Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

JE LI KATOLI─îKA CRKVA U HRVATSKOJ PROTUEUROPSKA?

Smije li se Katoli─Źka crkva baviti politikom, je li Crkva u Hrvatskoj protueuropska i sli─Źna pitanja postavljaju se zadnjih desetak godina u hrvatskoj javnosti. To─Źnije, postavljaju ih oni koji su svjesni da je upravo na┼ía Crkva ono "ne┼íto" ┼íto nam je pomoglo pre┼żivjeti te┼íka vremena "bratstva i jedinstva".

Politolog i politi─Źki komentator iz Londona, Krsto Cvii─ç, pro┼íle je godine u Splitu odr┼żao predavanje u kojem je kritizirao Katoli─Źku crkvu u Hrvatskoj zbog "militantnog protueuropeizma" (Slobodna Dalmacija, 30.10.2009.)

Na tu provokaciju osvrnuo se prof. dr. Branimir Luk┼íi─ç ─Źlankom

Je li Katoli─Źka crkva u Hrvatskoj protueuropska?

 

Od triju stupova, starogr─Źkoga, rimskoga i kr┼í─çanskoga, na kojima po─Źiva europska uljudba, eminentno mjesto zauzima kr┼í─çanska ba┼ítina koja isti─Źe jedinstvenu vrijednost i dostojanstvo ljudske osobe, bez obzira na spol, rasu, izobrazbu, nacionalnost, imovinsko stanje i dob. Na ovoj se ba┼ítini kr┼í─çanskoga personalizma i humanizma temelje ideali o neotu─Ĺivim pravima ─Źovjeka. Ovu je evan─Ĺeosku poruku pronosila, i jo┼í uvije pronosi, u Europi i Hrvatskoj kao dijelu te Europe, Katoli─Źka crkva. Na ovoj ba┼ítini humanizma i personalizma temelje se odlike europske uljudbe, kao ┼íto su odvajanje duhovnog od svjetovnog autoriteta, vladavina prava, dru┼ítveni pluralizam. Razli─Źitost u temeljnome jedinstvu tvori ono ┼íto se naziva duhovnom Europom.

Ako zanemarimo i odbacujemo ovu ba┼ítinu kr┼í─çanstva, ako ne spomenemo ne samo kr┼í─çanstvo, nego ni Boga, u europskom ustavu, ili u drugom konstitutivnom pravnom aktu koji zamjenjuje ustav, na ─Źemu se Europa mo┼że ujediniti?

Mo┼że li se danas Europa ujediniti na temeljima propagiranoga relativizma vrijednosti koji zastupa filozofija neoliberalizma? Mo┼że li se graditi europsko zajedni┼ítvo isklju─Źivo ili prete┼żito na gospodarskim, financijskim ili vojno-sigurnosnim interesima, ako nema zajedni─Źkog eti─Źkog kodeksa za osobno i skupno pona┼íanje, bez kojega se pluralizam pretvara u anarhiju, a ova, kako nas nedavno iskustvo u Europi u─çi, brzo prelazi u autokraciju, diktaturu i totalitarizam?

Propagiranjem politi─Źkog i gospodarskog centralizma sada┼ínja Europska Unija negira temelje demokracije. Bez po┼ítivanja nacionalnog identiteta i malobrojnih naroda Europe svaki se poku┼íaj ujedinjenja prije ili kasnije pretvara u neku vrstu europske naddr┼żave, u kojoj male dr┼żave ne mogu sprije─Źiti za njih ┼ítetne odluke nadglasavanjem, niti se mogu oduprijeti metastaziranju upravlja─Źke birokracije sa nepreglednom ┼íumom propisa. Naddr┼żava je tim opasnija, ┼íto je njezin totalitarizam manje transparentan. Postnacionalni svijet i Europa su odavno bile zamisli komunisti─Źkog internacionalizma i ograni─Źene suverenosti.

┼áto se ti─Źe Hrvata, oni su od svoga pokr┼ítenja bili i ostali dio kulturalne i duhovne Europe, sa─Źuvav┼íi, me─Ĺutim, svoj nacionalni identitet. Ve─ç samo putovanje jadranskom obalom od hrvatske Istre do Dubrovnika i ju┼żnije predstavlja ┼íetnju kroz arheolo┼íke, arhitekturne i umjetni─Źke slojeve europske povijesti. Stoga je logi─Źno, da Hrvatska ┼żeli postati jednog dana ─Źlanom i institucionaliziranog europskog jedinstva, ali pod uvjetom, da u tome jedinstvu ostaje o─Źuvan hrvatski nacionalni identitet i da ne budu rasprodana hrvatska nacionalna dobra.

Presudni kriterij za tu integraciju mora biti politi─Źki, nacionalni i gospodarski interes Hrvatske i njezinih gra─Ĺana. Ovo u dana┼ínjoj Europskoj Uniji nije zajam─Źeno, ako bi ostalo nadglasavanje u europskome parlamentu u kojemu se veliki broj odluka ne donosi jednoglasno nego ve─çinski, ako bi prora─Źun donosili postavljeni povjerenici ("commissioners"), ako bi se za Hrvatsku uvela velika ograni─Źenja u trgovini i proizvodnji, ako bi se ukinule ili svele na bezna─Źajnost nacionalne obrambene snage, ako bi hrvatski Sabor postao samo pe─Źat koji bi potvr─Ĺivao odluke iz Bruxellesa, ako bi o va┼żnim socijalnim i moralnim pitanjima (npr. o pravu na poba─Źaj po osobnom zahtjevu, ili o pravu na asistirano samoubojstvo) odlu─Źivao Europski sud pravde ─Źiji sudci nisu birani, nego postavljeni od vlada dr┼żava ─Źlanica, ako bi i dalje sloboda kretanja radne snage i kapitala bila provo─Ĺena na na─Źin, da kapital bogatijih ─Źlanica kupuje i osvaja nacionalna dobra ─Źlanica koje su financijski manje mo─çne, pri ─Źemu se istodobno ne dopu┼íta zapo┼íljavanje radne snage iz siroma┼ínijih ─Źlanica u bogatijim ─Źlanicama.

Trgovci bez granica ┼żele pretvoriti cijeli svijet, dakle i Europu, u svoju farmu, za ┼íto im smetaju nacionalni identiteti, tradicije naroda, i dr┼żavne granice. Onaj tko ne prihva─ça denacionalizaciju hrvatskog identiteta i hrvatskih nacionalnih dobara nije "euroskeptik" nego "EU-skeptik". Hrvati jesu i ┼żele ostati dio Europe koju oboga─çuju kulturalni i nacionalni identiteti svih njezinih naroda i gra─Ĺana, Europe koja jam─Źi samobitnost svakog njezinog pojedinca i naroda, ali ne one druge Europe koja nam se prikazuje kao na┼ía neizbje┼żna kob.

Otu─Ĺene, nesposobne i sluganske partitokratske strukture u Hrvatskoj, potpomognute onim medijima koji su u rukama stranih centara mo─çi, misle da ─çe pristup sada┼ínjoj Europskoj Uniji biti lijek za dana┼ínje zapu┼íteno socijalno pitanje, siroma┼ítvo, glad i nezaposlenost u Hrvatskoj ┼íto su uglavnom oni skrivili, da ─çe taj pristup njima i njihovima omogu─çiti unosne karijere u Europskoj Uniji, i da ─çe ih osloboditi od odgovornosti za ovakvo stanje u Hrvatskoj.

┼áto se pak ti─Źe stajali┼íta Katoli─Źke crkve u Hrvatskoj, a Crkva nije samo hijerarhija i sve─çenstvo, nego nju tvore svi vjernici, kako se mo┼że o─Źekivati da ─çe ona prihvatiti bezglavo srljanje u sada┼ínju Europsku Uniju koja ozakonjuje istospolne brakove, koja dopu┼íta homoseksualnim parovima da usvajaju djecu, koja ne spominje Boga u svom ustavu?

Kako mogu hrvatski katolici biti za takvu Europu, ─Źiji predstavnik zagovara da Slovenija oduzme dio hrvatskoga dr┼żavnog podru─Źja, za Europu koja ne dopu┼íta hrvatskome narodu da ─Źasti svoje osloboditelje i pobjednike u ratu agresije na Hrvatsku, za Europu koja te osloboditelje stavlja pred politi─Źki sud jer su branili svoje, koja tu obranu naziva "zlo─Źina─Źkim pothvatom", a pu┼íta iz zatvora ljude koji su u Bosni sudjelovali u genocidu?

Kako mogu hrvatski katolici i njihova Crkva podr┼żati eksperiment, da se na Balkanu uspostavi postnacionalno dru┼ítvo koje bi brisalo vjerske i nacionalne specifi─Źnosti naroda koji tu ┼żive? Ako je kr┼í─çanstvo stvorilo Europu kao duhovni i kulturalni pojam, ako je kr┼í─çanstvo u temeljima njezina moralnog poretka, onda takva Europa ne mo┼że pre┼żivjeti ru┼íenje i nepo┼ítivanje onih vjerskih i moralnih zapovjedi, koje su zajedni─Źke svima tzv. visokim religijama, kr┼í─çanstvu, judaizmu i islamu.

Stoga je potpuno shvatljivo, da se Katoli─Źka crkva i u Hrvatskoj - ali ne samo u Hrvatskoj - skepti─Źki odnosi prema takvoj Europskoj Uniji u kojoj se ru┼íi vjera u Boga, name─çe konzumerski hedonizam i propagira potpuna relativnost morala. No to nije ┼íirenje "militantnog protueuropeizma", kako to Crkvi podme─çe komentator iz Londona gospodin Cvii─ç, nego je to upravo obrana one Europe, koja u─Źvr┼í─çuje i njeguje svoj kr┼í─çansko-humanisti─Źki duhovni humus, Europe, koja ne pre┼íu─çuje u svom ustavu Svemogu─çega Boga, koja se ne odri─Źe svoga povijesnog identiteta, Europe, koja nije jedina vrijednost u svijetu, ali koja je u svijetu jedinstvena i nezamjenjiva vrijednost.

Hrvati katolici, usprkos svim svojim nacionalnim slabostima, ┼żele biti svjedoci toga vjersko-moralnog temelja svoga nacionalnog i europskog identiteta.

Prof. dr. Branimir Lukšić

07.11.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU