Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

FANTOMSKA MATICA, TAKOZVANA AKADEMIJA I AUTOKEFALNA "CRKVA"       (04.01.2014.)

Pojmovi akademija i institut nisu za┼íti─çeni i mo┼że ih svatko koristiti od brige za ─Źisto─çu do visokih ┼íkola i znanstvenih ustanova.

U novovjekom diskursu pod akademijom se prvenstveno razumijeva ustanova koja se bavi znano┼í─çu. U Hrvatskoj postoje razli─Źite akademije, ali je jedna Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), podijeljena na znanstvene razrede, koju hrvatska dr┼żava priznaje i financijski podupire. Me─Ĺu iseljenim Hrvatima postoji akademija Croatian Academy of America ─Źije ─Źlanstvo ─Źine djelatnici sjevernoameri─Źkih sveu─Źili┼íta i koja objavljuje njihove radove.

Problemati─Źnim postaje kad se jedna akademija proglasi znanstvenom ustanovom kao Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD), sa sjedi┼ítem u ┼ívicarskom gradu Baselu, koja nema nikakvih znanstvenih temelja niti umjetni─Źkih sadr┼żaja.

HAZUD je prazna sintagma koja nema ni┼íta osim natpisa na privatnoj adresi "Hazler Dragan, Kroatische Akademija (sic!), Davidsbodenstrasse 62, 4056 Basel". To mrtvo slovo na papiru ne bi zavrijedilo nikakva spomena, da nije postalo jeftina dobit me─Ĺu intelektualcima i onima koji se tako nazivaju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Hrvatski krugovi, ┼żeljni titula, prenijeli su ovog mrtvaca i u Mostar 29. rujna 2012., kako bi pro┼íirili izmi┼íljenu HAZU kao, kako pi┼íu u najavi, "ulog za sre─çu i stjecanje duhovnog bogatstva, jer u ku─çi znanja i umjetnosti svako je slovo glas duha, uma i srca, svaka je rije─Ź klju─Ź za mudrost, poniznosti i slavu ljepote ┼żivota".

Ovo prisvajanje tu─Ĺeg identiteta, ovo posjedovanje drugih ali ne i samog sebe, zapravo je otu┼żni sindrom intelektualnog poreme─çaja me─Ĺu Hrvatima. Umjesto da budu korisni hrvatskom dru┼ítvu, oni se prave va┼żnima!

Osniva─Ź HAZUD-a Dragan Hazler je ro─Ĺen u Slunju 1930. U Zagrebu je zavr┼íio studij farmacije i kao "paso┼íar" dolazi u ┼ávicarsku 1963. godine. Zapo┼íljava se u privatnoj ljekarni u Baselu, a od 1967. u farmaceutskoj tvrtci Sandoz AG u kojoj se bavio istra┼żivanjem. U dodiru s otrovnim tvarima o┼íte─çen mu je mozak, osobito centri za ravnote┼żu, te je zbog toga umirovljen. ┼Żalosno je da Hazler i nakon te osobne nesre─çe ostaje trajnim ┼íarlatanom i upornim provokatorom.

Ogranak Matice hrvatske u Baselu

Prema knjizi "Izvje┼ítaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske", MH, Zagreb 2002., Matica hrvatska prihva─ça njegovu inicijativu i daje formalno-pravni pristanak na osnutak Ogranka MH (OMH) u Baselu "na isti na─Źin kako se to ─Źini i u zemlji, gdje Matica ima svoje ogranke i odbore u svim gradovima SR Hrvatske". Na osniva─Źkoj skup┼ítini 27. srpnja 1968. donesen je statut OMH ─Źiji je autor Velimir Tomuli─ç, ro─Ĺen 1943., koji je 1964. ilegalno napustio Jugoslaviju, i koji ─çe kasnije u Berlinu osnovati "Savez hrvatskih komunista u inozemstvu" ─Źije se glasilo zvalo "Socijalisti─Źka Hrvatska".


Zbog jakoga politi─Źkog pritiska i prekora─Źenja Pravila, jer su Ogranku mogli pristupiti i ─Źlanovi "hrvatske neprijateljske emigracije", upravna tijela Matice hrvatske su se odrekla Ogranka MH u Baselu i sugerirala mu formalnu samostalnost, a sadr┼żajno bi njezin odnos prema tom Ogranku ostao isti. Hazler se, prema spomenutoj knjizi, tome energi─Źno suprotstavlja i u rujnu 1969. javlja sredi┼ínjici da su Velimir Tomuli─ç i Mirko (valjda Miljenko) Soldo isklju─Źeni iz OMH Basel. MH ┼íalje u Basel u prosincu 1969. delegaciju s Hrvojem Ivekovi─çem, Marinom Frani─Źevi─çem i Antom Bla┼żen─Źi─çem da izvr┼íi "integraciju ogranka MH s Klubom gra─Ĺana SFRJ u ┼ávicarskoj sa sjedi┼ítem u Zurichu". U ime Glavnog odbora OMH Basel akt o integraciji su 14. prosinca 1969. potpisali, prema spomenutoj knjizi, Dragan Hazler i Velimir Tomuli─ç, za kojega je Hazler u rujnu javio sredi┼ínjici da je isklju─Źen iz OMH Basel zbog "bavljenja politi─Źkim pitanjima".


Zanimljivo je da ─çe se Hazler u studenome 1971. potu┼żiti MH, prema istom izvoru, zbog "zloupotrebe moga imena od strane druga Velimira Tomuli─ça, ─Źija mi djelatnost nije posve jasna, i to u ─Źasopisu 'Croatia' i novinama 'Crvena Hrvatska', koje je isti drug Tomuli─ç pokrenuo i naveo u redakcijski odbor prezime Hazler. Izjavljujem .... da s Tomui─çem nemam ni┼íta zajedni─Źko, ve─ç skoro tri i pol godine, tj. od kolovoza 1968. godine, kada je isti na moju inicijativu bio izba─Źen iz odbora i kulturnog dru┼ítva ogranka MH Basel".

Pismo sli─Źnog sadr┼żaja je uputio i Generalnom konzulatu SFRJ u Zurichu 21. srpnja 1971. A Tomuli─ç je u o┼żujku 1969. na godi┼ínjoj skup┼ítini OMH Basel podnio glavno izvje┼í─çe, a u prosincu iste godine potpisao s Hazlerom odluku o integraciji u Klub jugoslavenskih gra─Ĺana SFRJ u ┼ávicarskoj. U zapisima nakon osamostaljenja Hrvatske, Hazler ─çe se u vi┼íe navrata okomiti na politi─Źkog emigranta dr. Juru Petri─Źevi─ça ┼íto je Tomuli─çevo djelovanje nazvao "protuhrvatskim" i time mu "sprije─Źio znanstvenu karijeru".


Ogtanak MH Basel je samo predlagao, a ni┼íta nije ─Źinio. Glede politi─Źkih okolnosti u to vrijeme u domovini, ti prijedlozi nisu bili ni┼íta manje protuslovni, pa i provokativni, nego sami predlaga─Źi: promjena naziva "Trga Republike" u Zagrebu u "Trg Hrvatske Republike", osnivanje ogranka MH u Slunju pod ┼żupnikovim vodstvom, polaganje ┼ítednih uloga radnika zaposlenih u inozemstvu u hrvatske banke kako ih Beograd ne bi koristio, podizanje spomenika neznanom junaku u Zagrebu s natpisom "Svim Hrvatima znanim i neznanim, koji ljubav i ┼żivot posveti┼íe domovini Hrvatskoj", odr┼żavanje sve─Źanih proslava svih povijesnih doga─Ĺaja iz hrvatske povijesti...

Hazler nije bio odu┼íevljen statusom OMH pa je 17. sije─Źnja 1971. inicirao osnutak "Dru┼ítva ─Źlanova Matice hrvatske 'dr. Ante Star─Źevi─ç'" koje pripada "pod upravu Matice hrvatske u Zagrebu i samo ona je kompetentna za davanje uputstva u na┼íem radu. . ─îlanovi smo i pripadamo MH u Zagrebu, pa ─çemo istu moralno i materijalno pomagati". Sredi┼ínjica se ogradila od ovoga novog dru┼ítva, kao i od ranijeg, i preporu─Źila osnivanje dru┼ítva prijatelja MH, ┼íto ─çe se dogoditi tek 11. rujna 1971. u Zurichu s drugim ljudima. To dru┼ítvo, me─Ĺutim, zbog politi─Źkih neprilika u domovini nije nikad za┼żivjelo.

Tzv. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Baselu

Neuspjeh s Ogrankom Matice hrvatske u Baselu, Hazleru ─çe biti poticaj da krene u osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) pri ─Źemu ─çe Ogranak nastupati zajedno s akademijom. Prema Hazlerovim zapisima, HAZU je osnovao 25. o┼żujka 1978. godine. U dopisu "svim uredni┼ítvima hrvatskog tiska u tu─Ĺini", koji "uz bratski i hrvatski pozdrav" u sije─Źnju 1979. potpisuje Hazler Dragan, Mr. ph. sci., nastao je "Pokreta─Źki odbor HAZUE" koji "broji pet ─Źlanova, od kojih su ─Źetvori ca Hrvati s putnicom SFRJ", a peti ─Źlan Hazler "nema ni─Źije isprave s me─Ĺunarodnom vrijednosti pa ga to osloba─Ĺa svake sputanosti, ali smatra da bi ve─ç sada trebalo biti barem tri ─Źlana u Pokreta─Źkom odboru, koji bi mogli istupati pred hrvatsku i svjetsku javnost". Tvrdi da u njegovom "dru┼ítvu nema akademski obrazovanih ljudi sa statusom politi─Źkog azila", a sama HAZU "ne─çe biti masovna dru┼ítvena organizacija, nego znanstvena ustanova, za koju trebaju postojati ispunjeni uvjeti i zadovoljeni odre─Ĺeni kriteriji".


Nakon obavijesti o Pokreta─Źkom odboru, u istom tekstu slijedi i poziv "hrvatskim znanstvenim institucijama, hrvatskim vjerskim zajednicama, hrvatskim dru┼ítvima, hrvatskim znanstvenicima i umjetnicima u Zapadnoj Europi, diljem svijeta i u domovini Hrvatskoj" na Osniva─Źki sabor HAZUE, a "mjesto odr┼żavanja Osniva─Źkog sabora odredit ─çe se kroz prijedloge, koji ─çe pristizati tokom pripremnog rada do mjeseca rujna ove godine na gore navedenu adresu (Postfach 85, CH-4013 Basel) ili na uredni┼ítva tiska".

Je li se Osniva─Źki sabor HAZUE ikad dogodio, ostalo je nepoznato javnosti. Hazler je ne┼íto kasnije upoznao javnost da je Hrvatska akdemija za znanost, izumiteljstvo i umjetnost Andrija Jamometi─ç (HAZIUM) u Zagrebu, "odnosno Sustavinica u Baselu osnovala zakladu za umjetni─Źke i srodne svrhe u korist zavi─Źajne domovine Hrvatske, a registrirana je u obadva grada pod punim gornjim nazivom i njegovom skra─çenicom HAZIUM". Projekti nove/stare akademije su izgradnja spomenika zaslu┼żnim velikanima (Grgur Ninski, M. Gubec, S. Radi─ç, N. Tesla, I. Me┼ítrovi─ç, A. Mimara), prikupljanje umjetni─Źke i kulturne ba┼ítine u hrvatskoj dijaspori za riznice zavi─Źajne Hrvatske, ustanovljenje godi┼ínjih nagrada, a predvi─Ĺa se i nagrada za umjetnost "svjetskih razmjera poput Nobelove nagrade".


Kad to─Źno nastaje dana┼ínje ime HAZUD, te┼íko je utvrditi. Pod naslovom "Imenik" Hazler je 15. studenoga 2011. objelodanio popis ─Źlanova HAZUD-a od kojih dabar dio nije vi┼íe me─Ĺu ┼żivima. Primjera radi u popis su uvr┼íteni ljudi koji su umrli daleko prije osnutka HAZUD-a kao dr. Branko Jeli─ç (umro 1972.), dr. fra DominikMandi─ç (umro 1973.), Bruno Busi─ç (ubijen 1978.), te oni koj i po svojoj politi─Źkoj orijentaciji i intelektualnom profilu s njim nisu mogli dijeliti svjetonazor kao dr. Ernest Bauer, puk. Ivan Babi─ç, Pavao i Nedjeljka Tijan, biskup Josip Pavli┼íi─ç, kardinal Franjo Kuhari─ç, Kazimir Katalini─ç, Lav Znijdar─Źi─ç, Vlado Gotovac... Me─Ĺu 200 popisanih su i predsjednik Franjo Tu─Ĺman, Vice Vukov, dr. ┼Żarko Dolinar, kojega ─çe u svom pamfletu od 28. o┼żujka 2011. proglasiti "udbinim agentom u dijaspori".

Kao i OMH, i HAZUD je ┼żivjela od prijedloga i neostvarenih projekata. Zagreba─Źka HAZU se stoga osjetila ponukanom, javno se ograditi od HAZUD-a, pa je priop─çila javnosti da "zbog poto┼żaja i ugleda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ┼żeli istaknuti da djelovanje HAZU u Zagrebu nema nikakve veze s djelovanjem udru┼żenja sli─Źnog imena sa sjedi┼ítem u Baselu". HAZUD se "po svojim zna─Źajkama i razini bitno razlikuje od djelovanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti po oblicima i metodama djelovanja te po pristupu znanstvenoj i umjetni─Źkoj problematici" (Ve─Źernji list, 11.III.1994.). Ne znamo je li zagreba─Źku HAZU na to potakao 1993. pokrenuti tromjese─Źnik HAZUD-a "Hrvatski dijasporski list", koji je na se skrenuo pozornost pornografijom i ilustriranim oglasima za "telefonski seks", ili Hazlerovo ┼íarlatanstvo!

Zbog obnove tro┼íne zgrade na Davidsbodenstrasse 62, Hazler ogla┼íava da mora napustiti svoj peterosobni stan u kojem "ima jo┼í oko 2.000 knjiga, oko 500 arhivskih odlaga─Źa razne povijestne, umjetni─Źke i druge vrijedne gra─Ĺe, razne zbirke, primjerice: slika, pisama, video-kaseta, gramofonskih plo─Źa..., elektroni─Źki ure─Ĺaji, namje┼ítaj..", kako stoji u "Va┼żnom pismu HAZUD-u Zagreb, HAZU Mostar i Hrv. akademicima svuda" 28. kolovoza 2013. Tu se tu┼żi da "mla─Ĺi i mladi hrvatski znanstvenici i stru─Źnjaci u ┼ávicarskoj, osim dopisni─Źke suradnje ne pokazuju druga zanimanja za HAZUD". Pritu┼żba se odnosi i na misionare u hrvatskim katoli─Źkim misijama, jer "nijedan fratar nije ─Źlan HAZUD-a". "Odlazak Dragana Hazlera s du┼żnosti u HAZUD-u i ujedno iz Basela, izgledi za obstanak i za djelovanje HAZUD-a u Baselu u dosada┼ínjem obliku akademske univerzalnosti (sic!), vjerojatno i u CH su jako upitni." Sada┼ínji tajnik ne mo┼że obavljati i snositi tro┼íkove, a dopredsjednica je oko 150 km udaljena od Basela. Elektronika je u rukama jednog djelatnika. HAZUD je stoga "preustrojen na virtualno djelovanje".

Hrvatska katoli─Źka crkva

Kad je to─Źno osnovana Hrvatska katoli─Źka crkva u Baselu, te┼íko je rekonstruirati. (Koristimo prigodu podsjetiti ─Źitatelje na izjavu Milovana ─Éilasa da su komunisti tra┼żili od kardinala Stepinca da pod istim imenom osnuje crkvu koja ─çe biti neovisna o Vatikanu!) Ministarstvo vjera Kraljevine SHS donijelo je 18. prosinca 1923. odluku o zakonskom priznanju Hrvatske starokatoli─Źke crkve koju je reformni pokret prethodno nazivao Hrvatska katoli─Źka crkva. Baselska crkva je to otmjenije ime preuzela. Za┼ítitnik i svetac Hrvatske katoli─Źke crkve u Baselu je sv. Grgur Ninski, na kojega se oslanja i Hrvatska starokatoli─Źka crkva. Drugi je svetac Ante Star─Źevi─ç.

Prema Hazleru hrvatski katolici se dodvoravaju Rimu, a morali bi se boriti za vi┼íe autonomije. "Hrvati se srame svojih velikana koji su se borili protiv dominacije Vatikana nad nacionalnim crkvama. Za┼íto Grgur Ninski ne bi bio svetac? Za┼íto Jamometi─ç ne bi bio svetac?" Hrvatska katoli─Źka crkva je "ujedinjena sa ┼ívicarskom nacionalnom crkvom i Katoli─Źkom apostolskom crkvom koja ima jaku bazu u Archu" (mjestance blizu Solothurna na rijeci Aari, politi─Źki pripada kantonu Bern). "Na Bogoslovnom fakultetu Hrvatske katoli─Źke crkve u Archu, mo┼że se re─çi, fabricira se sve─çeni─Źki kadar". Ova je crkva trebala postati za┼ítitnicom akademije. "HAZU/D je, dakle, pod za┼ítitom Hrvatske katoli─Źke crkve. Tra┼żili smo svojedobno za┼ítitu Rimokatoli─Źke crkve, ali je nismo dobili" (Globus, 25. o┼żujka 1994.).

Prema nama poznatim statutima, ta je crkva preko "┼żupne organizacije Andrija Jamometi─ç, mu─Źenik i bla┼żenik" osnovala 5. travnja 1984. Hrvatsku akademiju "Andrija Jamometi─ç" u Baselu (valjda ne┼íto drugo od ve─ç spomenutog HAZIUM-a). (Andrija Jamometi─ç, 1420/30.-1484., je bio hrvatski dominikanac koji se svim silama trsio da organizira dovr┼íenje prekinutog Baselskog koncila 1431.-1435. Osu─Ĺen je zbog pobune i dizanja ustanka, umire u tamnici.)

Ta akademija treba u okviru Hrvatske katoli─Źke crkve posti─çi pravnu osobnost na inicijativu "Hrvata u ┼ávicarskoj koji pripadaju Hrvatskoj katoli─Źkoj crkvi u Zagrebu", misli se na Hrvatsku starokatoli─Źku crkvu. Svrha mu je organiziranje "kr┼í─çanskih i kulturnih priredbi ... osnivanje hrvatske knji┼żnice, prikupljanje novinskih ─Źlanaka, njegovanje bratskog odnosa sa ┼ívicarskom Staro katoli─Źkom crkvom, osnivanje pismohrane za hrvatski dokumentacijski materijal, otvaranje stalnog prostora za izlo┼żbe u okviru Hrvatske katoli─Źke crkve...". Na radnom sastanku 27. travnja 1984. godine zaklju─Źeno je da ─çe "┼żupna organizacija i hrvatska akademija" tiskati tri glasila: mjese─Źnik "Grgur Expres", stru─Źno-znanstveni polugodi┼ínjak "Scripta Croatica" i polugodi┼ínjak za umjetnost svih smjerova "Ars Croatica". Ve─ç u svibnju iste godine "┼żupna organizacija" poziva na simpozij o Andriji Jamometi─çu i Pavlu Skali─çu koji ─çe se odr┼żati 10. listopada 1984.


Koju je ulogu Hazler obavljao u Hrvatskoj katoli─Źkoj crkvi? Na pitanje Globusove novinarke mo┼że li ga se vidjeti u sve─çeni─Źkom odijelu, odgovorio je: "Da, ali rje─Ĺe sam govorim misu. ─îe┼í─çe samo sudjelujem. Te su mise vrlo radosne, pune pjevanja! One uzdi┼żu ─Źovjeka, a mise u Rimokatoli─Źkoj crkvi svode ga na ov─Źicu...". Svakako je zanimljivo spomenuti da je izdanak ove crkve Franjo Sre─çko Novak koji je 2001. godine dijelio "krizmu" djeci u Grudama i ─îapljini.

Optu┼żnica

Hazlerovo djelovanje je pratila ┼ívicarska obavje┼ítajna slu┼żba. Odlukom Saveznog departamenta za pravosu─Ĺe i policiju od 16. rujna 1981. preneseno je daljnje vo─Ĺenje kaznenog postupka zbog zabranjenoga politi─Źko-obavje┼ítajnog djelovanja na dr┼żavno odvjetni┼ítvo kantona Basel-Stadt. To je dr┼żavno odvjetni┼ítvo 21. rujna 1984. podiglo optu┼żnicu protiv Dragana Hazlera. U optu┼żnici se navode sljede─ça inkriminirana djela.
Hazler je 10. srpnja 1972. u pismu jugoslavenskoj ambasadi optu┼żio jednog Jugoslavena, koji se negativno izrazio o jugoslavenskoj narodnoj zajednici, da je po─Źinio protudr┼żavno krivi─Źno djelo. Neshvatljivo je zbog ─Źega se Hazler obra─ça jugoslavenskoj ambasadi 1972., kad je "silom prilika postao politi─Źki emigrant", budu─çi da mu ambasada u Bernu 1971. nije htjela produ┼żiti putovnicu (Slobodna Dalmacija, 5.7.2000.).

Biv┼íeg udba┼ía, kako je utvrdila ┼ívicarska obavje┼ítajna slu┼żba, i konzula jugoslavenske ambasade u Bernu, Stanka Nasti─ça, Hazler je 25. listopada 1975. izvijestio da su dvojica Hrvata neprijatelji Jugoslavije samo za to ┼íto su zastupali druk─Źije politi─Źko uvjerenje od njegova.


U londonskoj Novoj Hrvatskoj je 3. srpnja 1977. objavio pismo ─Źitatelja u kojem svoju biv┼íu suprugu Jelenu Greblicki progla┼íava ┼ípijunkom. Nakon ┼íto se Nova Hrvatska 14.8.1977. javno ispri─Źala g─Ĺi. Greblicki, Hazler se ponovno obra─ça uredni┼ítvu pismom od 19.8.1977., da je njegova biv┼ía supruga u nazo─Źnosti trojice svjedoka priznala da je od UDB-e dobila nalog ili da ga otruje ili da organizira otmicu da ga se prebaci u Zagreb. Isto je ponovio u pismima 19., 29. i 31. kolovoza 1977.
Dana 29. studenog 1977. pi┼íe Viktoru Soldi u Karsau, Njema─Źka, da su njegova biv┼ía supruga, me─Ĺu Hrvatima poznata dr. Katharina Hueter-Kurti i jo┼í jedna prijateljica dobile od jugoslavenske ambasade nalog da ┼ípijuniraju hrvatsku koloniju u Baselu.


─îika┼íkoj Danici je dostavio dopis 20. velja─Źe 1979. u kojem poimence okrivljuje Hrvate, obi─Źne radnike u Baselu i okolici, za ┼ípijuna┼żu. U pismu emigrantskom tisku 25. velja─Źe 1979. optu┼żuje tri Hrvatice koje su zajedno s jugoslavenskom ambasadom u Bernu planirale oteti prof. Vjenceslava ─îi┼żeka iz Njema─Źke.
Ponovno u Danici objavljuje 30. o┼żujka 1979. ─Źlanak u kojem okrivljuje svoju biv┼íu suprugi i ┼íestero Hrvata iz Basela i okolice kao udbine agente. Prema iskazu u Slobodnoj Dalmaciji (5.7.2000.) Hazler je potvrdio da je tada osu─Ĺen na tri mjeseca zatvora, na dvije godine uvjetno. Trebalo bi provjeriti presudu.

Umjesto zaklju─Źka


"U ┼íarmantnoj pozi, moderni poganac, najmio ga stranac - da nam metne lanac" pjeva A. G. Mato┼í. S ─Źudakom i denuncijatom Draganom Hazteromje sva hrvatska kulturna i narodna ba┼ítina jeftini polog prema kojem je Hrvatska puki vi┼íak kontroverznih informacija i manjak ┼íireg znanja i dubljih spoznaja. Njegove povijesno slijepe prosudbe i politi─Źki ┼ítetna agitacija trajno reproduciraju mentalitet koji je stran istinskoj hrvatskoj politi─Źkoj, povijesnoj i kulturnoj ba┼ítini..

Pi┼íe: Ana BILI─ć
Izvor: Politi─Źki zatvorenik, studeni/prosinac 2013. broj 255

 

Tematski povezani ─Źlanak:

- U Bazelu osu─Ĺen zbog ┼ípijuniranja Hrvata u ┼ávicarskoj

- Prisvajanje tu─Ĺeg imana, nije bez zadnjih namjera

88 - 2014

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU