Hrvatsko-ruski rječnik, Moskva, 2013., 598. str.

Profesor Artur R. Bagdasarov, po nacionalnosti Armenac, rođen je 1958. god. u Bakuu. Godine 1993. u Moskvi je obranio doktorsku disertaciju o razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika, pokazavši i dokazavši na brojnim razlikama da su to dva književna jezika, hrvatski i srpski, a ne jedan hrvatskosrpski (odnosno srpskohrvatski, kako su ga službeno nekoć nazivali). Proučava različita područja suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika: leksikologiju, leksikografiju, normativistiku, sociolingvistiku.

Za afirmaciju kroatistike i hrvatskoga jezika u Rusiji dobio je za 2009. god. nagradu INA-e koja mu je uručena u Zagrebu 8. listopada 2010. god. Stručne i znanstvene radove objavljuje od 1985. god. u ruskim i hrvatskim jezikoslovnim časopisima, tjednicima, zbornicima, a objavio je više od 130 različitih radova iz područja kroatistike i armenske kulture.

Autor je desetak knjiga iz područja kroatistike: Rusko-hrvatsko-srpski / hrvatsko-srpsko-ruski rječnik razlika (Moskva, 1989., 1991., 1998.), Mali školski priručnik razlika (Moskva, 1990.), Hrvatsko-ruski rječnik (1999., 2003., 2007.), Hrvatski razgovornik (2006.), Hrvatska slovnica (2006.), Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća (Moskva, 2004.), Hrvatski književni jezik i njegova norma (Rijeka, 2010.), Hrvatski za početnike (Sankt Peterburg, 2011.), Elementarna gramatika hrvatskoga jezika (Moskva, 2012.) ...

Često objavljuje svoje zanimljive znanstvenopopularne članke na portalu HKV-a. Od 2008. god. vanjski je urednik časopisa Riječ (Rijeka) i vanjski suradnik časopisa Hrvatsko slovo (Zagreb). Sudjelovao je na brojnim slavističkim skupovima u Rusiji i Hrvatskoj.

Izdavač Maveda iz Rijeke objavio mu je 2010. god. knjigu Hrvatski jezik i njegova norma. Navedena knjiga Bagdasarova na znanstven i obrazložen način rješava mnoge teorijske i praktične probleme iz područja srpsko-hrvatske jezične konfliktologije.

Isti izdavač pripremio je i drugu njegovu knjigu Pogled izvana. Prvi dio knjige (Iz pera ruskoga kroatista) posvećen je kroatistici, a drugi (Armensko-hrvatske usporednice) Armeniji i hrvatsko-armenskim kulturnim vezama. Nažalost, ove godine Ministarstvo kulture RH-a odbio je financijsku potporu ne samo njegovoj knjizi nego i mnogim članovima Hrvatskog kulturnog vijeća.

Sadašnji Rječnik u svoje vrijeme isto je predlagao kulturnim i znastvenim hrvatskim ustanovama, a također mnogim hrvatskim izdavačima. Od većine hrvatskih nakladnika i institucija primio je šutnju kao odgovor ili čak i nerazumijevanje.

Hrvatsko-ruski rječnik

Novi Hrvatsko-ruski rječnik sadržava 35'000 natuknica, te brojne podnatuknice i frazeme hrvatskoga jezika. U predgovoru autor piše da prijašnja srpsko-hrvatsko-ruska leksikografija odlikuje se neprisutnošću ili nedosljednom uporabom hrvatskih riječi.

U starim dvojezičnicima su se polarizirane leksičke jedinice ili učvršćivale po odabiru ovisno o mjestu izdanja (u Hrvatskoj npr. samo milijun, u Srbiji i Rusiji - milion), ili su se navodile u sustavu istoznačnoga ili inačičnoga reda bez ikakve upute na njihovu normativnu odrednicu (u Hrvatskoj: vlak, voz, u Srbiji i Rusiji: voz, vlak), ili su bile popraćene oznakom "v" (i ovdje je sastavljač dvojezičnika davao prednost leksičkoj osebujnosti svoje jezične zajednice: u Hrvatskoj: saradnja v. suradnja, u Srbiji i Rusiji: suradnja v. saradnja), ili su se davale nedosljedno ili pogrješno.

U dvojezičniku je predočen leksik suvremenoga hrvatskoga jezika, uključeni su najrašireniji nazivi različitih znanstvenih područja, a također i dijalektni, zastarjeli, razgovorni, žargonski leksik.

U ruskom dijelu rječnika uz pojedine riječi navode se objasnidbe koje sadrže podatke iz povijesti, kulture, vjere, tradicije i načina života Hrvata.

U dodatku dvojezičnika naveden je kratak popis zemljopisnih imena, najčešćih kratica, kratka gramatika hrvatskoga jezika, tablica sprezanja pojedinih glagola te bibliografija. Rječnik je namijenjen širokomu krugu korisnika - slavistima, prevoditeljima, filolozima, profesorima slavenskih jezika, no i osobama koje zanima hrvatski jezik ili ga koriste u svojoj profesionalnoj djelatnosti.

Čestitamo hrvatskomu prijatelju dr. sc. Arturu Bagdasarovu na vrijednom Hrvatsko-ruskom rječniku i želimo mu puno uspjeha u daljnjem radu, osobnu i obiteljsku sreću.

Uredništvo portala HKV-a