Najveća prijetnja svjetskom miru? Recenzija knjige Daniele Ganser "USA: The Reckless Empire."

SAD: “Nemilosrdno carstvo” švicarskog povjesničara i istraživača mira Danielea Gansera novoobjavljeni je engleski prijevod njegove knjige “Imperium USA”, koja je izvorno napisana na njemačkom i objavljena 2020. godine.

Ganser nas vodi na putovanje kroz pomno dokumentirane povijesne događaje koji će biti šokantni za svakoga tko se zalaže za poštenje i osnovnu ljudsku pristojnost. Njegova je namjera ojačati mirovni pokret koji uključuje ljude diljem svijeta - uključujući i Sjedinjene Države - koji odbacuju rat, te laži i propagandu koji se koriste za započinjanje i održavanje ratova. Kroz knjigu ističe tri kamena temeljca mirovnog pokreta: zabranu svih oblika nasilja i agresije od strane Ujedinjenih naroda, svjesnost (koja omogućuje prepoznavanje i sagledavanje ratne propagande i laži) i promatranje svih ljudi kao pripadnika ljudska zajednica Obitelj.

U nastavku ćete pronaći sažetak ključnih točaka - uključujući i neke manje poznate - i rješenja za mirniju budućnost obuhvaćena knjigom.

Izmučena životnim jadima i nevoljama koje su ju svakodnevno snalazile, Ana Katarina Zrinski, rođena Frankopan, preminula je u dominikanskom samostanu 16. studenoga 1673. godine.

Ana Katarina Zrinski rođena je najvjerojatnije 1625. godine u Bosiljevu kao kći krajiškog zapovjednika Vuka II. Krištofa Frankopana Tržačkog i njegove druge supruge, Nijemice Uršule Inkofer. Plod istog braka bio je i njen mlađi brat, Fran Krsto Frankopan.

Shodno velikaškim običajima onog doba, i unatoč djetinjstvu provedenom u vojničkom Karlovcu, već je od najranije dobi započela stjecati visoko obrazovanje, tako da se osim rodnim hrvatskim znala služiti i latinskim, njemačkim, talijanskim i mađarskim jezikom. Groficu Katarinu Zrinski smatra se prvom ženom u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila originalnim književnim radom.

Posljednje note "mirozova" sjedale su polako na pognule grane stoljetnih hrastova koji okružuju grad mrtvih - "Aleju branitelja".

Zastava u ruci bolom slomljene žene, suze pune upitnika na licima djece, nijemi pogled Vukovaraca; samo još zvoni ono: "vječni mir daruj mu Gospodine"... A onda, mukli zvuci svete vukovarske zemlje odjekuju dušom. Humak sve veći. Tisuću bijelih križeva zaigralo je pred mojim očima. Oko mene kao da oni žive: i Marko, Ante, Ivo, Josip, Marija, Nikola... sve ih znam. Idu kroz onaj veliki križ - vrata pogaženog Vukovara. Idu radosno kroz vatru i nestaju u svijetlu - prosvijetljeni, novi, snažni. Prošli su kroz križ.

Svega se prisjećam: u rovu je tutnjilo, kidalo sve oko nas, rušene su kuće, jaukala priroda, teško disali starci, a djeca preplašena u zadnjem kutu drhtala tako glasno, kao kad vjetar nemilo svira jesenskim granjem. Bili smo zajedno. I nije nas bilo strah. Samo je jedno bilo ispred nas: Vukovar - Hrvatska.

Samoreklamersko Plenkovićevo frizirano izvješće o stanju nacije

Na prošlotjednom izvješću u Hrvatskome saboru predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića, ništa tako dobro nije prikazalo kakvo je stvarno stanje nacije kao atmosfera u sabornici u kojoj je oporba gotovo jedinstveno bučno prosvjedovala za vrijeme njegovog izlaganja, a na kraju tog izlaganja vladajuća hadezeovska vaćina kao u Sjevernoj Koreji dugostrajnim pljeskom zaključila njegov govor.

Posljedni pozdrav

Josip Šemberger bio je jedan od osnivača glazbene grupe "Tamburica" iz Voralberga. Kao kolektivni članovi Hrvatske kulturne zajednice redovito su nastupali na našim priredbama. Iz tih susreta pamtimo Josipa kao tihog, povučenog i uvijek prijateljski raspoloženog čovjeka.

Naša iskrena sučut svim ožalošćenima. Njegovoj obitelj želimo puno snage da u trenutcima očaja nađu put natrag u svakodnevnicu, a "Tamburici" da čim bezbolnije prebole prazninu nastalu Josipovim odlasku.

Hrvatska kulturna zajednica u Švicarfskoj

LJUDSKA RASO, NE KLEČI, USTANI!

04.12.2009. dobila sam e-mail od jednog poznanika iz Amerike. Poslao mi je članak o cjepivima i njihovoj ulozi u pokoravanju naroda. Tada ga nisam objavila, jer mi se činio prilično nevjerojatnim, baš u smislu teorije zavjere. Čisteći svoj PC ovih dana, naletila sam na njega i moram zaključiti, bilo je ljudi koji su nas i prije 15-tak godina upozoravila što nam se sprema, a mi im nismo vjerovali.

Pročitajte i prosudite sami koliko je vjerodostojan.

Predstavljena monografija „Zrin – u spomen žrtvama genocida“

Predstavljanje monografije „Zrin – u spomen žrtvama genocida“ autora Damira Borovčaka održano je u utorak 5. rujna 2023. u Dvorani „Vijenac“ Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

O knjizi su uz autora govorili sisački biskup Vlado Košić, krčki biskup Ivica Petanjak, ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkušić, predsjednik Upravnog vijeća Zaklade Matija Petanjak te povratnica iz Australije Branka Čubelić.

U središnjoj vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona upriličena je koncertna misa u 1030 sati.

Kao i svake nedjelje misu su uveličali svojim pjevanjem članovi Crkvenog pjevačkog zbora Sveta Cecilija koji neprekidno djeluje u ovoj župi od 1925. godine. Ova koncertna misa posvećena je u spomen na Mihu Demovića, koji je preminuo u ožujku ove godine i 130. obljetnicu smrti Charlesa Gounoda.

U crkvi sv. Nikole biskupa u Vinkovcima u večernjem terminu nastupio je priznati hrvatski orguljaš Milan Hibšer.

Skladbe priređene za izvedbu kronološki su slijedile jedna za drugom.

Počevši od njemačkog predstavnika ranog baroka Franza Tundera i njegove skladbe Praeludium u g-molu, pa sve do akademika Anđelka Klobučara, hrvatskog skladatelja novoga vremena i njegove nagrađivane Partite Ad Pavlinos.

U Vukovaru u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova, u okviru festivala, održan je koncert mladih orguljašica Lorene Herman i Lucije Matković.

Na koncertu su izvele djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, Dietricha Buxtehudea, Felixa Mendelssohna, Johana Sebastiana Bacha, Mauricea Duruflea i Antonia Vivaldia, a od domaćih skladatelja izvedena su djela Anđelka Klobučara i Ivana Božičevića. Zanimljivost ovog koncerta je da su Lorena i Lucija tri skladbe izvele četveroručno.

Ponavlja li se najveći ikad provedeni IQ test?

Sada upravo započinje druga runda, tzv. COVID 2.0, koji je nešto poput završnog ispita da se vidi tko je dovoljno glup da još uvijek nije naučio lekcije iz kruga obuke.

Hrvatski dan - vrijeme je da se odabere

Ljeto je doba kada naši iseljenici i njihovi potomci najviše posjećuju Hrvatsku, BiH i zavičaje u drugim državama. Velika Gospa središnji je simboličan dan iseljeničkih okupljanja, premda se u mnogim zavičajnim sredinama ona događaju tijekom cijelog srpnja i kolovoza. Istodobno, posebice se toga dana naši iseljenici okupljaju na blagdanskim misama i susretima diljem svijeta, a osobito je velika i duga tradicija
u Chicagu, gdje Hrvati taj blagdan veličanstveno i američki glamurozno slave.

U crkvi sv. Nikole biskupa u Vinkovcima orguljaškim koncertom Martin Raguž, Dragan Trajer i Kristijan Granić otvorili su 9. Vinkovački orguljaški festival – Organum Cibalae.

Publika je mogla čuti djela Nicolausa Bruhnsa, Cesar Francka, Franciscoa Correra de Arauxoa, Johana Sebastiana Bacha, Adolfa Friedricha Hessea, Leona Boellmanna, Jacquesa-Nicolasa Lemmensa, te domaćih skladatelja Franje Draguna i mladog skladatelja i orguljaša Martina Raguža.

Ove godine orguljaški festival će se održati od 29. kolovoza do 04. rujna u Vinkovcima i Vukovaru

Kada se 2015. ostvarila ideja o festivalu orgulja, instrumenta na kojem je predsjednik Hrvatske kulturne zajednice, prof. Ivan Matarić pravi virtuoz, nismo ni sanjali da će festival postići dugogodišnji interes i evo već devetu godinu očaravati publiku u Vinkovcima i okolini.

Ministar Fuchs ne oduzima nagradu "Učiteljica godine" Snežani Šević, notornoj pristaši velikosrpske agresije, koja je i zločin u Dalju u kojemu su četnici mučki ubili 20 hrvatskih mladih policajaca, opisala kao oslobođenje

O Snežani Šević, nagrađivanoj učiteljici zaposlenoj u osnovnoj školi u Borovu, nekadašnjem Borovu Selu, koja je tijekom okupaclje Vukovara i postojanja nelegalne tvorevine, tzv. SAO Krajine napisala knjigu Putevi nezaborava, već smo pisali.

Dvjestota obljetnica - vrlo, vrlo oprezna, neupadljiva …

3. svibnja ove godine (2023.) obilježena je 200-ta obljetnica rođenja Ante Starčevića u Žitniku, u Lici.

Nadnevak, koji Republika Hrvatska nije dostojanstveno proslavila. Čak se može govoriti o jednom vrlo suzdržljivom oprezu državnih vlasti (vlastodržaca) kao i političkog staleža. Budući da se radi o jednoj povjestnoj ličnosti prvoga reda, “Otca Domovine”, čovjek se može čuditi, a možda čak opravdano uvrijediti zbog te šutnje (ili te opreznosti,) koja potvrđuje nezahvalnost.

Prigodom tako važnog događaja, trebala se u stvari odati službena počast, upriličiti svečanosti, održavati javna predavanja i sveučilišne govore, ali do sada nismo nažalost ništa vidjeli.

Sretan nam

Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Zamislite - ovo nije bilo nikad, to je pravo čudo

Kad sam bio mali, “toplotni val” se zvao ljeto, a “hladni val” se zvao zima. Kad sam bio mali, ljeta su uvijek bila vruća ili užasno vruća, a zime hladne ili užasno hladne. Danas se to naziva “ekstremni vremenski uvjeti”. Kad sam bio mali, radovali smo se visokim ljetnim temperaturama i praznicima, danas su visoke ljetne temperature razlog za paniku, za strah, a ne radost, one su razlog “klimatske tjeskobe”. Kad sam bio mali, u školi smo učili i slušali što o klimi kaže Milutin Milanković, danas slušamo što o klimi kaže mala Greta i njezina mama.

Nagovještaj ostvarenja nada

"I naša Hrvatska izlazi polako iz šutnje, progovara odozdo.

Nove političke snage se bude, polijeću kao feniks - i spominju nas radnike i iseljenike izvan domovine, žele naš povratak, žele naše sudjelovanje u preobražaju društvenih odnosa u domovini. Optimizam se polako širi, pa izgleda da ćemo u iduće desetljeće - u kojem ćemo označiti i 20. obljetnicu osnivanja naše Zajednice - ući , ipak, prožeti pretežno osjećajem povjerenja i nade u budućnost" - stoji u uvodniku Društvenih obavijesti broj 49 od 20. prosinca 1989.

Za Barbaru Celjsku veže se niz zagrebačkih legendi

Priče o Barbari Celjskoj su brojne i maštovite.

Jedna kaže da je Vragu dala sebe i utvrdu Medvedgrad u zamjenu za spas svog blaga od turskih napada. Vrag je pristao na nagodbu, spasio njeno blago, ali je nakon svoje smrti pretvorena u zmijsku kraljicu koja čuva svoje silno bogatstvo u tunelima koji povezuju Medvedgrad i Markovu crkvu.

Druga govori o Barbarinoj razuzdanosti i nebrojenim ljubavnicima koje je bacala sa zidina Medvedgrada.

Nakon 10 godina članstva Hrvatska kulturna zajednica napustila Hrvatski svjetski kongres CH/FL

Polagali smo velike nade u okupljanje svih Hrvata u Švicarskoj i zajedničko djelovanje za dobrobit Hrvatske. Teško smo se razočarali, jer mnogi Hrvati uistinu jesu kao "rogovi u vreći" kako ih je svojevremeno nazvao prof. dr. Zdenko Škrabalo, veleposlanik u Švicarskoj, a drugima ionako nije do zajedništva. Ovim smo se pismom oprostili od HSK CH/FL.

Na današlji dan 29.06.1886. održana je prva biciklistička trka u Zagrebu

Održana je na Zrinjevcu, nedavno uređenom parku na sjeveru tzv. Lenucijeve potkove. Natjecatelji su se utrkivali u dvije kategorije: velikih i malih bicikala.

SVEUČILIŠTE ST. GALLEN - ŠVICARSKI STUDENTI OTKRIVAJU HRVATSKU - 23.04.2013.

Zanimanje za Hrvatsku raste. To zaključujemo na osnovu učestalih javljanja studenata u Švicarskoj.
Obično nas pitaju imamo li knjiga o Hrvatskoj, ali naravno na njemačkom jeziku. Mi smo ih u početku upućivali na naša diplomatgska predstavništva, a odgovor bi uvijek bio isti: “To smo prvo napravili i dobili hrpu turističkih prospekata u kojima nema odgovora na naša pitanja.“

Mi bismo se tada potrudili odgovoriti na ono što su ljudi željeli znati, što nas je uvijek stajalo puno vremena.

Jedan od razloga zašto je Hrvatska kulturna zajednica otkazala članstvo u Hrvatskom svjetskom kongresu CH/FL

(Skraćeni) Izvještaj sa sastanka Izvršnog odbora HSK CH/FL 25.02.2011. - Hrvatska kuća u Oltenu

Davor Pavuna – žao mu je što nije mogao doći na izbornu Konvenciju i zahvaljuje se na povjerenju koje smo mu dali izabravši ga za predsjednika. On će još govoriti o svojim planovima za Kongres. On će hrvatizirati planetu, ali prije toga moli Šitu da blagoslovi ovaj skup.

Po želji autora knjige Zvonimira Čičića, nakladnik je trebala biti Hrvatska kulturna zajednica

Tko želi izbjeći odgovornost osniva komisiju koja će donijeti odluku, pa ako nešto krene nepoželjnim pravcem, krivac pri ruci!

Zvonimir Čičić je, u prvom sastavu nakon promjene imena udruge, bio dopredsjednik Glavnog odbora. S pravom je očekivao da HKZ bude nakladnik njegove knjižiće na njemačkom jeziku, ali tadašnji Glavni odbor - Zvonimir Orel, Branko Kunc, Drago Budić, Marijan Jakopović, Ivo Bičanić, Boris Birčić, Danica Nesladek -  nije imao snage odluku samostalno donijeti. 

Hrvatska kulturna zajednica na nišanu špijuna UDBE

1982. godine na godišnjoj skupštini udruge, iz članstva su isključene dvije osobe. Što je točno napravila gđa. Grgić, nije zabilježeno u arhivi. Teški udarac udruzi i članovima zadao je Božidar Brebrić, koji je čak 5 godina bio član Glavnog odbora. Sve te godine sjedio je na izvoru informacija i revno izvještavao Generalnom konzulatu u Zürichu što udruga planira, koji članovi kako "dišu". Zbog toga je jednom članu, po dolasku u Hrvatsku, oduzeta putovnica i nekoliko je mjeseci bio zadržan na "ispitivanju", dok je obitelj u Švicarskoj proživljavala teške strahove za njegovu i sviju njih zajedničku budućnost. Slučaj je dobio svoj epilog na sudu.

Nezaobilazni Jugoslaveni traže novce

- JU generalni konzul Karadžole za pomoć Crnoj Gori

- Jugoslavenska dopunska škola Zvonimir Mitar za izlet u Jugoslaviju

- JU za hrvatske ceste

Dobrovoljnu pomoć HKZ daje NK Croatia u Zuerichu za 10. rođendan i Hrvatskoj katoličkoj misiji za folklornu grupu "Fala".

Prva ideja i mjesto nastanka

1971. godine u hotelu Rigiblick u Zürichu organizirana je osnivačka skupština "Društva prijatelja Matice Hrvatske Zuerich-Baden".

Hotel postoji i danas, pa je prije dvije godine u njemu trebalo biti organizirano sjećanje na taj događaj. Nažalost, pLandemija nam je onemogućila planove.

Pola stoljeća pronošenja hrvatskog imena u Švicarskoj

04.06.2023. u najstarijem švicarskom restoranu, Gasthof Sternen Kloster Wettingen, Hrvatska kulturna zajednica proslavila je svoj 50. rođendan.

Predsjednik prof. Ivan Matarić pozdravio je goste:

- gospođu Mirelu Udovčić, Konzulicu RH u Zürichu
- gospodina Silvia Jergovića, voditelja vukovarske podružnice Hrvatske matice iseljenika, koji je došao u ime ravnatelja Mije Marića.
- gospodina Daria Plevnika, skladatelja-gitaristu i suprugu Dariju
- gospodina Stjepana Špehara predsjednika najstarijeg nogometnog kluba u Švicarskoj, NK „Croatia“ iz Züricha
- „Tamburicu“ iz Vorarlberga, našeg kolektivnog člana