Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

GOLDSTEINOVA JEZI─îNO-PRAVOPISNA MUTACIJA    (26.03.2012.)

Prema Jutarnjemu listu od 17. velja─Źe 2012. god. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ┼íporta objavit ─çe po─Źetkom idu─çe ┼íkolske godine Osnovni pravopisni rje─Źnik. Uporaba toga rje─Źnika bit ─çe obvezatna za sve osnovne i srednje ┼íkole i u njem ─çe ravnopravno supostojati sve prijeporne dvostruke ina─Źice koje su razra─Ĺene u postoje─çim pravopisima.

Ovo je rje┼íenje pravopisne zagane (problema) ministru znanosti, obrazovanja i ┼íporta dr. sc. ┼Żeljku Jovanovi─çu predlo┼żio nakladnik Slavko Goldstein, sada┼ínji posebni savjetnik predsjednika vlade za kulturu.

Taj zagreba─Źki nakladnik opet gura hrvatskomu op─çinstvu nove priru─Źnike hrvatskoga jezika. S. Goldstein vjerojatno misli da ga to ┼íto je postao savjetnikom za kulturu kvalificira da bude pravopisac koji umjesto mjerodavnih ustanova mo┼że suditi o prijepornim pravopisnim pitanjima.

 

'Pravopisac' Goldstein

Pisali smo u Hrvatskom slovu od 16. o┼żujka ove godine na str. 26. da su ina─Źice tipa ne ─çu - ne─çu, pogrje┼íka - pogre┼íka, letak, letci - letak, leci i dr. nepo┼żeljne u knji┼żevnom jeziku, tim prije u ┼íkolskim pravopisnim priru─Źnicima.

U ┼íkolskom ud┼żbeniku iz biologije ma─Źka ne mo┼że imati i ─Źetiri i pet noga, a ako ih ima pet, onda se radi o mutaciji. Isto je i u knji┼żevnom jeziku, ako mo┼żemo npr. pisati i ─Źitat ─çu i ─Źita─çu, onda govorimo o srpskohrvatskom, a ne o hrvatskom jeziku. ┼áto pi┼íe u ─Źlanku 12., stavku 1. Ustava Republike Hrvatske?

Ako je vjerovati Ivani Kalogjeri, novinarici Jutarnjega lista: "Ministarstvo ─çe sada egzaktno pratiti koja ─çe se od spomenutih ina─Źica u─Źestalije koristiti ne samo u ┼íkolama nego i u javnoj uporabi" (www.jutarnji.hr).


Stvara se dojam da je MZO┼á preuzelo na sebe i funkciju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te drugih znanstvenih i stru─Źnih ustanova u istra┼żivanju jezikoslovnih tema. Ministarstvo se zanima za ─Źestotnost uporabe pravopisnih ina─Źica! Dok je biv┼íi premijer Ivo Sanader hrvatskomu op─çinstvu poru─Źio da on kao gra─Ĺanin ne ─çe nikada pisati nesastavljeno ne ─çu, drugi je pak dr┼żavni du┼żnosnik po┼żurio oboznati da ne ─çe rabiti rije─Ź ┼íport, nego samo sport. A ┼íto misli struka o tom, izgleda da nikoga ne zanima.


Pravopis-mješanac


S. Goldstein na isti na─Źin kao i prije opet priprema hrvatsko op─çinstvo za budu─çi pravopisni rje─Źnik, a vjerojatno i za novi jedinstveni babilonski pravopis-mje┼íanac koji mora izi─çi 2014. god. Ponovno kao i ranije priprema ga u tajnosti jer tko su autor(i) novoga pravopisnoga rje─Źnika, nitko zbilja ne zna. Isto tako i do danas se ne zna tko su sastavlja─Źi Pravopisnoga priru─Źnika iz 2004. god. koji je priredila Ljiljana Joji─ç. Goldstein ─çe opet vjerojatno za dr┼żavne novce ┼żeli tiskati desetke tisu─ça bezautorskoga pravopisnoga priru─Źnika i podijeliti ga besplatno ┼íkolama, kao ┼íto je to ve─ç jednom u─Źinio.


Kriti─Źni su trenutci hrvatske jezi─Źne kulture u tom da nanovo o┼żivljavaju stari "hrvatskosrpski" jezik u novom obliku tzv. zapadne varijante b/c/h/s jezika, dakle sve ono ┼íto ┼żele pojedine ustanove Europske unije od Hrvatske u podru─Źju njene jezi─Źne kulture. Pobuda pojedinih europskih parlamentaraca da se zbog tzv. nov─Źane u┼ítede na prevoditeljima bliski jezici poput hrvatskoga i srpskoga spoje u jedan jezik, suprotna europskim regulativima, nije pro┼íla, zahvaljaju─çi aktivnoj, op─çoj poziciji hrvatskoga op─çinstva. Hrvatski je postao 24 slu┼żbeni jezik EU. Ali, EU je priznala naziv jezika, njegov lingvonim, a ho─çe li priznati njegovu bit: normu, strukturu, sustav?


Na portalu Hrvatskoga kulturnoga vije─ça knji┼żevnik Hrvoje Hitrec pi┼íe:
"(...) u dobro ure─Ĺenoj dr┼żavi mo┼że postojati samo jedan slu┼żbeni pravopis. U ve─çini europskih zemalja i jest tako, a mnoge imaju i zakon kojim ┼ítite svoj jezik. Konjanicima kaosa u Hrvatskoj to ni┼íta ne zna─Źi - oni se pozivaju na "Europu" samo kada im ┼íto odgovara, ali kada je u suprotnosti s njihovim protuhrvatskim djelovanjem, spremni su istoga ─Źasa zaboraviti. Znaju svoj posao: praviti ┼íto ve─çe smetnje normiranju hrvatskoga jezika, pa ─Źak negirati i hrvatski jezi─Źni standard, kako bi ga vratili u stanje "rasute ba┼í─çine" i u odlu─Źnom ─Źasu ponudili BHS kao ┼żu─Ĺeni izlaz." (www.hkv.hr).


Završna etapa


Na globalnom planu u tijeku je zavr┼ína etapa jezi─Źnokulturnoga ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Doima se da EU-u vi┼íe odgovara "novojezik" Goldsteinovih sljedbenika i pomaga─Źa negoli ono ┼íto predla┼żu ili mogu predlo┼żiti sru─Źne i znanstvene ustanove. Razvidno je da nova vlada ┼żeli centralizirati jezi─Źnu politiku i ubrzati tempo nove standardizacije i sljede─çe kodifikacije da bi u┼íla u EU s ve─ç "novim rekonstruiranim jezikom".

Prvi je korak u tom smjeru, osim ve─ç objavljenih Goldsteinovih priru─Źnika i drugih sli─Źnih knjiga, tiskanje po─Źetkom idu─çe ┼íkolske godine obvezatnoga pravopisnoga rje─Źnika po kojem svatko mo┼że pisati kako mu je drago, kako je to bilo regulirano u Novosadskom pravopisu.
U biti je toga pravopisnoga surogata koji ─çe sli─Źiti Ani─çevu rje─Źniku u Goldstienovoj nakladi gdje ─çe sve hrvatske, srpske, bo┼ínja─Źke i crnogorske rije─Źi biti strpane u jednu rje─Źni─Źku vre─çu.

Drugi je korak, objavljivanje 2014. god. novoga vjerojatno izmije┼íanoga "Babi─ç-Sili─çeva" pravopisa. Na sceni je babilonsko-novosadski pristup jezi─Źno-pravopisnomu pitanju, isti kao i prije, tj. te┼żnja spojiti ono ┼íto je nespojivo.


Ovdje je dobro podsjetiti ─Źitatelja na stavak 2. biv┼íe prijeporne Vladine Odluke o izradi strategije razvitka jezi─Źne kulture iz 2003. god.: "Projektni zadatak jest izrada Strategije, ┼íto ─çe uklju─Źivati rad na postizanju hrvatskog jezi─Źnog standarda, razvitku jezi─Źnog obrazovanja, odnosu hrvatskog jezika prema drugim jezicima, te o─Źuvanje hrvatskog jezi─Źnog identiteta u slu┼żbenom komuniciranju s Europskom unijom" (narodne-novine).


Zanimljivo je, hrvatski jezi─Źni identitet postoji, a standarda jo┼í nema! Ako jezik nije jo┼í standardiziran, onda ga treba standardizirati, a zatim kodificirati u vidu normativnih priru─Źnika do stupanja u EU. Vidi se da je i sada na snazi prija┼ínji projekt strategije jezi─Źne politike povratka na staro, ali u novom vidu "zapadne varijante" hrvatskoga jezika.

Krajnji cilj

I sada su jo┼í aktualne rije─Źi Nata┼íe Ba┼íi─ç koje je ona izrazila u ─Źlanku Jezi─Źna politika kao razgradnja hrvatskih jezi─Źnih norma:

"Do danas prijeporna odluka nije izmijenjena... Navedeno poti─Źe na zaklju─Źak da ta odluka nije nastala slu─Źajno i da danas u Hrvatskoj postoje snage koje, mimo znanstvenih i strukovnih institucija, vrlo organizirano i promi┼íljeno rade na nijekanju i destabilizaciji dosegnutih hrvatskih jezi─Źnih i pravopisnih norma, poku┼íavaju─çi vratiti hrvatski jezik na predstandardizacijski stupanj na kojem bi se ponovo zamije┼íale karte i poku┼íala obaviti restandardizacija na na─Źelima koja nisu sukladna hrvatskoj jezi─Źno-pravopisnoj ba┼ítini i dosezima modernoga hrvatskoga jezikoslovlja.

Krajnji je cilj takvih postupaka oduzimanje hrvatskomu jeziku samobitnosti i njegovo vra─çanje na pozicije "zapadne varijante" srpskohrvatskoga, ┼íro se vrlo jasno vidi u ─Źlancima Snje┼żane Kordi─ç. Koliko je i kakva uloga zagreba─Źkoga izdava─Źa Slavka Goldsteina u tom pogubnom projektu, pisala sam vi┼íe puta u posljednje vrijeme, a trebalo bi se osvrnuti i na neodgovorne postupke hrvatskih jezikoslovaca koji asistiraju u projektu razgradnje hrvatskih jezi─Źno-pravopisnih norma" (Jezik, br. 1., 2005., str. 8.).


┼átovi┼íe, opet anga┼żirani tzv. biznis, a ne znanstveno-strukovne ustanove poku┼íavaju rje┼íavati pitanja razvoja jezi─Źne kulture. Budu─çi da se obvezatni pravopisni priru─Źnici tiskaju prosje─Źno u nakladama od nekoliko desetaka tisu─ça primjeraka, a svaki primjerak stoji stotinjak kuna, nov─Źani promet samo jednoga izdanja iznosi nekoliko milijuna kuna. Znanstvenoistra┼żiva─Źke jezikoslovne ustanove su bile du┼żne 1990-ih objaviti temeljne normativne priru─Źnike, ponajprije rje─Źnike, gramatiku (slovnicu) i parvopis. ─îim se lektori mogu slu┼żiti u svojem poslu? Na┼żalost, vrijeme je izgubljeno. Prazno mjesto uvijek netko popuni, osobito ako se radi o dobroj zaradi.


Ponovimo staru poznatu izreku popa Martinca iz 1493. god: "Turci nalego┼íe na jezik hrvatski...". Netko ─çe mo┼żda re─çi da nas iznova "ba─çu┼íka" pla┼íi. ┼Żivi bili pa vidjeli! Kakva ─çe biti sudbina hrvatskih pravopisnih priru─Źnika i uop─çe hrvatskoga jezika ponajprije ovisi o Hrvatima. Ugledni nepomirljivi jezikoslovci dobre volje bez unutarnjopoliti─Źke, vanjskopoliti─Źke te trgovinske anga┼żiranosti moraju zajedno sa stru─Źnim ustanovama i ovla┼ítenim tijelima na─çi slogu za op─çu dobrobit hrvatskoga jezika u domovini, iseljeni┼ítvu te inozemstvu.


Piše Artur Bagdasarov

hkv/Hrvatsko slovo


 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU