Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
Èasopis DO
Hrvatska
Va¹a pisma
Knjige
  Iz ©vicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

BITKA KOD LEPANTA       (06.10.2019.)

Najveća kršćanska pomorska pobjeda nad Osmanlijama – 1571.

U bitci je sudjelovalo i Å¡est hrvatskih galija s Cresa, Krka, Raba, Å ibenika, Trogira i Hvara.

Bitka kod Lepanta, kada su se pomorske snage Svete lige sukobile s Osmanskim Carstvom, dogodila se 7. listopada 1571. godine i završila velikom kršćanskom pobjedom. U bitci je zauvijek skršena osmanska premoć na Sredozemnom moru, te spriječen napad na Europu s juga.

 

Ovaj okršaj ujedno je bila i posljednja velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovale galije. Naime, u to doba pomorski se rat vodio pomoću velikih galija s velikim brojem veslača i s ukrcanim naoružanim vojnicima. Kad bi se galije zabile jedna u drugu vojnici bi prelazili na neprijateljski brod i borili se prsa o prsa.

Neposredan povod za bitku bilo je osmansko osvajanje posljednjeg mletačkog uporišta u istočnom Sredozemlju – Famagusta u kolovozu iste godine. Uvidjevši opasnost od prodora Osmanlija s juga dotadašnji rivali – Španjolska, Papinska Država, Venecija, Genova i Malta sklopile su savez tzv. Svetu ligu na poticaj pape Pia V. Liga je opremila veliku flotu od 206 galija i 22 jedrenjaka s oko 28.000 vojnika, 43.000 veslača i 13.000 mornara. Flotom je zapovijedao Don Juan od Austrije, nezakoniti sin cara Karla V. i polubrat španjolskog kralja Filipa II.

Uvidjevši opasnost sultan Selim II. zapovijedio je svom velikom admiralu Ali-paši da pomakne flotu do utvrđene lepantske luke. Osmanska flota brojila je oko 220 galija i 80 drugih brodovlja s 25.000 vojnika te desecima tisuća mornara i veslača – robova.

 

 

Do same bitke došlo je u zaljevu Patras na zapadnoj obali Grčke.U kršćanskoj su floti na lijevom krilu bili mletačke galije. U središtu su bili španjolski brodovi Don Juana Austrijskoga te preostale mletačke galije i papinski brodovi. Zdesna su flotu završavali đenovski brodovi s admiralom Doriom. Nasuprot njima, Osmanlije je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluč Ali (odmetnuti Talijan iz Kalabrije).

Bitka je trajala nekoliko sati, a završila je premoćnom pobjedom Svete lige. Tijekom borbi ubijen je Ali-paša kojem je glava nabijena na kolac i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Ovime je potpuno pao moral osmanskih snaga koje su se dale u bijeg. Manje od 10.000 Osmanlija preživjelo je bitku, a izgubili su i 180 galija, s druge strane Liga je izgubila 7.000 ljudi i 12 galija. Kršćani su pobjedili prvenstveno zahvaljujući svojim topovima i arkebuzama, dok su Osmanlije još uvijek koristile luk i stijele.

U bitci je sudjelovalo i šest hrvatskih galija s Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira i Hvara. Pored toga bile su i jedna galija iz Kopra i jedna iz Kotora. Jedna galija iz Zadra je u danima prije bitke razbijala gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Sama zadarska galija nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa.

Dražen Krajcar, povijest.hr

www.hkz-kkv.ch

175 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU