Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

STRU─îNO ZNANSTVENI SKUPOVI: "HAA┼áKI SUD - ZAJEDNI─îKI ZLO─îINA─îKI POTHVAT - ┼áTO JE TO"      (08.07.2011.)

Iz cijelog niza do sad odr┼żanih stru─Źno-znanstvenik skupova Hrvatskog kulturnog vije─ça, "Haa┼íki sud - zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat - ┼áto je to" donositi ─çemo, u nepravilnim razmacima, pojedina izlaganja uva┼żenih predava─Źa.

Sve objavljeno biti ─çe okupljeno na jednome mjestu, u rubrici "Knjige". Kao uvod u seriju, donosimo Uvod gospodina Hrvoja Hitreca iz zborniku sa petog skupa.

"Shvatimo da svojim sudjelovanjem u raspravi o obrani ─Źasti na┼íe slobode pridonosimo boljitku i ljepoti ┼żivota svih koji su ┼żeljeli samostalnu i slobodnu hrvatsku."

Milan Vukovi─ç

organizator i voditelj skupa

Uvod

U pravilnim razmacima od ┼íest mjeseci odr┼żavaju se od lipnja 2006. stru─Źno-znanstveni skupovi pod nazivom >Haa┼íki sud - Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat - ┼áto je to?<. Predava─Źi su ugledni pravnici, povjesni─Źari, novinari, knji┼żevnici i politi─Źari, koji osvjetljavaju fenomen Me─Ĺunarodnoga kaznenoga suda za biv┼íu Jugoslaviju.

Organizator svih skupova, pa tako i ovoga, petog, je Hrvatsko kulturno vije─çe, udruga hrvatskih intelektualaca koja se zala┼że za univerzalne vrijednosti na kojima po─Źiva suvremena uljudba, dr┼że─çi, tako─Ĺer, da se i nacionalno i me─Ĺunarodno pravosu─Ĺe trebaju temeljiti na vrjednotama koje isklju─Źuju nasilje nad ─Źnjenicama i kronologijom zbivanja, krivotvorenje povijesti, umjetno uspostavljanje ravnote┼że krivnje, preno┼íenje diktata politi─Źkih mo─çnika u sudske dvorane i izvo─Ĺenje la┼żnih i nepouzdanih svjedoka u svrhu osude onih koji su unaprijed izabrani kao ┼żrtve u podloj politikantskoj farsi u koju se pretvorio Me─Ĺunarodni kazneni sud u Haagu.

Stalni voditelj skupova (ujedno i voditelj pravnoga povjerenstva HKV-a) dr. iur. Milan Vukovi─ç, koji je u doba komunisti─Źkog sustava branio disidente, u metodama Haa┼íkoga tu┼żiteljstva prepoznaje sli─Źne na─Źine optu┼żivanja i presu─Ĺivanja. Tomu neposrednom svjedoku zbivanja devedestih godina pro┼íloga stolje─ça, kada je bio predsjednik Vrhovnoga suda, a zatim sudac Ustavnoga suda, ne mogu promaknuti bijedni haa┼íki falsifikati, zamjene teza i zlostavljanje istine, kao ┼íto mu, tako─Ĺer, kreatori "novoga" me─Ĺunarodnoga kaznenog zakona ne mogu podmetati izmi┼íljotine stvorene u amaterskom laboratoriju, gdje iz svake epruvete izvire smrad sramotne neprincipijelnosti, izrugivanja pravde i ordinarne osvete onih velikih sila koje su zajedno sa Srbima izgubile rat i sada haa┼íkom batinom udaraju po Hrvatima i Hrvatskoj, u o─Źajni─Źkoj odmazdi kojoj je svrha uspostava stanja prije trijumfalnih vojnih operacija Hrvatske vojske 1995. ili barem nekih oblika (autonomija i sl.) koje bi razudile hrvatsku dr┼żavu i njezinu teritorijalnu cjelovitost. Za takav zami┼íljeni scenarij prijeko im je potrebna presuda da je legitimno osloba─Ĺanje okupiranih hrvatskih podru─Źja bilo u stvari "zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat" hrvatskoga politi─Źkog i vojnog vrha, u cilju istjerivanja Srba.

Ve─ç pone┼íto arhai─Źnom, ali i dalje upornom britanskom po┼żudom za dominacijom nad prostorima jugoisto─Źne Europe, odgovarala je u cjelosti ideja "velike Srbije", jer su u mena┼żeriji velikih (ili onih koji se i dalje takvima smatraju) po┼żeljni samo veliki partneri. Ta po┼żuda i ta zamisao i dalje su ┼żivi i ostvaruju se putem zapadnobalkanskih integracija-vidljivih i formaliziranih na mnogim poljima, posebno i na kulturnom i prosvjetnom - te stalnih otrovnih ┼żaoka iz Srbije u kojima se uspore─Ĺuje demokratski uspostavljena Republika Hrvatska s NDH, kao i u sve ve─çoj drskosti srpske manjine u Hrvatskoj, te prodoru velikosrpskoga elementa u slu┼żbenu hrvatsku vlast, zahvaljuju─çi ┼żalosnim figurama zaslijepljenih ili korumpiranih hrvatskih politi─Źara, ─Źiji su potezi izravna opasnost za opstojnost hrvatske dr┼żave, pa je nedostatno re─Źi da se tu radi samo o sluganstvu i podani┼ítvu, kao ┼íto je preblago re─Źi da se u slu─Źaju Haaga, s kojim te figure blisko sura─Ĺuju, radi samo o tragikomi─Źnoj, diletantskoj predstavi.

Da su po┼íteni pravnici svjesni globalisti─Źkoga terorizma koji ima sva svojstva komunisti─Źkoga nasilja, dokazuje i citat iz Sol┼żenjicinova "Gulaga", ┼íto ga pred svoje izlaganje stavlja sjajni washingtonski pravnik Edward Slavko Yambrusic, koji (ne prvi put) duboko sumnja u zakonitost uspostave Me─Ĺunarodnog kaznenog suda u Haagu, suda kojemu njegov utemeljitelj (Vije─çe sigurnosti) nije dao ni upute ni odredio proceduru, niti ima nad njim nadzor, te se ─Źudovi┼íte moglo razmahati i obahatiti do nepodno┼íljivosti, posebno u vrijeme vladanja arogantne tu┼żiteljice Carle del Ponte, koja je svojoj pravni─Źki ograni─Źenoj, a karakrerno izopa─Źenoj osobi bila podredila cijeli Tribunal. Yambrusic predla┼że Hrvatskoj da to i takvo, sumnjivo utemeljeno i u praksi razuzdano tijelo optu┼żi pred Me─Ĺunarodnim sudom pravde, koji je glavno pravno tijelo Ujedinjenih naroda. No, za taj, svakako potrebit ─Źin, trebala bi u Hrvatskoj biti neka druga vlast i neka druga Vlada, koja ne bi zadrhtala i na samu pomisao da, podi┼żu─çi optu┼żbu protiv sramotnoga suda, dovede u pitanje i sebe i navodno bezalternativni put u Europsku uniju.

Dr. Yambrusic, nakon temeljite analize rada haa┼íkog Tribunala, povi┼íenim tonom izjavljuje: "Ja ovdje tvrdim i podastirem da su duboko ukorijenjene posljedice neobuzdane nezakonitosti i svojevoljnosti Suda vrlo ozbiljne. Osim zakonske dimenzije, ta nezakonitost ima ljudsku dimenziju. Kao rezultat te nezakonitosti, imamo danas ─Źasne ljude koji su branili domovinu, stavljene pred iste sudove i zato─Źene u iste zatvore sa stvarnim zlim ljudima koji su donijeli nezapam─çeno krvoproli─çe i uni┼ítenje zemlje. Ovo je posve neprihvatljivo. Nikakav sudski postupak ili pravosudna teorija to ne mogu opravdati".

Ogor─Źen "novim zakonom" koji egzistira kao kopile ICTYa, Yambrusic to─Źno primje─Źuje da se taj i takav zakon mo┼że nametnuti samo slabim dr┼żavama i njihovim gra─Ĺanima, koji, u procesu slijepe poslu┼ínosti gube vlastitu legitimnost i identitet kao stranke "dru┼ítvenoga ugovora" utemeljenog na na─Źelima demokracije, odvojenosti vladaju─çih mo─çi i ljudskim pravima.

Nepobitno je, naravno, da je hrvatska vlast od po─Źetka stolje─ça kumovala nezakonitostima Haa┼íkog suda, kao ┼íto je razvidno da je u petnaest godina dugoj povijesti toga suda bilo i onih pravnika koji su u ┼żelji da sa─Źuvaju obraz, napustili sud, te je to osipanje imalo podosta velike razmjere. Iz njihovih svjedo─Źanstava dobivali smo informacije o stanju unutar Suda.
Zatim je Sud napustila i glasnogovornica tu┼żiteljice, Florence Hartmann, snaha biv┼íega ┼íefa KOS-a, i objavila korisnu knjigu. Svr┼íetkom kolovoza 2008. F. Hartmann je optu┼żena za nepo┼ítivanje Suda, a kao crimen pripisuje joj se ponajvi┼íe izno┼íenje "tajne" o ve─ç poznatom "zacrnjivanju" dijelova zapisa sa sastanka srbijanskog Savjeta obrane - tekstova koji te┼íko optu┼żuju Srbiju (odnosno biv┼íu SRJ) za genocid u BiH. Po odlasku sje─çanja je tiskala i sama Caria del Ponte. Ta se knjiga bila pojavila neposredno uo─Źi petoga stru─Źno-znanstvenoga skupa Hrvatskoga kulturnoga vije─ça, i o njoj je izvijestio akademik Josip Pe─Źari─ç. U sebi svojstvenom vehementnom govoru analizirao je del Pontin uradak "Lov: Ja i ratni zlo─Źinci", u kojemu haa┼íka tu┼żiteljica iznosi rasisti─Źka stajali┼íta, posebno prema Hrvatima, nazivaju─çi ih (u obliku citata nekoga Kana─Ĺanina) podlim kurvinim sinovima koji su izbjegavali "iskrenu suradnju", ┼íto se, nikako ne mo┼że odnositi na ljude poput Mesi─ça, Ra─Źana i Sanadera koji su se doista iskreno rasprostrli pred tu┼żiteljicom.

Mesi─ç je u nerazja┼ínjenim okolnostima uzdignut na du┼żnost s koje je usrdno radio na slabIjenju hrvatske volje, hrvatske vojske i hrvatske dr┼żave, okru┼żuju─çi se ljudima iz biv┼íega jugoslavenskog sustava i pripadnicima tada┼ínjih tajnih slu┼żba koji su progonili hrvatske domoljube, a u vrijeme agresije na Hrvatsku promicali embargo na uvoz oru┼żja hrvatskim braniteljima.

Pokojni Ra─Źan, predsjednik Vlade po─Źetkom stolje─ça, omogu─çio je Haa┼íkom sudu progon hrvatskih vojnih i politi─Źkih du┼żnosnika za operaciju "Oluja" i otvorio vrata britanskim ┼ípijunima, ┼íto se nastavilo i u vrijeme njegova nasljednika na premijerskoj stolici, dr. Ive Sanadera. Govore─çi o slobodnom kreianju britanske obavje┼ítajne slu┼żbe MI 6 po Hrvatskoj, novinar Josip Jovi─ç, i sam ┼żrtva haa┼íkoga suda i njemu podlo┼żne hrvatske Vlade, spominje hrvatske politi─Źare poput biv┼íega predsjednika Hrvatskoga sabora koji su pristali izgovoriti klju─Źne re─Źenice akcijskog plana u hvatanju generala Gocovine, re─Źenice napisane i diktirane u britanskoj kuhinji s pomo─çnom ostavom u Zagrebu. Uz ve─ç poznato (nikada nije na odmet ponoviti) Mesi─çevo nelegalno dostavljanje transkripata, njih 666 na broju, ┼íto daje materijala onima koji se bave mi┼ílju da to nije bez vraga, Jovi─ç upozorava na dio memoara Carle del Ponte u kojemu sada ve─ç biv┼ía tu┼żiteljici prepri─Źava razgovor sa Sanaderom iz 2005., razgovor u kojemu se predsjednik hrvatske Vlade gotovo spu┼íta na koljena i obe─çaje da ─çe se popraviri, da ─çe zapovjediti premeta─Źinu samostana i prislu┼íkivanje franjevaca, itd.

Novinar blistava stila i odli─Źne informiranosri, Mate Kova─Źevi─ç, to─Źno definira krajnji cilj haa┼íke politike kao poni┼ítavanje suverene i referendumske volje hrvatskoga naroda, kako bi se stvorili novi preduvjeri za obnovu jo┼í jedne balkanske zajednice. U funkciji te namjere su la┼żi o grozotama koje su po─Źinili Hrvati, u toj funkciji su su─Ĺenja "parnjacima" (od kojih jedan treba biti oslobo─Ĺen, a na drugog svaljena krivnja) vezano uz izmi┼íljeni dvostruki zapovjedni lanac, u toj funkciji je i kriminaliziranje Hrvata iz Bosne i Hercegovine, u toj funkciji je novo moralno bezakonje koje se ne zaustavlja na krivokletstvu, nego sustavno slabi hrvatske narodne sile. Sotoniziranje hercegbosanskih Hrvata, razvidno u vrijeme rata u britanskom i francuskom tisku, preuzeo je Haa┼íki sud u optu┼żnici protiv Jadranka Prli─ça, Milivoja Petkovi─ça, Slobodana Praljka, Brune Stoji─ça, Valentina ─ćori─ça i Berislava Pusi─ça koji su, ka┼że optu┼żnica, u svezi s Tu─Ĺmanom i ┼áu┼íkom htjeli pro┼íiriti granice Hrvatske. Kao zoran primjer presa─Ĺivanja metoda Haa┼íkoga suda u Hrvatsku spominje Jovi─ç proces Ademiju i Norcu ("parnjacima") u kojemu je Norac opet ┼żrtvovan, te je na taj na─Źin ustanovljen novi prijeki haa┼íki podsud u Zagrebu, nakon onoga u Rijeci, a nastavlja se progon hrvatskih branitelja u svim dijelovima zemlje, makar i bez ikakvih dokaza ili uz pomo─ç svjedo─Źenja pripadnika neprijateljske vojske, koji su ili pobjegli u Srbiju ili se, amnestirani, slobodno ┼íe─çu ulicama Vukovara i drugih gradova i sela, prijete─çi i dalje Hrvatima koji su se drznuli vratiti na svoja ognji┼íta. Procesi Hrvatima u Hrvatskoj pod budnim su okom Europske unije, a ┼íef njezina izaslanstva ocjenjuje je li sud doista odmjerio predvidenu (dogovorenu) kaznu i je li ka┼żnjena osoba koja ima sva po┼żeljna svojstva da bude ┼żrtvovana. ┼átovi┼íe, hrvatski tu┼żitelji preuzimaju i terminologiju haa┼íkih optu┼żnica, pa govore o "zauzetim" a ne oslobo─Ĺenim podru─Źjima u akciji "Oluja". Jo┼í jedan novinar, Marko Bari┼íi─ç, uz ostale koji naravno nisu mogli zaobi─çi po─Źtak su─Ĺenja Gotovini, Marka─Źu i ─îermaku, govori o slijepoj ulici u kojoj se na┼ílo haa┼íko tu┼żiteljstvo, posebno ve─ç ─Źuveni la┼íci iz kanadskih postrojba UNPOROFOR-a, ─Źiju je stvarnu ulogu u akciji Meda─Źki d┼żep Hrvatsko kulturno vije─çe odavno razotkrilo u nizu tribina, zahvaljuju─çi i detaljnoj knjizi Mire Me─Ĺimorca. Sre─ça je da su dobro pripremljeni odvjetnici generala Gotovine toliko dominirali scenom, te su svojim branjenicima i sebi osigurali ─Źvrstu po─Źetnu poziciju, a drugu stranu (Leslie i sl.) prokazali kao ne─Źasne osobe koje su se bavile hipertrofijom brojaka i destabilizirale tu┼żiteljstvo do te mjere da sada u prekomjernom o─Źaju tra┼żi to─Źku na koju bi se oslonilo.

Poznatu ─Źinjenicu da Srbija nije optu┼żena za agresiju na Hrvatsku, niti je pred sud pozvan i jedan ─Źlan najvi┼íega vojnoga vodstva, analizira u novom svjetlu dr. Mile Prpa, konstatiraju─çi da je u tome haa┼íkom tu┼żiteljstvu pomogla ─Źinjenica ┼íto Srbija nikada nije navijestila rat Hrvatskoj (kao ni obratno), ┼íto bi valjda trebala biti potvrda teze o sukobu divljih balkanskih plemena.

Drago Duvnjak ustvr─Ĺuje da pogrje┼ína polazi┼íta suda produciraju pogrje┼íne i nakaradne presude i izvr─çui smisao suda. Stalni govornik na skupovima o Haagu mr. Lujo Medvidovi─ç ovaj put dokazuje genocidnost srpske agresije na primjeru Baranje, gdje je po popisu stanovni┼ítva iz 1991. bilo 42 posto Hrvata, a nakon okupacije (podatci iz 1992.) ostalo ih je manje od 20 posto, do─Źim se broj Srba znatno pove─çao.

l na kraju, pitanje koje nam mnogi postavljaju: ho─çe li se stru─Źno-znanstveni skupovi "Haaski sud - Zajedni─Źki zlo─Źina─Źki pothvat - ┼áto je to?" nastaviti? Da, uz nove predava─Źe, hrvatske i strane (kao ┼íto je bio engleski povjesni─Źar R. Harris), nastavit ─çe se do svr┼íetka rada Haa┼íkoga suda i do, nadamo se, osloba─Ĺaju─çih presuda za hrvatske generale, kao i za optu┼żene generale i ine du┼żnosnike iz Bosne i Hercegovine. Bez obzira na slab ili nikakav odjek u visokotira┼żnim medijima - koji su dokaz ┼żalosne simbioze aktualne hrvatske politike i novinarstva - na┼íi skupovi i zbornici ostat ─çe dokazom da hrvatski intelektualci nisu ┼íutke podnosili bezakonja novoga svjetskog poretka i njegova pravosu─Ĺa, nego su razotkrivanjem nezakonitosti Me─Ĺunarodnoga suda u Haagu strgnuli masku s lica silnika koji name─çu pravdu u svome interesu, a uz to i ┼żivotne stilove koji gaze vrijednost ┼żivota (govor pape Benedikta XVI.) i potiru etiku baziranu na priznanju prirodnog moralnog prava, koja podrazumijeva pravo na obranu i slobodu.

Mo─çnici koji vuku konce Haa┼íkoga suda sada su duboko zabrinuri da ─çe njihove manipulacije pravosu─Ĺem biti potpuno razotkrivene. Na udaru je trenuta─Źno Florence Hartmann, a sutra mo┼żda i Carla del Ponte, ┼żene koje su previ┼íe znale. U slu─Źaju biv┼íe tu┼żiteljice mo┼żda se obistini i predvi─Ĺanje (zahtjev) prof. dr. ┼Żeljka Horvati─ça da Carlu del Ponte treba pozvati na odgovornost. Na ┼żalost, ako i bude odgovarala, ne─çe to biti poradi progona hrvatskih vojnih i politi─Źkih du┼żnosnika, nego zbog ─Źinjenice da je bila neugodni svjedok politi─Źkih pritisaka na Sud.

Hrvoje Hitrec

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU