Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NAMETNUTI HRVATSKOJ MMV, TO JE VELIKI "JUGOSLAVENSKI PROJEKT"

Razra─Ĺeni sustav dezinformacija u cilju ru┼íenja hrvatske dr┼żavnosti na gospodarskom i socijalnom polju

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor tijekom svoga posjeta Istri u ponedjeljak 6. rujna 2010., dva puta je izjavila da Hrvatskoj nije potrebna prisutnost Me─Ĺunarodnoga monetarnog fonda. To jest, premijerka je htjela razumnom narodu, koji prati djelovanje te me─Ĺunarodne ustanove, dati sigurnost da do regulatorskog diktata i nadzora MMF-a ne ─çe do─çi, te da ─çe na┼ía dr┼żava oporaviti se financijski i gospodarski bez te konfliktne intervencije.

Svakako je to hvale vrijedna izjava gospo─Ĺe Kosor, posebice ako je ona osnovana na realnoj financijskoj situaciji Republike Hrvatske. Protiv toga razumnog stava predsjednice Vlade ┼íto se MMF-a ti─Źe, nastala je izlu─Ĺena kampanja ekstremne ljevice, koja preko svojih medija i likova zahtijeva hitni dolazak MMF-a, predstavljaju─çi taj centralni entitet svjetskoga bankarstva kao neku karitativnu, nepogrje┼íivu i prijateljsku instituciju, koja ─çe biti melem za sve na┼íe rane, dvojbe, rizike i nedostatke.

Nakon ┼íto je pred tjedan dana ''Jutarnji list'' ultimativno zahtijevao: ''Zovite MMF'' debelim slovima na svojoj prvoj stranici, u svom izdanju od 7. rujna 2010. tjednik ''Globus'' isto tako senzacionalisti─Źki najavljuje da u svjetskoj bankarskoj centrali i┼í─Źekuju ''Jadrankin poziv'', pa nastavlja glavnim naslovom: ''Zovite nas i ┼íaljemo pomo─ç''.

Dezinformacija pri predstavljanju stavova MMF-a prema Hrvatskoj

U tekstu se kategori─Źki tvrdi da ─Źim taj poziv MMF-u stigne, ustanova ─çe nam ve─ç u prvoj godini dati 2,35 milijardi eura, a u drugoj godini isto toliko. Tu zaista ru┼żi─Źastu vijest ─Źasopisu je navodno priop─çila biv┼ía Reutersova novinarka a danas jedna od glasnogovornica MMF-a, Simonetta Nardin, u ime - ka┼że ─Źasopis - Zuzane Murga┼íove, jedne osrednje pozicionirane du┼żnosnice u Fondu. Ipak, ona se vjerojatno nije usudila na sebe preuzeti odgovornost tako ozbiljne izjave. Koliko, kada i kako MMF pru┼ża neki kredit, te pod kojim uvjetima, predmet je odluke Vije─ça guvernera i Izvr┼ínoga Odbora, nakon dugih prethodnih rasprava i razmatranja monetarnog i financijskog odbora unutar te iste ustanove.

O stavu MMF-a prema Hrvatskoj prerano je izbacivati informacije ili dezinformacije. Jedino je konkretno to da krajnja ljevica i prista┼íe tzv. zapadnoga Balkana ┼żele da ┼íto prije MMF stavi Hrvatsku pod svoju "tutelu", koja nigdje nije bila samo financijske naravi. Dapa─Źe, svugdje gdje MMF nastupa, pretvara se u klju─Źni politi─Źki ─Źimbenik te stvara socijalni, znanstveni, obrazovni i gospodarski potres, recesiju i, veoma ─Źesto, ogromne frustracije na gotovo svim poljima ljudske djelatnosti. Iako se je zbog veoma lo┼íih ishoda op─çe strategije MMF-a kroz mnogo godina, od 2005. do danas, unutarnji sustav dono┼íenja programa djelomi─Źno izmijenio, dr┼żave u razvoju i u tranziciji nisu zadovoljne MMF-ovim radom.

Da ne govorimo o zadnjem sukobu turske dr┼żavne politike s MMF-om, a niti o o┼ítrim kritikama neovisnih ekonomista i financijskih stru─Źnjaka kada govore o MMF-u, napomenimo da je ─Źak i unutarnje MMF-ovo tijelo koje nadzire unutarnje poslovanje i stru─Źni rad (IEO) institucije, nedavno ocijenio da je politika prema Africi, u koju se teoretski ula┼żu milijarde dolara, ''konfuzna, neodre─Ĺena i netransparentna''. Ali to nije sve: pred nekoliko mjeseci predsjednik Sredi┼ínje europske banke okomio se je na MMF, te je ─Źak zahtijevao da se financijska europska pomo─ç Gr─Źkoj ''u nikojem slu─Źaju ne kanalizira preko MMF-a''. A tko ┼żeli zaista saznati istinu ne samo o radu na terenu te ustanove, nego i o znanju njihovih stru─Źnjaka, neka prou─Źi elaborate Jeana Claudea Tricheta iz velja─Źe i o┼żujka 2010. kao odgovor Fondu na savjete koji su iz njega proizi┼íli za rje┼íavanje krize u Europskoj uniji. Dakle, oni koji kriti─Źki gledaju na rad MMF-a nisu neki marginalci ni u znanju ni u politici ni u proeuropskim stavovima i radu.

Kratka povijest duge mr┼żnje prema slobodi i neovisnosti

Osim ─Źasnih, rijetkih a ponekad i slabo uvjerljivih iznimaka, u Hrvatskoj su organizirani ekstremni ljevi─Źari redom bili "jugoslaveni". Jo┼í pri samom ro─Ĺenju Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba nikla je iz redova Komunisti─Źke partije krilatica ''Crvena Jugoslavija - protiv nacionalnih razdora''. U travnju 1919. na Kongresu ujedinjenja, u Beogradu, kad se je uz sudjelovanje od preko ─Źetiristo delegata stvorila ''Socijalisti─Źka radni─Źka partija Jugoslavije - komunista'', ─Źak su i prisutni socijaldemokrati pozdravili ''put u ─Źeli─Źno jedinstvo svih naroda'', ba┼í isto kao i profesionalni komunisti koji su na kongres stigli iz ┼Żeneve i Rusije.

─îetrnaest mjeseci kasnije, na II. kongresu organizacije odr┼żanom u Vukovaru, kada su socijaldemokrati u svojim stavovima bili do kraja pripitomljeni, stranka se je preimenovala u ''Komunisti─Źku partiju Jugoslavije'', te ponovno stavila naglasak na programsku izjavu Kongresa ujedinjenja, posebice na onu stavku koja ''osu─Ĺuje sve vidove nacionalisti─Źkih psihoza, plemenskih separatizama i obnavljanja nacionalnih sukoba''. Radilo se je o izjavi slu┼żbene organizacijske mr┼żnje prema nacionalnim pravima naroda (a ne plemena), a ta slu┼żbena komunisti─Źka mr┼żnja je upravo prouzro─Źila te┼íke nacionalne sukobe u posljednjih 90 godina.

Ideologija nacionalne mr┼żnje od 1919. do SDP-a, HNS-a i IDS-a

Danas tako─Ĺer, kao i 1990., likovi s vrha SDP-a, IDS-a i HNS-a, te razni nositelji medijske i intelektualne protukulture, svojom mr┼żnjom na sve ┼íto je hrvatsko provode partijsku rezoluciju iz 1919. Prva linija politi─Źke ''elite'' mogla bi te re─Źenice i danas potpisati kada zbog nove svoje formalne uloge u javnosti za njih to ne bi bilo ┼ítetno. Ipak, oni se na djelima dokazuju vjernim izvr┼íiteljima Kongresa ujedinjenja. Od 1919. do danas, ni┼íta se me─Ĺu njima nije promijenilo. Bilo je kratkih razdoblja u kojima je Moskva prividno davala na znanje da bi prihvatila postojanje Hrvatske izvan Jugoslavije, bilo je okolnosti u kojima su iz takti─Źkih razloga ─Źak i partizani ┼íirili u vrijeme borbi Drugoga svjetskog rata glasine o tomu kako bi oni mogli Hrvatsku prihvatiti u jednom ili drugom regionalnom sklopu.

U tim kratkim razdobljima, jugoslavenski fanatizam i nametanje srpskog ekspanzionizma privremeno se je sti┼íavao. Ali komunisti─Źka politika u Hrvatskoj i spram Hrvatske u svakom trenutku, pa i u tim efemernim razdobljima, svojim djelovanjem gurala je na┼íu dr┼żavu u Jugoslaviju i sna┼żno se borila za o─Źuvanje te multinacionalne konstrukcije, pod hegemonijom stranih ekspanzionista. Pojedinci, koji su imali neku namjeru da obrane interese svog naroda u relativnoj slobodi unutar komunisti─Źkog pokreta, tragi─Źno su zavr┼íili, kao na primjer Andrija Hebrang, ponajvi┼íe zbog toga jer su ti ljudi bili minimalna manjina unutar partijskih redova, ali i zato jer su vanjski ─Źimbenici, koji su komunizam hranili, htjeli da Jugoslavija zauvijek ostane pod beogradskom diktaturom.

MMF nas ipak "o─Źekuje" na kraju puta eventualnog poraza

U sada┼ínjoj situaciji Hrvatske ne opravdava se freneti─Źan pritisak u vezi s MMF-om. I prva i druga Jugoslavija nastale su iz ru┼íevina koje su prouzro─Źili svjetski ratovi. Tre─ça Jugoslavija ("zapadni Balkan") o kojoj sanjaju dana┼ínji komunisti i balkanci, trebala bi nastati iz dru┼ítvenih ru┼íevina koje bi diktat MMF-a mogao stvoriti u Hrvatskoj. Na Hrvatskoj vladi je te┼íka moralna obveza da fraze o tome kako ne ┼żeli pod patronat MMF-a, potkrijepi ┼żurnim mjerama u korist proizvodnje i izvoza, ┼íto nije nemogu─çe ─Źak ni pri dana┼ínjoj financijskoj oskudici.

Ima u Hrvatskoj vrhunskih ekonomista koji se ne sla┼żu s gospodarskom politikom i koji svoje programe temelje na razvoju ekonomije: na ┼żalost, oni ne mogu posti─çi uop─çe da ih se makar saslu┼ía jer birokrati, slugani balkanskog projekta i udba┼íka struktura, prejaki su - unutar vrhu┼íke, naravno -, pa ne dopu┼ítaju modernizaciju zakonodavstva, preustroj dr┼żavne uprave ili preusmjeravanje gospodarstva. Ne dozvoljavaju niti ponovnu uspostavu suradnje s mnogobrojnim i visokokvalitetnim hrvatskim iseljenicima, koji su od te vrhu┼íke u dr┼żavi, sustavno i planski ┼íikanirani. Isto tako ┼żurno je da stranka koja predvodi Vladu ispravi svoje  pogrje┼íke od 2000. do danas toleriranjem korupcije i pogodovanjem dekroatizacije unutar svojih redova i u cijeloj dr┼żavi. U suprotnome, to ┼íto je danas samo dezinformacija nekih medija o MMF-u, zaista ─çe se pretvoriti u istiniti scenarij u roku od nekoliko  mjeseci.

Domagoj Ante Petri─ç

Hrvatski informativni centar

http://www.hic.hr/politika42.htm

24.09.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU