Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

BO┼ŻE SPASI NAS ZABORAVA    ┬á (28.07.2019.)

Ususret proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti


Tog povijesnog 5. kolovoza, 1995. bilo je gotovo. Veli─Źanstveni 'Tu─Ĺmanov trenutak' razvijanja golemog hrvatskog barjaka na vrhu kninske tvr─Ĺave simboli─Źno je ozna─Źio kraj krvolo─Źnog velikosrpskog orgijanje po Hrvatskoj i BiH i zabijanje zadnjeg ─Źavla u lijes genocidnoj ideje o Srbiji do Knina. Taj trenutak neizmjernog ponosa i Olujasre─çe, koji je izmamio suze na o─Źi tisu─çama Hrvata u Domovini i ┼íirom svijeta, nije ozna─Źio samo pobjedu nad opakim neprijateljem koji nas je ┼żelio uni┼ítiti nego ujedno i kraj vjekovnog ropstva i okupacije hrvatskog naroda.

No, vrag nikada ne spava pa je na ugodni val odu┼íevljenja, koji je nakon briljantne pobjede u Oluji preplavio Hrvate u domovini i izvan nje, iz zlo─çudnih velikosrpskih krugova Beograda i mra─Źnih lo┼ża globalnih centara mo─çi krenuo pravi tsunami osvetni─Źkog bla─çenja i osude postignu─ça hrvatske slobode i dr┼żave. Nebrojna diplomatsko-obavje┼ítajna podmetanja, paklena medijska kampanja, fabricirane optu┼żbe i bojkot novonastale hrvatske dr┼żave imale su za cilj ka┼żnjavanje Tu─Ĺmana i njegovih 'zlo─Źinaca'. ─îiji je jedini 'zlo─Źin' bio to ┼íto su smatrali crnoda je legitimno pravo hrvatskog naroda obraniti svoju zemlju od agresije i okupacije, imati svoju dr┼żavu i vladati sam sobom.

Ono kroz ┼íto je Hrvatska pro┼íla od svog osamostaljenja do danas mo┼że se uzeti kao izvrstan primjer kako 'nevidljivi' centri globalne mo─çi ka┼żnjavaju male i neposlu┼íne narode kada se protiv njihove volje izbore za slobodu. Iako je bilo kristalno jasno da je Oluja bila izvedena po najvi┼íim standardima ratovanja kao opravdan odgovor na zlo─Źina─Źki teror, etni─Źko ─Źi┼í─çenje Hrvata i okupaciju hrvatskog teritorija, na kasnijem poku┼íaju da se na tzv. Haa┼íkom tribunalu za biv┼íu Jugoslaviju osudi kao 'udru┼żeni zlo─Źina─Źki pothvat' jasno je vidljivo kako se za potrebe 'vi┼íih interesa' mogu preoblikovati i na zlonamjeran na─Źin prikazivati odre─Ĺeni povijesni doga─Ĺaji. Tendenciozno izokretanje ─Źinjenica naopako u tekstu optu┼żbe ('napad na regiju Krajina i nasilno protjerivanje srpskog stanovni┼ítva') klasi─Źan je primjer namjere da se izvr┼íi zlo─Źin nad istinom i kazni hrvatski narod zbog izra┼żenog neposluha.

Krajina i uteg nove zapadnobalkanske tamnice naroda


Naime, da bi izbjegao dugoro─Źno katastrofalne posljedice nametnutog 'mirovnog dogovora' s pobunjenim velikosrpskim teroristima (kakve nakon Daytona razdiru BiH) Tu─Ĺman je znao da se problem okupiranih hrvatskih teritorija mora rije┼íiti energi─Źnom vojnom akcijom. O─Źekivano, pokretanju takve akcije ┼żestoko su se usprotivili centri Jrakinamo─çi 'me─Ĺunarodne zajednice' zemalja koje su stvarale i odr┼żavale biv┼íe Jugoslavije. Budu─çi su 'Krajinom', kao utegom oko nogu, planirali onemogu─çiti Hrvatskoj bijeg iz njihove 'nove' zapadnobalkanske tamnice naroda.

'Zaustavite opasnog ─Źovjeka Balkana' grmio je tada 'mirovni posrednik' lord Owen, a londonski Time, pari┼íki Monde i drugi utjecajni mediji 'me─Ĺunarodne zajednice' priklju─Źili su se Beogradu u orkestriranom alarmiranju svjetske javnosti kako Tu─Ĺman - 'vojnim pohodom na Krajinu ┼żeli ostvariti svoj san o velikoj Hrvatskoj' (!?)

I kada ve─ç nisu uspjeli odgovoriti 'tvrdoglavog nacionalista' da odustane od Oluje jedino ┼íto im je preostalo bilo je u toj akciji izazvati ┼íto krvaviju hrvatsku osvetu nad pobunjenim srpskim teroristima i civilnim stanovni┼ítvom. Kako bi se nakon toga, a poslije u┼żasnog srpskog genocida u Srebrenici, moglo izjedna─Źiti i optu┼żiti Milo┼íevi─ça i Tu─Ĺmana, za 'nepotrebni gra─Ĺanski rat u Jugoslaviji kojeg su vodili nacionalisti', ravnomjerno rasporediti krivica i odgovornost izme─Ĺu Srba i Hrvata, kazniti ih istom kaznom i ponovo natjerati da pod zajedni─Źkim regionalnim krovom dijele istu sudbinu i budu─çnost.

Naravno, u takvom raspletu situacije ne bi bio problem Tu─Ĺmana i hrvatske branitelje razapeti pred svjetskom javno┼í─çu kao 'povampirene usta┼íe', a na ha┼íkom tribunalu 'novonastalu NDH' u me─Ĺunarodnom pravu stigmatiziralo kao dr┼żavu nastalu na zlo─Źinu. Ostalo bi bilo - povijest.

Ali, kao i svaki put do tada u Domovinskom ratu (┼íto ih je posebice izlu─Ĺivalo) Tu─Ĺman je prozreo njihove zakulisne namjere, zapovjedio da se u Oluji broj ┼żrtava me─Ĺu civilima i teroristima svede na najmanji mogu─çi broj, otvorio im tri Braniteljikoridora za povla─Źenje i opetovano pozivao one koji nisu po─Źinili zlo─Źine da ostanu kod svojih ku─ça i bez straha do─Źekaju hrvatsku vlast.

Dakle, i u trenucima kad im se pru┼żila izvrsna prigoda za osvetu i naplatu ra─Źuna

Za Vukovar, Ov─Źaru, ┼ákabrnju i mnoga druga okrutna strati┼íta Hrvata, hrvatski vojno-politi─Źki vrh na ─Źelu s Tu─Ĺmanom prema zarobljenim teroristima i izbjeglim civilima nije se pona┼íao kao Tito i njegovi generali poslije Bleiburga ili genocidni manijak Mladi─ç nakon pada Srebrenice. Nego upravo suprotno, dostojanstveno i za ratne uvijete neobi─Źno humano.

Unato─Ź svemu tome, unaprijed uvje┼żban i besprijekorno izveden jednodnevni bijeg pobunjenih srpskih terorista i civila, pred nadolaze─çom hrvatskom vojskom i nepodno┼íljivo mrskom hrvatskom slobodom, svijetu se preko Beograda i nekih mo─çnim zapadnih medija stalno nastoji prikazati kao 'nevi─Ĺena ljudska tragedija' i 'najve─çe etni─Źko ─Źi┼í─çenje nakon 2. svj. rata'.

Peta kolona i la┼żi o Oluji


Pri tome je bilo potpuno nebitno ┼íto je, prije dolaska hrvatske vojske, to 'najve─çe etni─Źko ─Źi┼í─çenje nakon 2. svj. rata' zapovjedio i uz pomo─ç UNPROFOR-a uredno sproveo Vrhovni savjet obrane tzv. republike srpske krajine. Koji je uo─Źi OlujaOluje donio odluku da se - 'zbog preventivnih i bezbjednosnih razloga organizuje evakuacija civilnog stanovni┼ítva kako bi srpski borci koji dr┼że linije obrane bili rastere─çeni brige za svoje porodice' (citat).

S druge pak strane, goleme ┼żrtve, patnje, razaranja i etni─Źka ─Źi┼í─çenja od Vukovara do Dubrovnika, koje je hrvatski narod trpio svaki dan tijekom petogodi┼ínje agresije, uz nemjerljive ratne posljedice koje ga i danas te┼íko priti┼í─çu, 'biv┼íi' velikosrbi i 'me─Ĺunarodna zajednica' opskurnih centara mo─çi smatrali su nebitnim, ─Źak zaslu┼żenim. S njima se potpuno sla┼że i dobro podmazana peta kolona, 'na┼íih' Jugoslavena, koja jo┼í i danas na sav glas dre─Źi samo o 'strahovitim zlo─Źinima nad Srbima u Oluji'. Koja je ina─Źe cijeli rat za obranu od velikosrpske agresije sprovela pucaju─çi Tu─Ĺmanu i braniteljima u le─Ĺa, ┼íire─çi 'svoju' notornu propagandu o 'ponovnom bu─Ĺenju fa┼íizma u Hrvatskoj'.
U skladu s tim i u obimnoj literaturi o 'balkanskim gra─Ĺanskim ratovima' kao i na me─Ĺunarodnim skupovima na tu temu, da se tu i tamo ne spomene Vukovar stekao bi se utisak da se osim 'zlo─Źina─Źke' Oluje, u Hrvatskoj od 1991. do 95. ni┼íta drugo nije dogodilo. Kao da se drugi dan nakon pada Vukovara dogodila Oluja.

Temeljne namjere takvog prikaza doga─Ĺaja le┼że u 'novoj' strategiji centara mo─çi zemalja stvaratelja biv┼íih Jugoslavija, koje su jo┼í prije njenog neizbje┼żnog sloma stvorile plan po kojem ─çe se dr┼żave nastale njenim raspadom (minus Slovenija plus Albanija) ponovo postupno integrirati u ne┼íto liberalniju regionalnu zajednicu Zapadni Balkan. Taj povjerljivi plan jasno je kasnije iza┼íao na vidjelo Mesi─çevom organizacijom 'Balkanskog summita' zemalja nastalih raspadom biv┼íe Jugoslavije (bez Slovenije) u Zagrebu 24. studenog, 2000. godine, potpisivanjem tzv. Zagreba─Źke povelje kao i godinu dana kasnije Ra─Źanovim potpisom na zajedni─Źki Sporazum o stabilizaciji i pridru┼żivanju.

Taoc stvaranja nove Jugoslavije


Zahvaljuju─çi spomenutim potpisima Hrvatska je, nakon Tu─Ĺmanove smrti, zarobljena politikom koja je od nje napravila taoca stvaranja nove Jugoslavije pod imenom Zapadni Balkan, u kojoj joj je namijenjena biv┼ía uloga krave muzare i regionalnog partnera EU u tom procesu. No, sav dosada┼ínji trud i cijeli projekt doveden je u rizik i na ivicu novog zpratnog sukoba zbog iracionalnog pona┼íanja velikosrba u Beogradu koji odbijaju priznati Kosovo i Dodikovog ru┼íenja BiH kao dr┼żave.

Zanimljivo da je na hrvatskoj strani klju─Źni preduvjet za o┼żivotvorenje zapadnobalkanskog projekta bio unajmiti i (uz pomo─ç Soro┼ía) ponovo na vlast vratiti odnaro─Ĺene i korupciji sklone 'biv┼íe' jugokomuniste. Koji nisu vidjeli nikakav problem u tome da prilagode sebe i politi─Źke procese u Hrvatskoj potrebama 'me─Ĺunarodne zajednice' i stvaranju nove 'Regije'. ─îemu se (osim Slovenaca) dok je bio ┼żiv, Tu─Ĺman energi─Źno opirao. Jer je, sasvim ispravno, to shvatio kao zlosutan korak k novim trvenjima i mr┼żnjama izme─Ĺu 'bratskih naroda' koje ─çe, kao i u prethodnim Jugoslavijama, opet kulminirati novim krvoproli─çem i ratovima. Stoga je na samrti ostavio bri┼żan zavjet hrvatskom narodu - '─îuvajte se balkanskih integracija'.

To su o─Źito vrlo brzo zaboravili medijski izmanipulirani hrvatski bira─Źi, jer su na izborima nakon njegove smrti dali svoje glasove Ra─Źanu i Mesi─çu. Koji su odmah nakon instaliranja na ─Źelo dr┼żave, ┼żestoko krenuli na izvr┼íenje zadatka da za potrebe 'me─Ĺunarodne zajednice' i 'dobrosusjedskih' odnosa sa Srbijom, poni┼ítavaju postignu─ça Domovinskog rata i Hrvatsku o─Źiste od 'opasnog Tu─Ĺmanovog nacionalizma'.

Jedna od prvih stepenica na tom putu bilo je davanje ekskluzivnog prava tzv. ha┼íkom tribunalu da mo┼że mijenjati osloboditeljski karakter vojnoredarstvene akcije Oluja i procesuirati je kao 'zlo─Źina─Źki pothvat'. A cijeli vojno politi─Źki vrh, koji je uspje┼íno obranio i oslobodio Hrvatsku, kao ratne zlo─Źince ili osumnji─Źenike za sudjelovanje u 'zlo─Źina─Źkom pothvatu'. ─îime se htjelo u korijenu zatrti one nade i o─Źekivanja koje je hrvatski narod u Tu─Ĺmanovo vrijeme vjerovao da ─çe ostvariti.

Hibridni rat protiv Hrvatske


Najve─çe razo─Źarenje je na─Źin na koji su u tom procesu istinski heroji i mu─Źenici iz Domovinskog rata, ─Źija je ljubav za Hrvatsku bila ve─ça od ┼żivota, bla─çeni, optu┼żivani i gurnuti na marginu. I to od onih koji za Hrvatsku nikada nisu ni suzu pustili, a kamoli za nju patili i krvarili. Te sitne du┼íe, kameleoni i kukavice u te┼íkom trenutku, koriste─çi pru┼żenu prigodu nisu ┼ítedjeli truda ni tu─Ĺih novaca dokazuju─çi svojim novim sponzorima da su vrijedni njihova povjerenja.

U takvom ozra─Źju medijsko-kulturnu scenu ponovo su preplavili ('mi┼íevi iz rupe izi┼íli') osvete ┼żeljni 'biv┼íi' jugoudba┼íi, ZPvelikosrbi, njihovi potomci i dou┼ínici, koji su s velikom stra┼í─çu po─Źeli kriminalizirati i ismijavati osloboditeljski Domovinski rat. Prodaju─çi na 'satiri─Źan' na─Źin narodu rog za svije─çu kako je njegova jedina namjera bila ubijanje i protjerivanje hrvatskih Srba, podjela BiH i plja─Źka Hrvatske.

Va┼żno je dakle znati i imati na umu da se takav hibridni rat protiv svakog uspjeha samostalne hrvatske dr┼żave i sloge Hrvata 'nevidljivo' vodi na svim poljima. Iznutra i izvana. Uglavnom preko ponovo oja─Źalih i dobro umre┼żenih 'biv┼íih' jugoudba┼ía koji siju sumnju, razdor i ekstremizam u hrvatskom dru┼ítvu. I njihovih 'korisnih budala' koji su u stanju sve prihvatiti i sve re─çi protiv Hrvatske i ─Źasnih domoljuba, samo da bi na sebe privukli pozornost i dodvorili se drugima.

I kada se takvi danas, u 'hrvatskim' medijima ili va┼íem dru┼ítvu, cini─Źno nabacuju blatom na mrtvog Tu─Ĺmana, hrvatske branitelje i mu─Źenike, potrudite se da im se ne pridru┼żite i tu sramotu ne podijelite s njima. Ljudi s karakterom dobro znaju da ono ┼íto su Tu─Ĺman i hrvatski branitelji postigli u Domovinskom ratu stoji visoko i neukaljano kao vrijednost za sva vremena i za sva hrvatska pokoljenja. Isto kao ┼íto dobro znaju koga to danas smeta.

┼Żivimo u vlastitoj dr┼żavi


Unato─Ź svim jadikovkama i zlonamjernim uvjeravanjima da se 'lo┼íe ┼żivi' ─Źinjenica je da Hrvati u Hrvatskoj danas ┼żive u svojoj vlastitoj, slobodnoj, demokratskoj i potencijalno jako prosperitetnoj dr┼żavi. U kojoj imaju mogu─çnost sami birati na─Źin na koji ─çe ┼żivjeti.

Dana┼ínji brz na─Źin ┼żivota i svakodnevna trka za novcem ─Źine nas da zanemarimo i zaboravimo puno toga. No, kada RH zastavasu u pitanju ─Źasni domoljubi, zaslu┼żni za na┼íu slobodu i opstanak, oni bi trebali biti zadnje ┼íto ─çemo ikada zaboraviti i prestati slaviti. Ne dopustite nikome da Vas uvjeri kako je sramota pokazivati nacionalni ponos i sre─çu na Dan Pobjede i Domovinske Zahvalnosti.

Mo┼żemo li dopustiti na┼íoj sebi─Źnosti i povr┼ínosti da zanemarimo i zaboravimo one ─Źija je hrabrost i nesebi─Źnost sprije─Źila mrzitelje i okupatore hrvatskog naroda da nas i dalje tamane, zlostavljaju i plja─Źkaju? Sigurno ne, ako imamo ljudskog karaktera u sebi i zovemo se Hrvatima.

Slavimo dakle Domovinski rat za obranu Hrvatske i njegovu briljantnu zavr┼ínicu Oluju kao grandiozni finale pri─Źe o na┼íem malom narodu koji je, na svojoj prelijepoj grudi, vi┼íe od tisu─çu godina prkosio okupaciji velikih sila i ljubomornih susjeda.

Veli─Źanstveni trenutak Tu─Ĺmanovog ljubljenja i razvijanja hrvatskog barjaka na vrhu kninske tvr─Ĺave, godinama se sustavno potiskivao u zaborav pa mo┼żda kod nekih Hrvata ve─ç pomalo blijedi. Ali osje─çaj i vjera da hrvatska zemlja pripada Hrvatima nikada ne─çe izblijedjeti ni nestati u srcima onih kojima je Hrvatska domovina.

┼Żeljko Dogan, hkv.hr

www.hkz-kkv.ch

173 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU