Veleposlanstvo piše, citat:
"Ministar Grlić Radman bio je jedan od glavnih inicijatora za postavljanje spomen ploÄe prof. Lavoslavu RužiÄki joÅ¡ 1987. godine."
Halo, poštovano Veleposlanstvo, dobro znate tko je glavni i jedini nositelj postavljanja ploće, zašto to tajite i pišete neistinu???
Sam ministar na svojoj Instagram stranici pojašnjava:
"Kao predsjednik Hrvatske kulturne zajednice u Å vicarskoj povodom 100. godiÅ¡njice roÄ‘enja nobelovca Ružićke bio sam jedan od inicijatora postavljanja spomen ploÄe...."
Halo ministre, i Vi dobro znate da niste bili predsjednik HKZ, a još manje glavni organizator! Znate li što je sram???
Do poÄetka stvaranja samostalne države Hrvatske, Zajednicom je upravljao Glavni odbor od 7 jednakopravnih Älanova izabranih na Saboru. Funkcija predsjednika nije postojala zbog bojazni od represalija jugoslavenskih službi. Birani su predsjedavajući, koji su se mijenjali svaka 4 mjeseca.
28.04.1987. u Glavni odbor izabrani su:
Arbanas Viktor, ÄŒubela Ivan, Gojević Ante, Grlić Gordan, KovaÄević Ivan, Mikulić Franjo i ZoriÄić Mirjana. Gospoda Arbanas, ÄŒubela i Grlić izmjenjivali su se na funkciji predsjedavajuÄeg.
28.04.1988. u Glavni odbor izabrani su:
Gojević Ante, Grlić Gordan, KovaÄević Ivan, Magazin Marijan, Mikulić Franjo, Å arić Mijo i ZoriÄić Mirjana. U tome periodu funkciju predsjedavajuÄeg dijelili su gospoda Grlić i Magazin, svaki po Å¡est mjeseci.
Tako je gospodin Gordan Grlić dva puta, ukupno samo 10 mjeseci, predsjedavao našom udrugom. (Vidi ovdje)
Tek na Saboru 17. ožujka 1991. izmijenjen je Statut HKZ, Glavni odbor preimenovan je u Upravni odbor s 5 Älanova od kojih je jedan - Predsjednik - posebno biran.
Tko je bio inicijator postavljanja ploÄe Nobelovcu RužiÄki?
Otac ideje i glavni inicijator bio je ing. Zvonimir ÄŒiÄić. Glavni odbor je prihvatio njegovu ideju i povjerio mu svu organizaciju.
12.05.1987. gospodin ÄŒiÄić piÅ¡e (citat):
"Glavnom odboru HKZ-e, Zuerich
Dne 30.04. o.g. sam prihvatio dužnost ispitivanja tehiÄkih mogućnosti postavljanja spomen-ploće L. RužiÄki. Danas mi je gosp. prof. dr. Prelog telefonski odgovorio na moja pitanja. ...."
14.06.1987. gospodin ÄŒiÄić piÅ¡e (citat):
"... U ime HKZ-e dužnnost mi je obavijestiti vas o upravo dovrÅ¡enom osnutku naÅ¡eg Odbora za proslavu 100. obljetnice roÄ‘enja Lavoslava RužiÄke. Na sjednicama Glavnog odbora HKZ-e dne. 7. i 12. o.mj. dovrÅ¡eno je predlaganje i izbor kandidata. Popis sivh Älanova s adresama prilažem ovome pismu.
Ujedno je zakljuÄeno da funkciju koordinatora Odbora obnaÅ¡am ja, te da i potpisujem pisma u ime Odbora. ...."
"ÄŒlanovi odbora su: Viktor Arbanas, Žarko Dolinar. pater fra Ivan Bebek, Gordan Grlić, Pero Bezmalinović Marijan Jakopović, Tihomir Bratoljić, Mato Lucić.Marko Turina, Josip DobÅ¡a, Vlado Å imunović i Zvonimir ÄŒiÄić!."
Dakle, kao što vidimo, gospodin Gordan Grlić (tada još bez dodatka "Radman") bio je samo jedan od 14 ljudi, ni idejno, ni organizacijski glavni, a nije bio ni predsjednik Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj!
O svemu se brinuo i sve organizirao jedino ing. ÄŒiÄić.
U subotu 31. listopada spomen ploÄa je sveÄanom priredbom predana javnosti. Kao Å¡to je vidljivo iz pozivnice, g. Grlić nije bio ni meÄ‘u govornicima, to su bili:
- prof. dr. Albert Eschenmoser, ETH, Zuerich
- prof. dr. Vladimir Prelog, ETH Zuerich
- prof. dr. Žarko Dolinar, sveuÄiliÅ¡te Basel
- prof. dr. KreÅ¡imir Balenović, sveuÄiliÅ¡te Zagreb
Kako je moguće da se tuÄ‘im radom hvalisaju ljudi koji praktiÄki posao nisu ni "pomirisali"? Kako je moguće nazivati se predsjednikom udruge, kada ta funkcija u to vrijeme nije ni postojala?
Vjerojatno neki raÄunaju da se istina, nakon tolikih godina, viÅ¡e ne može otkriti, NaroÄito ne u Hrvatskoj kulturnoj zajednici koja je 1999. doživjela puÄ pritajenih jugosimpatizera. Usprkos tome Å¡to su odbili razdužiti, predati arhivi i imovinu, te HKZ tužili Å¡vicarskom sudu (parnicu su izgubili) udruga je preživjela, a Älanovi su pomogli da se istina ne zaboravi i da sve bude arhivirano.
Sve navedeno u ovom Älanku spremljeno je u arhivi udruge!
Priredila D. Gaupp
|
