hrvatski na┼í (ne)podobni, ┼ákolske novine, Zagreb, 2004., str.48.).

Odonda je proteklo desetak, a mo┼żda i vi┼íe godina, ali i sada hrvatski jezik nema jedinstvenoga pravopisa koji bi po┼ítovali svi u Hrvatskoj i izvan nje. Ina─Źice tipa ne ─çu - ne─çu, podatak, podatci - podatak, podaci, pogrje┼íka - pogre┼íka i sl. pomu─çuju normu, stvaraju jezi─Źnu zbrku, zapravo dovode ljude u stanje da ne znaju kako treba pisati. Svi pi┼íu testove na maturi jer su testovi isti diljem Hrvatske - esej ─çe pisati svatko po svom, a ispravljat ─çe djecu kako tko... Ako ima nekoliko razli─Źitih rje┼íitba u pravopisima i slovnicama, onda sve mo┼że i ovako i onako. Na┼żalost, ne misli se na dobrobit jezika i djece koja idu u ┼íkolu i ─Źesto nisu u stanju dobro svladati materinski jezik.
I na koncu, stranim kroatistima nije svejedno ┼íto se doga─Ĺa s hrvatskim jezikom jer je to ne samo va┼í nego i na┼í problem.

Sve mo┼że ovako i onako


Neuskla─Ĺenost u djelovanju subjekata jezi─Źne politike stvorila je u dru┼ítvu pismeni nered u pojedinim pravopisnim pravilima. Usporedite ud┼żbenike za 8.razred: "Pove┼żi strjelicama odgovaraju─çe parove" (Hrvatski jezik 8, radna bilje┼żnica, Stjepko Te┼żak i dr., 2010.,┼ákolska knjiga, Zagreb, str. 16.) - "To su dva kolinearna vektora (le┼że na paralelnim pravcima) a strelice obaju vektora usmjerene su na istu stranu" (Matematika, ud┼żbenik za 8. razred, Copi─ç, B., Or─Źi─ç, ┼Ż., Sarapa, N., 2010., ┼ákolska knjiga, Zagreb, str. 4.). "Zadatci" (Svijet tvari 2, ud┼żbenik iz kemije za 8. razred, Petkovi─ç, M., Kocijan, ─É., 2007., Profil, Zagreb, str. 78.) - "Zadaci i vje┼żbe" (Geografija Hrvatske, ud┼żbenik iz geografije, Curi─ç, B., Curi─ç, Z., 2008., Naklada Ljevak, Zagreb, str. 15.) - "Odgovaraju─ça rje┼íenja pridru┼żite zadacima i redom upi┼íite slova ..." (Matematika, ud┼żbenik za 8. razred, Copi─ç, B., Or─Źi─ç, ┼Ż., Sarapa, N., 2010., ┼ákolska knjiga, Zagreb, str. 40.). Na─Źelno je o─Źita stvar da onaj tko pi┼íe npr. zadatci, strjelica i sl., pisat ─çe i zadaci, strelica i sl.

 

Pi┼íe Artur Rafaelovi─Ź Bagdasarov
┼ákolske novine br. 7, velja─Źa 2012

 

Artur Rafaelovi─Ź Bagdasarov ruski slavist i kroatist, podrijetlom je Armenac. Ro─Ĺen je 2. prosinca 1958. god. u gradu Bakuu (Azerbajd┼żan). Slavistiku studira na Filolo┼íkom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Sankt Peterburgu od 1976. do 1981. godine. Godine 1992. obranio je doktorsku disertaciju o razlikama izme─Ĺu hrvatskoga i srpskoga knji┼żevnog jezika. Kao profesor predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku na vi┼íe moskovskih fakulteta. Prou─Źava razli─Źita podru─Źja suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika (leksikologiju, leksikografiju, normu). Sudjelovao je na brojnim slavisti─Źkim skupovima u Rusiji i Hrvatskoj. Objavio je vi┼íe od ┼íezdeset radova: knjiga, priru─Źnika, ─Źlanaka, prikaza, priloga. Vanjski je suradnik tjednika Hrvatsko slovo (Zagreb) i suurednik ─Źasopisa Rije─Ź (Rijeka).
Dobitnik je Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU