Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

OD AUGUSTA DO MILANA ŠENOE      (18.08.2019.)

Uz 150. obljetnicu Milana Šenoe

Otac August bio je najslavniji, a sin Milan jedan od posljednjih urednika Mati─Źina Vienca, pokrenuta iste 1869. kad je Milan ┼áenoa ro─Ĺen. U Ku─çi ┼áenoa 2. srpnja proslavljen je njegov 150. ro─Ĺendan.

ÔÇ×Draga mamice! Tvoj dripe┼ía pozdravlja i ljubi te milionput, a i Dadulu, grostateka i Netiku. P. S. Ju─Źer sam pao u Kurilovcu i imam na ─Źelu rog, a sada delam gibanicu!ÔÇť

Potpis pod tim recima razotkriva ih kao prve ispisane rukom Milana ┼áenoe. Ili barem u njegovo ime napisane. Jer na svom 92 godine dugu ┼żivotnom putu najstariji ─çe se sin Augusta ┼áenoe i Slave ro─Ĺene I┼ítvani─ç istaknuti kao nenametljiv erudit, ozbiljan i vrijedan znanstvenik, vje┼ít knji┼żevnik i pripovjeda─Ź ─Źiji se radovi ne isti─Źu hiperprodukcijom ve─ç stilskom jasno─çom, naprednim shva─çanjem i stavovima, no tog 22. svibnja 1872. bio je tek zaigrani dvoipolgodi┼ínjak uhva─çen u igri na velikogori─Źkom imanju djeda ─Éure pl. I┼ítvani─ça pa, kako jo┼í ne umije ─Źitati ni pisati, izvje┼ítaj potpisuje te ┼żeni i majci Slavi u Zagreb ┼íalje otac August, u to vrijeme ve─ç priznati knji┼żevnik, dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazali┼ítu i biv┼íi gradski bilje┼żnik.

Godinu poslije August ┼áenoa postat ─çe gradski senator, 1874. urednik Vienca (koji kao i Milan ┼áenoa ove godine slavi 150. ro─Ĺendan)i 1877. potpredsjednik Matice hrvatske, a raznorodan ─çe o─Źev knji┼żevni opus Milan ┼áenoa do kraja ┼żivota nositi kao dar i optere─çenje. Premda se u knji┼żevnosti javio jo┼í kao student, objaviv┼íi 1891. u Viencu novelu Njutu i ostvario zapa┼żenu knji┼żevnu karijeru, po┼ítovanje prema ocu i svijest o nedoraslosti zadatku popunjavanja mjesta koje je pripadalo ─Źovjeku ─Źiji je kulturni doprinos toliki da po njemu naziv nosi cijelo jedno doba vjerojatno su razlog tomu ┼íto se na objedinjavanje zapisa ┼íto ih je, kako bi sje─çanje na oca odr┼żao ┼żivim, sastavio jo┼í kao osamnaestogodi┼ínjak u (auto)biografske zabilje┼íke pod naslovom Moj otac Milan ┼áenoa odlu─Źio tek 1933. i tako, namjerno ili nehotice, vrativ┼íi se na po─Źetak, u jednoj knjizi spojio dvije velike ┼żivotne pri─Źe.

Milan Šenoa kao profesor na Filozofskom fakultetu, na katedri geografije, 1925.

 

Milan o Augustu


U toj knjizi o Augustu ┼áenoi sa─Źuvano je i pismo ─Źijim je pozdravnim recima, u interpretaciji glumca Dubravka Sidora, otvoreno prigodno dru┼żenje uz obilje┼żavanje 150. godi┼ínjice ro─Ĺenja Milana ┼áenoe odr┼żano 2.ÔÇ»srpnja u Ku─çi ┼áenoa. Kako je okupljenima ispri─Źala Jasmina Reis, ┼áenoina nasljednica i predsjednica udruge Svi na┼íi ┼áenoe te organizatorica slavljeni─Źke ve─Źeri, i ku─çu u Ulici Ive Mallina, ─Źije su prostorije sjedi┼íte udruge i dom muzeju, 1929. sagradio je upravo Milan ┼żele─çi i tako odati po─Źast ocu. Za njegova su ┼żivota, naime, prostor dana┼ínje rezidencijalne zone ispunjavali vinogradi u vlasni┼ítvu magistrata Grada Zagreba i obitelj je onamo ─Źesto odlazila na izlete.

Obiteljska je sre─ça, kako je poznato, bila kratka vijeka. Nakon ┼íto je 9. studenog 1880. grad zadesio potres ja─Źine 6,3 stupnja po Richteru u trajanju od deset sekundi, ni┼ítavnih u ┼żivotu ─Źovjeka pa i ranjenoga crva, kako ─çe stariji ┼áenoa zapisati u Viencu u Zagrebuljama, u tih je deset sekundi ipak o┼íte─çeno dvije tisu─çe ku─ça. Premda ┼áenoa u istom tekstu potresu pristupa pone┼íto bajkovito, opisuju─çi ga kao udar podzemnog zmaja Pozoja ─Źija je glava pod svetim Dizmu┼íem na Novoj vesi, a rep pod grane┼íinskom crkvom, njegove ─çe se posljedice i za vrijednoga gradskog senatora, koji od du┼żnosti nije odustajao iako mu je zdravlje bilo naru┼íeno, pokazati kobnima. August ┼áenoa ne─çe klonuti duhom, Milan ─çe ga u svojim zapisima oslikati kao oca koji marljivo radi ÔÇ×do 2 ili 3 u no─çÔÇť, zavr┼íava Branku i bez svr┼íetka ostavljenu Kletvu, ne dopu┼íta si da klone duhom, no 13. prosinca 1881, trinaest mjeseci nakon potresa, dje─Źaka pozva┼íe sa sata gr─Źkog ┼íto ga je poha─Ĺao u Klasi─Źnoj gimnaziji na Katarininu trgu i reko┼íe da mu je otac preminuo.

Za obitelj tad nastupaju vrlo te┼íka vremena; obudovjela Slava bez prihoda mora uzdr┼żavati troje djece, najmla─Ĺem su Branku tek dvije godine, obitelj seli iz podstanarskog stana ─Źiju si najamninu vi┼íe ne mo┼że priu┼ítiti, a Milan, kako bi mogao nastaviti ┼íkolovanje, dobiva stipendiju, no uz uvjet da se iseli iz obiteljskog doma i preseli u ─Ĺa─Źki internat. Usporedno s krajem djetinjstva javlja se i njegov interes za pisanje. S tom aktivno┼í─çu po─Źinje u prvom razredu gimnazije, napisav┼íi dramu pod naslovom Bez smisla, no bibliografska bilje┼íka Milana ┼áenoe ne pamti je kao dio njegova autorskog opusa. Njegovim prvim kamen─Źi─çem smatra se ve─ç spomenuta Njuta, a kao prvo dramsko ostvarenje ┼áenoe mla─Ĺeg navodi se komedija Kako vam drago, objavljena, kao i Njuta, u Viencu 1893.

Milan ┼áenoa u tom ─çe trenutku zavr┼íiti studij, a u─Źeni─Źku klupu u najstarijoj hrvatskoj gimnaziji zamijenit ─çe profesorskom, no ne bi bilo po┼íteno izostaviti nekoliko va┼żnih postaja njegova ┼żivotnog puta iz tog me─Ĺurazdoblja. Godine 1887. maturirao je na Klasi─Źnoj gimnaziji, a ujesen iste godine na zagreba─Źkom je Filozofskom fakultetu upisao studije povijesti i geografije. Takav izbor studija, ─Źak i kad se u obzir uzme ┼áenoina ljubav prema knji┼żevnosti, nije neobi─Źan jer, uz pisanje, oduvijek je upravo putovanja isticao kao ono ┼íto ga najvi┼íe zaokuplja. Jo┼í kao dje─Źak s ocem je, stricem i djedom putovao po Turopolju, a s ocem je propje┼ía─Źio i Hrvatsko zagorje i ta su prva terenska iskustva umnogome oblikovala njegova kasnija shva─çanja geografije kao znanosti koja zahtijeva da se saznanja o njoj prikupljaju na terenu, a promi┼íljaju na sveu─Źili┼ítu umjesto tradicionalnog, ali pokazat ─çe vrijeme zastarjelog pristupa geografiji prema kojem su sva nova saznanja dolazila iz teorijskih promi┼íljanja. Kao potomak na putovanja usmjerene obitelji, dobro je znao da se ─Źinjenice i znanja prona─Ĺeni u knjigama moraju u prostoru provjeravati, upotpunjavati i ┼íiriti. Cijenio je boravak u prirodi, a putovanja zapo─Źeta u djetinjstvu s voljenim ocem nastavio je i poslije; kao ┼íesnaestogodi┼ínjak prvi je put boravio na moru, u Kraljevici, ─Źijim je drugim po─Źasnim gra─Ĺaninom poslije postao. Putovao je i inozemstvom, 1889. je, kao ─Źlan studentske delegacije na Svjetskoj izlo┼żbi u Parizu, bio me─Ĺu prvim Hrvatima koji su vidjeli Eiffelov toranj, otvoren uz stogodi┼ínjicu Francuske revolucije.

Znanstvenik i knji┼żevnik


Profesorom postaje nakon diplome 1892, a 1895. i doktorira temom iz podru─Źja geografije. Habilitirao se 1897, a iste godine izabran je za honorarnog docenta oceanografije. Na Klasi─Źnoj gimnaziji ostaje predavati sve do 1910. i prelaska u zvanje redovitog docenta iz podru─Źja regionalne geografije. Te 1910. s obitelji useljava kao podstanar u prizemlje Pala─Źe Matice hrvatske na tada Akademi─Źkom, a danas Strossmayerovom trgu (danas je u tim prostorima biblioteka Matice hrvatske). Na Filozofskom ─çe fakultetu, od 1913. kao izvanredni, a potom od 1917. pa sve do umirovljenja 4. srpnja 1940. kao redoviti profesor. Usto, zbog svojeg je inovativnog pristupa prou─Źavanju geografskih znanosti 1922. postavljen na mjesto predstojnika Geografskog zavoda, ┼íto je tako─Ĺer polo┼żaj na kojem ─çe ostati do umirovljenja 1940.

Kako u ─Źlanku objavljenu u Geografskom glasniku 1959. govori Vladimir Bla┼íkovi─ç, stru─Źni se rad Milana ┼áenoe odlikuje ÔÇ×konkretnom lapidarno┼í─çu, sa┼żetom argumentacijom i uvjerljivom pouzdano┼í─çuÔÇť, a takvih je radova, objavljivanih mahom u najva┼żnijim geografskim ─Źasopisima poput Geografskog glasnika, Hrvatskog planinara i glasila Hrvatskog prirodoslovnog dru┼ítva, objavio 43. Svoje dvije ljubavi, geografiju i knji┼żevnost, spojio je i u knjigama putopisa, kojih je za ┼żivota objavio osam, a postumno je objavljena i knjiga crtica o Zagrebu naslovljena O Zagrebu koje┼íta.


August, Slava i djeca Milan (5 g.), Draga (4 g.) i Stanko (14 mj.)

Usporedno sa znanstvenom, Milan ┼áenoa, premda pone┼íto iz sjene, razvija i knji┼żevnu te poglavito dramatur┼íku karijeru. Iako nakon premijere svoje prve predstave Kako vam drago, odr┼żane 1893. u Hrvatskom zemaljskom kazali┼ítu, osramo─çen zbog lo┼íe dikcije glumaca bje┼żi prije svr┼íetka zadnjeg ─Źina, ne daje se pokolebati te pi┼íe mnogo i zanimljivo, oboga─çuju─çi svojim prilozima korpus hrvatske knji┼żevnosti, a ve─çina njegovih djela objavljena je u izdanjima Dru┼ítva hrvatskih knji┼żevnika ili Matice hrvatske, s kojom je bio povezan i kao urednik Vijenca, a tu je du┼żnost obna┼íao 1902. Uz ─Źlanstvo Milana ┼áenoe u Matici hrvatskoj ve┼że se i jedna zanimljivost. Godine 1959, napuniv┼íi devedeset godina, postao je najstarijim ─Źlanom radnikom te institucije, a bio je i po─Źasni ─Źlan Geografskog dru┼ítva Hrvatske. Isto ga je dru┼ítvo izglasalo za predsjednika osniva─Źke skup┼ítine 21. travnja 1947, ┼íto je on, u ┼íaljivom tonu, prokomentirao kao svoje prisustvovanje ve─ç tre─çoj osniva─Źkoj sjednici istog dru┼ítva.

Napredni znanstvenik i va┼żan knji┼żevnik velike socijalne osvije┼ítenosti i osje─çaja za prikaz ┼żivota hrvatskog pomorca preminuo je u Zagrebu 16. studenog 1961. u 93. godini. Njegov ukupan knji┼żevni, znanstveni i putopisni opus broji vi┼íe od pedeset jedinica, va┼żni su njegovi doprinosi na podru─Źju razvoja hrvatske geografije i njezina otvaranja prema europskim ┼íkolama te bi stoga, kako je na proslavi obljetnice njegova ro─Ĺenja po┼żeljela Jasmina Reis, pravedno bilo barem u ovoj godini okrugle obljetnice organizirati znanstveni skup dostojan iznimnoga znanstveno-umjetni─Źkog ┼żivota kakav je bio onaj Milana ┬ş┼áenoe.

Pi┼íe Petra Mio─Źi─ç, Vijenac 662-664

www.hkz-kkv.ch

173 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU