Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bernu

Čast nam je obavijestiti Vas da će se u nedjelju, 12. rujna 2021. u Katoličkoj crkvi Guthirt,
u Ostermundigenu, Obere Zollgasse 31 s početkom u 17 sati

održati koncert zahvale za donatore pomoći za potresom stradala područja u domovini.

Kako nas diktatura korone podsjeća na mračne dane komunizma

Možete okretati kako želite: svijet u kojem živimo godinu i pol dana više nema mnogo veze sa slobodnom, demokratskom ustavnom državom u kojoj smo dugo godina vjerovali da jesmo. Odjednom se nalazimo u vremenima koja su totalitarna ili barem autoritarna. Čini se da političari žele građane potpuno podrediti svojim ograničenjima.

... ali i hrvatskih generala

Da Republika Hrvatska koju predstavljaju predsjednik države, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor drži do svojeg suvereniteta i poštuje teško krvlju izvojevanu državnu samostalnost u slučaju zamolnice tužiteljstva Bosne i Hercegovine koja optužuje hrvatske generale iz akcija "Bljesak" i "Oluja" jednostavno bi odbacila spomenutu zamolnicu. Ako Vlada kako je rekao premijer Plenković štiti dignitet Domovinskog rata jer su akcije Bljesak i Oluja bile legalne i legitimne onda se ne smije dozvoliti da susjedna države iz svojih entiteskih dakle iz Republike Srpske politikantskih razloga na taj način ucijenjuje državu Hrvatsku.

Povodom 150. godišnjice njegova rođenja i 93. godišnjice toga tragičnog ishoda, možda bi bilo korisno prisjetiti se na neke detalje o Radiću koji često padaju u zaborav

U nedavno objavljenoj knjizi, naklade Univerziteta Pariz-Sorbone (1), namijenjenoj za francuske čitatelje, Edi Miloš daje sljedeću sliku Stjepana Radića:

„Taj šaroliki lik ulazi glasno i vrlo rano u politiku; taj karizmatični vođa hrvatskog seljačkog pokreta, koji svojom neporecivom hrabrošću i samoodricanjem zaslužuje da mu se skladaju pjesme. Neuništiv tribun oštrog glasa i vatrenog govora Radić oduševljava mase. Evo dakle svih sastojaka za jednu legendu. Poradi svojih ideja više puta je on zatvaran, a 1928. g., smrtno je ranjen u klupama parlamenta u Beogradu. Pokopan je u suzama svojih ljudi.“

Hrvatska je povijest izbjegavala okrugle godine, puno toga značajnog događalo se u prvoj godini desetljeća (prisjetite se sami, počam od 1671.)

Tako je i Hrvatska matica iseljenika, kako se sada zove, utemeljena 1951. Kao Matica iseljenika Hrvatske, u genitivu, naravno. Proslava sedamdesete obljetnice u HNK, sadržajni govori i kratki (što je dobro), među govornicima Zoran Milanović bez i jednoga zoranizma, pohvalno, uz njega Dragan Ćović, jer se Matica brine i o identitetu, kulturnom i svakom drugom Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji naravno nisu iseljenici, kao i o hrvatskim manjinama u drugim, trećim, četvrtim i petim državama, pa je u HNK te obljetničke večeri u prošlom tjednu bilo lijepo vidjeti i čuti Lado u prekrasnim bunjevačkim nošnjama, sa zlatnim nakitom.

MAĐARSKI PREDSJEDNIK VLADE VIKTOR ORBAN EKSKLUZIVNO ZA GLAS KONCILA

Kršćanstvo je stvorilo slobodnoga čovjeka, obitelj i naciju

Predsjednik mađarske vlade Viktor Orbán govori o euharistijskom kongresu, pomoći nakon potresa te kršćanskoj baštini srednjoeuropskih naroda. Demokršćanska politika ima svoj mandat i u vezi s kršćanskom kulturom. Kršćanstvo je, kao prvo, stvorilo slobodnoga čovjeka. Stoga ponajprije moramo zaštititi ljudsko dostojanstvo. Zatim, kršćanstvo je stvorilo kršćansku obitelj. Moramo štititi koncept kršćanske obitelji. Nadalje, kršćanstvo je u ovom dijelu svijeta stvorilo i nacije.

Bitka kod Siska

Godine 1593. Hrvatski ban Toma Erdödy na čelu kršćanske vojske pobijedio je Osmanlije u bitci kod Siska.

Povijest naselja Trnje

Ime Trnje prvi put se spominje 1242. godine u Zlatnoj buli gdje piše da je veći dio toga prostora na južnoj granici tadašnjega Zagreba pripao Gradecu.

Također, spominju se skela i pristanište Kraljev brod na Savi, most preko Savice i `velika cesta` koja Kraljev brod spaja s gradom.

Jedan od prvih zagovornika europskih integracijskih procesa

Suosnivač Hrvatske pučke seljačke stranke Stjepan Radić jedan je od najvažnijih političara u prvoj polovici 20. stoljeća, prosvjetitelj i organizator hrvatskog naroda. Među prvima je u hrvatsku politiku unio temu ljudskih prava, ali i govorio o pravima žena, mirotvorstvu i republikanizmu.

Smatrali su ga odličnim, ali i često neobuzdanim govornikom.

Sretan vam Dan hrvatske državnosti!

Sve države svijeta imaju u svojoj povijesti jedan dan od posebne važnosti za njihov identitet, kojeg svake godine ponosno slave.

U Hrvatskoj je to 30. svibanj, koji se obilježavao od 1990. pa sve do 2001. kada je u projektu "detuđmanizacije" zamijenjen datumom 25. lipnja. Od tada nije bilo pravog narodnog veselja, jer je rijetko tko znao koji blagdan se kada slavi.

Preporučujemo:

Internetski dučan za izvorne hrvatske proizvode

Dva desetljeća tradicije

Slijedom dva desetljeća dugoj tradiciji, Matičin će se seminar Stvaranje kazališta unatoč pandemiji održati, i to online, preko platforme Zoom.

Imat će ukupno šest radionica, šest susreta u trajanju od po tri sata. U njima ćemo se baviti stvaranjem kazališta, analizom tekstova, razgovarat ćemo o piscima, scenografima i kostimografima i govoriti o koracima koji su potrebni za stvaranje jedne kazališne predstave.

Liječnik ispred svoga vremena

Đuro Baglivi bio je izvrstan praktični liječnik budući da je držao odvojenima praksu od teorije, te je odbio i osudio apstraktno filozofiranje i prazno umovanje liječnika tog razdoblja. Dao je novu, veliku važnost starome hipokratskom empirizmu, osnovanom na iskustvu i rasuđivanju.

Đuro Baglivi rodio se 8. rujna 1668. u Dubrovniku, otac Vlaho podrijetlom je iz armenske obitelji Jurja Armena, a majka Ana iz obitelji Jakova Lupisa. Armenius je njegovo obiteljsko, pravo prezime. Izgubio je roditelje u dobi od dvije godine, vjerojatno od posljedica tuberkuloze te je njega i mlađeg brata odgojila seljanka Marija Dragisić.

Croaticumova ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture

Croaticumova ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture traje 3 tjedna, a polaznici hrvatski jezik i o hrvatskoj kulturi uče 75 školskih sati (75 x 45 minuta; 4 školska sata jezične nastave dnevno, 2 sata govornih vježbi tjedno te 9 školskih sati nastave o kulturi tijekom tri tjedna). Sudjelovanje je moguće pohađanjem nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili pohađanjem nastave preko interneta.