Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
Opis knjiga

Prof. dr. Zdravko Tomac

Tu─Ĺmanizam i mesi─çizam
PREDSJEDNIK protiv PREDSJEDNIKA, 2. dio
NOMINATIV, Zagreb, listopad 2007.

Najnovija knjiga prof. dr. Zdravka Tomac "Tu─Ĺmanizam i mesi─çizam" predstavljena je 29. listopada 2007. u dvorani hotela Sheraton u Zagrebu pred vi┼íe od tisu─çu posjetitelja. "Ako se ne osvijestimo na vrijeme - prijeti nam rat kri┼ża i crvene zvijezde", rekao je prof. dr. Zdravko Tomac. Ova je knjiga, kao i njena predhodnica "Predsjednik protiv predsjednika", od hrvatskih medija potpuno pre┼íu─çena, a me─Ĺu posjetiteljima se nije mogao vidjeti niti jedan predstavnik parlamentarnih stranaka. Crvena zvijezda ve─ç ratuje, u ovom slu─Źaju - medijskom ignoracijom.

U Hrvatskoj su na djelu dvije suprostavljene politike, koje prof. Tomac naziva tu─Ĺmanizam i mesi─çizam. "Tu─Ĺmanizam kao politi─Źka doktrina, kao dr┼żavni┼ítvo, kao povijesna znanstvena teorija, dao je i odgovore na probleme budu─çnosti. Dr. Franjo Tu─Ĺman prije vi┼íe od deset godina upozorio je na opasnosti s kojima se Hrvatska danas susre─çe i s kojima ─çe se jo┼í i vi┼íe susretati u budu─çnosti" (str. 40), poradi ─Źega je "Franjo Tu─Ĺman inzistirao da se u hrvatskom Ustavu zabrani obnova balkanskih integracija kao velike opasnosti za samostalnost i suverenost hrvatskog naroda" (str. 41). Tomac dokazuje kako se "poku┼íava promijeniti pro┼ílost da bi se nametnula budu─çnost protiv interesa hrvatskog naroda" (str. 38) ┼íto Ha┼íki sud uspje┼íno radi i zato traju "sna┼żni pritisci kojima je cilj krivotvorenje novije hrvatske povijesti, kriminalizacija Domovinskog rata i s pomo─çu krivotvorina nametanja povijesne inverzije kojom bi se Hrvati od ┼żrtve velikosrpske agresije pretvorili u krivce i agresora, hrvatsko dr┼żavno i vojno vodstvo u zlo─Źina─Źku organizaciju, a oslobodila─Źke akcije hrvatske vojske u zlo─Źina─Źke pothvate" (str. 43).

Karakteristike Stjepana Mesi─ça, dr. Tomac ovako opisuje "Stjepan Mesi─ç, kao ─Źovjek s velikim politi─Źkim iskustvom i izvrsnim politi─Źkim instinktom, znao je prepoznati trendove koji dolaze. Pozorno je slu┼íao ┼íto mu govore strani veleposlanici, posebno britanski, francuski i ameri─Źki. Shvatio je da su oni krenuli, bez zadr┼íke, na ru┼íenje Tu─Ĺmanova HDZ-a i da tra┼że nove politi─Źke snage i nove politi─Źare, ali i nasljednika dr. Franje Tu─Ĺmana, koji po svojim bitnim kriterijima mora biti 'antitu─Ĺman'..." (str. 53). Me─Ĺunarodni su ─Źimbenici tra┼żili "novoga vo─Ĺu koji je spreman bespogovorno provoditi interese me─Ĺunarodne zajednice i velikih sila" (str. 53). Na┼íli su ga u osobi Stipe Mesi─ça, ─Źija politi─Źka doktrina za cilj ima jedino razgradnju nacionalnih vrijednota. Mesi─çizam je dakle projekt me─Ĺunarodnih ─Źimbenika koji ima za cilj dekonstrukciju nacionalnih dr┼żava instaliranjem i kori┼ítenjem doma─çih izdajica, kvislinga t.j. poslu┼ínika, zagovornika i realizatora stranih interesa.

Tomac navodi pet na─Źela mesi─çizma: a) osobno kr┼íenje Ustava, b) primjena dvostrukih kriterija pona┼íanja, c) svjesno laganje i prikazivanje la┼żi kao istine, d) prikrivanje osobnih mana i nedostataka dosjetkama i vicevima, e) kori┼ítenje dopu┼ítenih i nedopu┼ítenih moralnih i nemoralnih sredstava radi ostvarivanja politi─Źke karijere i svojih interesa (str. 267) i ka┼że da predsjednik dr┼żave koji se pona┼ía po tim na─Źelima niti u jednoj demokratskoj zemlji ne bi mogao opstati na vlasti. U Hrvatskoj je to mogu─çe, jer i vlast i i oporba, a i doma─çi mediji, poslu┼íno slijede upute istih mentora. Iako je prof. Tomac zabrinut za budu─çnost Hrvatske siguran je da ─çe tu─Ĺmanizam pobijediti, a mesi─çizam izgubiti. Hrvatska dr┼żava je stvarnost koju nitko ne mo┼że negirati, a njen je nastanak ─Źvrsto vezan uz ime predsjednika Tu─Ĺmana kojeg ─çe povijest i hrvatski narod pamtiti i onda kada od mesi─çizma ne bude ni traga ni glasa.

MOJ OBRA─îUN S KGB-om
Tomac protiv Tomca
Detecta, Zagreb, o┼żujak 2007.

bezbo┼ítvom nego i moj obra─Źun sa samim sobom i vlastitim zabludama i priznavanje moje krivnje, mojega grijeha, jer sam bio dio sustava koji je tla─Źio, proganjao pa i ubijao nevine ljude. Zato ova knjiga nije samo moj obra─Źun s komunizmom, globalizmom i bezbo┼ítvom (ateizmom) na na─Źelnoj, teorijskoj razini. Rije─Ź je o obra─Źunu na osobnoj razini kroz opisivanje vlastitih zabluda i proma┼íaja. Iako mislim da sam odabrao dobar naslov knjizi - Moj obra─Źun s KGB-om - u kojemu rije─Ź KGB, prema po─Źetnim slovima, ima zna─Źenje triju zala K(omunizam), G(lobalizam) i B (ezbo┼ítvo), vjerujem da bi jednako dobar bio i naslov Tomac protiv Tomca" - bile su rije─Źi dr. Tomca na predstavljanju knjige 22. o┼żujka 07. u hotelu Shereton u Zagrebu.

Na po─Źetku knjige on pi┼íe kako je "svjestan da ─çe njegovu preobrazbu mnogi do─Źekati na no┼ż"(str. 11), jer se ┼żeli obra─Źunati s tri opasne dogme: komunizam, globalizam i bezbo┼ítvo. Marksizam naziva "ideologijom zlobe i prijevare"jer je "diktaturom i terorom htio stvarati budu─çe savr┼íeno dru┼ítvo"(str. 124). Zabrinjava ga ne samo to ┼íto se zaboravljaju komunisti─Źki zlo─Źini (85 milijuna ┼żrtava komunisti─Źke ideologije), nego se ─Źak amnestiraju izjavama kako svi ti "ubijeni ljudi ne mogu umanjiti veli─Źinu i sjaj komunisti─Źkog ideala" (str. 128).

Smatrao je svojom moralnom obavezom napisati ovu knjigu, kako danas, kada se ponovno nudi titoizam kao rje┼íenje, neki mladi ljudi ne bi krenuli za krivom zvijezdom vodiljom, za kojom je i on u mladosti krenuo. Ovom knjigom prof. Tomac dokazuje da je komunizam "najve─çi zlo─Źina─Źki sustav u povijesti". Kao aktivni sudionik povijesnih doga─Ĺaja tvrdi i argumentima dokazuje, da je Hrvatska ponovno na udaru. Pred mogu─çom novom prijevarom, uz za┼ítitu "novih tajnih vladara svijeta", on ukazuje na to da je "hrvatskome dru┼ítvu sada prijeko potrebna detitoizacija, a ne detu─Ĺmanizacija". I zaklju─Źuje kako je krajnji trenutak re─çi - dosta. Dosta "la┼żnoj demokraciji i tajnim vladarima svijeta" (str. 208); dosta najve─çim svjetskim zlima komunizma, globalizma i bezbo┼ítva koji uz pomo─ç "doma─çih sluga razaraju Hrvatsku" (str. 211); dosta podani┼ítva i bezpogovornog savijanja vrata pred ultimatumima Bruxellesa, Washingtona, Pariza i Londona.

 


Joško Čelan

Tre─çejanuarska Hrvatska

Knjiga "Tre─çejanuarska Hrvatska" bila je tri mjeseca najprodavanija ili me─Ĺu najprodavanijim knjigama u knji┼żarama "Verbuma" u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i ┼áibeniku. Autor o knjizi: Ova knjiga cjelovita je kronika liberal-komunisti─Źke ili crveno-┼żute tre─çejanuarska Hrvatske, onakve kakva je proistekla iz op─çih parlamentarnih izbora 3. sije─Źnja 2000. godine. Obuhva─ça godine hrvatske povijesti za kakvu smo se nadali, pa─Źe i bili ─Źvrsto uvjereni, da se vi┼íe ne mo┼że ponoviti. Ali, nikad ne reci "nikad": stjecajem niza vanjskih i unutra┼ínjih okolnosti do┼íli smo u priliku uvjeriti se da se povijest ne da programirati, te da i nije ba┼í nekakva osobita u─Źiteljica ┼żivota (magistra vitae). Ina─Źe nikada ne bismo do┼íli u situaciju da nominalno slobodnoj i nezavisnoj hrvatskoj dr┼żavi pridjevamo oznake zloglasne velikosrpske ┼íestojanuarske diktature kralja Aleksandra iz davne 1929. godine. Knjiga je posve─çena hrvatskom generalu, osloboditelju i branitelju nacionalnog dostojanstva Anti Gotovini. O knjizi i njenom piscu rekli su "zapadnobalkanski" autori: Frenki Lau┼íi─ç, Slobodna Dalmacija: Jo┼íko ─îelan je krajnji nacist endehazijskog sentimenta. Igor Mandi─ç, Vjesnik: ┼żalosni, nazadni i dvojbeni dru┼ítveno-idejni projekt, od onih koje treba staviti izvan zakona. Tomislav Klau┼íki, Novi list, Slobodna Dalmacija: krajnji, provokativni desni─Źar, u situaciji nalik onoj zarobljenika s Bleibur┼íkog polja. Dra┼żen Vukov-Coli─ç, Novi list: jedan od onih kojima demokracija treba pokazati zube. Radenko Udovi─Źi─ç, Media-Plan, Sarajevo: Tiskovno povjerenstvo Bosne i Hercegovine i te kako bi imalo posla s tekstovima Jo┼íka ─îelana. Marinko ─îuli─ç, Feral Tribune, AIM: jedan od vode─çih Tu─Ĺmanovih novinara. O knjizi i njenom piscu rekli su hrvatski autori: Milan Jaj─Źinovi─ç, Ve─Źernji list: Jo┼íko ─îelan je jedan od najtemeljitijih hrvatski mnemoista (pamtitelja). Gojko Bori─ç, slobodni novinar: borbeni, ali ne ekstremni desni─Źar. Tomislav Suni─ç, slobodni novinar, publicist i diplomat: Jo┼íko ─îelan je veliki novinar, sjajan stilist besprijekorna moralnog integriteta, izuzetno cijenjen u hrvatskoj dijaspori od Brisbanea do Bostona. Josip Jovi─ç, Slobodna Dalmacija: pisac veoma ─Źitane i intrigantne politi─Źke kolumne "Poslije bitke", kojom je zacijelo dosegao vrhunce politi─Źkog komentiranja, slagali se mi s njim ili ne. ─îelanov je stil, kao ─Źudesan spoj strastvenosti i analiti─Źnosti, s neobi─Źnom otvoreno┼í─çu, precizno┼í─çu i o┼ítrinom, posve jedinstven. Mirko ─îondi─ç, pukovnik Hrvatske vojske i predsjednik Sto┼żera za za┼ítitu digniteta Domovinskog rata: Jo┼íko ─îelan u svojim tekstovima problematizira hajke na branitelje i Domovinski rat, iznimnom pronicljivo┼í─çu otkriva razloge odnaro─Ĺenja vlasti od naroda, analizira uzroke ┼íikaniranja Hrvata u BiH, te proziva vlast u Hrvatskoj zbog njihova ostavljanja naroda i dr┼żave na milost i nemilost kroja─Źima Novog svjetskog poretka. ... Soro┼íevi pla─çenici u re┼żimskim medijima na sjajan su na─Źin prokazani u ovoj knjizi. ... Jo┼íko ─îelan i ovom knjigom dokazuje da hrvatsku rije─Ź i misao nije mogu─çe u┼íutkati i ja mu na tome zahvaljujem. Josip Pe─Źari─ç, akademik, matemati─Źar, politi─Źki komentator i publicist: Knjiga jednog od vode─çih hrvatskih komentatora i kolumnista Jo┼íka ─îelana "Tre─çejanuarska Hrvatska" nezaobilazno je vrelo onima koji ─çe sutra pisati povijest ovoga vremena. Dr Marko Veselica, hrvatski ekonomist i politi─Źar, nacionalna legenda: Jo┼íko ─îelan, kao novinar i publicist, hrabri dr┼żavotvorni Hrvat, vrlo svestrano obrazovana, znanstveno i stru─Źno opremljena li─Źnost, u svom prepoznatljivom radu, stilu i metodi analiti─Źnosti, polivalentnosti, konkretnosti i otvorenosti me─Ĺu prvima je koji su upozorili na razorne patolo┼íke i smrtonosne procese koje je nova (liberal-komunisti─Źka) vlast unijela u hrvatsku dr┼żavu i narod. Napadan je drsko i podlo sa svih mogu─çih strana. Obilje┼żen je kao desni─Źar, nacionalist i fa┼íist samo zato ┼íto je mislio nacionalno.

 

Oklevetani narod, Hrvati u BiH 1990.-2000.

Iz autorovog predgovora prvom izdanju knjige od 25. kolovoza 1999.: Kada smo u vrijeme raspada biv┼íe dr┼żave do┼íli u priliku da se, osobito izo┼ítreno, zapitamo tko smo, ┼íto smo i na ─Źemu smo, otkrili smo, ne bez zaprepa┼ítenja, da nas, jedne te iste, dijeli ona ista nametnuta granica kraj Kamenskoga, koju je netko vrlo precizno nazvao hirom pijanog mleta─Źkog geometra. Neposredno pred po─Źetak rata u Hrvatskoj, u velja─Źi 1991. jugokomunisti iz Slobodne Dalmacije - nakon skoro dva desetlje─ça rada u toj redakciji - izbacili su me s posla, pa sam slijede─çe dvije godine proveo kao ratni reporter Ve─Źernjeg lista na ju┼żnohrvatskim i hercegbosanskim rati┼ítima. Tako sam, eto, do┼íao u priliku iskusiti svu muku i tegobe borbe Hrvata u Bosni i Hercegovini za svoju kona─Źnu slobodu. Te dvije godine sam proveo i hvataju─çi u letu odlomke bosanskohercegova─Źke demografije, koja je, ako ve─ç ne korijen svega ┼íto se zbilo, onda zasigurno jedna od klju─Źnih ─Źinjenica svekolikog povijesnog doga─Ĺanja. Tada sam se i prvi put suo─Źio s unutarhrvatskim raskolom oko Bosne i Hercegovine, koji je, kao i sam problem koji ga je iznjedrio, zasigurno najva┼żnije i najdalekose┼żnije pitanje opstanka hrvatskoga naroda i dr┼żave. A prvi put sam se suo─Źio i s onim sunarodnjacima koji na tu stvar gledaju druga─Źije od mene. Naime, rat u Hrvatskoj je ve─ç bio pre┼íao svoju najkravaviju akutnu fazu, a u Bosni i Hercegovini jo┼í nije ni izbio, kad sam se slu─Źajno zatekao u franjeva─Źkom samostanu Gorica kraj Livna ......... Te ve─Źeri u franjeva─Źkom samostanu ─Źuo sam od ljudi koji doista imaju najneupitnije povijesno pravo da govore u ime hrvata u Bosni i Hercegovini i pri─Źu o tome kako Hrvati katolici pamte i gora vremena od ovih, kad su bili svedeni na reliquiae reliquiarum, ali su, osloncem na svoju vjeru i uljudbu, u povijesno povoljnijim okolnostima vra─çali izgubljene pozicije i snagu. Mo┼żda bih i povjerovao u tu pri─Źu kad bi dana┼ínji Hrvati bili sli─Źni onima od ju─Źer - recimo, mojoj pokojnoj babi koja je na svijet donijela sedamnaestero djece. Hrvati su (na┼żalost?) danas tipi─Źan europski narod, dakle, sklon nestajanju i najiskrenije sumnjam da nam na┼ía europska kultura, sve vi┼íe i vi┼íe kultura smrti, mo┼że imalo pomo─çi u na┼íem biolo┼íkom onemo─çavanju. Naizgled istu pri─Źu koju sam tada ─Źuo od livanjskih franjevaca slu┼íao sam kasnije, mjesecima i godinama, iz usta najve─çega dijela lijevo-liberalne oporbe u Hrvatskoj. Kod njih, naravno, nisam prepoznao dobre namjere, kakve u spomenutoj livanjskoj epizodi nikada nisam ni dovodio u pitanje. Re─Źeni duhovnici, shvatio sam, gonjeni su humanisti─Źkim i ekumenskim pobudama, te vjerom u vitalnost vlastitog naroda, dok sam kod velike ve─çine crveno-┼żutih politi─Źara uo─Źavao vi┼íe od svega ravnodu┼ínost prema naciji i oportunizam prema svjetskim mo─çnicima. Najmanje me mogla zavesti verbalna magla brojni recikliranih jugokomunista, koji ─Źitavo ovo vrijeme samo papagajski ponavljaju diktat angloameri─Źkih, odnosno ┼żidovsko-masonskih Vladara svijeta, nadaju─çi se kako ─çe ih njihova stara podlo┼żnost i nova planetarna pravovjernost vratiti na vlast, koja je uvijek bila njihova jedina vjera i domovina. A mogu─çnost da se oni vrate na vlast je stvarna. Zahvaljuju─çi njihovoj nedvojbenoj prilje┼żnosti kad treba ru┼íiti i razgra─Ĺivati, zahvaljuju─çi izda┼ínoj podr┼íci spomenute Velike bra─çe (Big brothers) uspjeli su u znatnom dijelu hrvatskoga naroda - najve─çma me─Ĺu tradicionalno potkupljivim (vele)gradskim lumpenproletarijatom i lumpeninteligencijom - ra┼íiriti razoran kroatocidni stereotip o "hercegova─Źkim bjelo─Źarapa┼íima", koji da su nam mlinski kamen u na┼íim nastojanjima da se domognemo toliko ┼żu─Ĺenoga ovozemaljskoga carstva nebeskoga imenom "euroatlantske integracije". Zahvaljuju─çi toj ovda┼ínjoj mitskoj prodanoj gospodi na┼í politi─Źki ┼żivot posljednjih godina sve vi┼íe sli─Źi jednom beskrajnom nizu izdaja, koje nitko ne sankcionira. ....

 

Oteto zaboravu

LUCIFERU, BOJ SE HRVATSKE KLETVE "Zapala me rijetka i izuzetno mu─Źna du┼żnost da se javno obratim vama, ratnom zlo─Źincu, krvniku i izdajniku hrvatskog naroda. Povod tom obra─çanju je kao rana svje┼że i kao ko┼ímar tjeskobno sje─çanje na krvavi ponedeljak 26. kolovoza ovog smutnog ljeta Gospodnjeg 1991., dan kada ste po─Źinili jo┼í jedno u nizu zlodjela prema narodu iz kojeg ste, na njegovu sramotu i nesre─çu, potekli - ovaj put, po svemu sude─çi, najte┼że. Rije─Ź je, dakako, o naredbi da se sravni sa zemljom malo hrvatsko selo Kijevo, ┼íto je, s istinskom demonskom akribijom va┼íih slu┼żbenika, i provedeno u nedjelo. Nadali smo se, vide─çi hrabrost i odlu─Źnost branitelja Kijeva, da se ne─çe ispuniti zlokobna metafora o Kijevu kao ovovremenom Sigetu, ali vi ste se, zlotvore, pobrinuli za ne┼íto jo┼í gore: na mirotvornom i oslobodila─Źkom zavr┼íetku ovog vijeka vi ste "svom" narodu podarili jo┼í jedno u nizu mitskih mjesta njegova mu─Źeni┼ítva - hrvatsku Guernicu. .......... Ali, zato vas sasma sigurno ne─çe mimoi─çi kletva hrvatske matere, i to ona epskih razmjera, kojoj ste ubili sina ─Źija je jedina krivnja bila ljubav prema rodnoj grudi". Ulomak iz knjige Jo┼íka ─îelana "Oteto Zaboravu"

 


Ivan Aralica

Ambra

Prvi Aralicin "roman s kljucem" u kojem su gotovo svi mnogobrojni junaci modelirani prema stvarnim i prepoznatljivim osobama iz hrvatske politike posljednjih deset godina. Ovaj roman iz ┼żivota suvremene hrvatske politike op┼íirno smo predstavili u broju 90 Dru┼ítvenih obavijesti, pa se ne ┼żelimo ponavljati. Kao malu podsjetu donosimo komentar jednog citatelja. Citali ste Ambru? Naravno. I ponosni ste da ste skoro sve skrivene likove prepoznali. Uvjereni ste da je Ambra roman o ┼żivim ljudima s aktualne politicke scene. Imate pravo, ali samo djelomicno. Ambra nije roman, mada tako izgleda. Ambra je pjesnikova oda mrtvom prijatelju. Aralicina pocasna stra┼ża uz Tudmanov odar. Njegov obracun s hijenama koje cerupaju mrtvog lava, oko kojeg su se za ┼żivota povlacili podvucenog repa. Ambra je i sociolo┼íka studija, prikaz dru┼ítva i ozracja, dokument vremena u kojem ┼żivimo. Ambra ce se citati i onda, kada ┼żivi predlo┼żci likova u romanu vi┼íe nikome ne ce ni┼íta znaciti. Nisu ┼Żepe Bevanda i njegovo dru┼ítvo nekakvi unikati. Kod nas svaka cetvrt, svaka ulica ima svoje male ┼Żepe, Hildegarde i Esme. Okrenite se oko sebe i prepoznati cete ih. Ambra je prica o Hrvatskoj danas . Ambra je umjetnicko djelo. Za┼íto onda vika na Ambru? Zato jer ljudi bolje podnose kilu la┼żi od zrnca istine. Niti jedna la┼ż nije tako okrutna i bolna kao ogledalo pred vlastitim nosom. Vlastiti lik

 


Miroslav Me─Ĺimorec

Piše Sunja Vukovaru

Istinite pri─Źe iz Domovinskog rata temelje se ve─çinom na sje─çanjima autora i njegovog brata, ali nisu doslovan prikaz ratnih zbivanja. Autor si uzima "pjesni─Źku slobodu" u tuma─Źenju doga─Ĺaja u kojima su on i brat sudjelovali i lica s kojima su se u ratu susretali. Sli─Źnosti nisu slu─Źajne, ali ni doslovne. Svrha slobode izra┼żavanja bila je otkriti skriveni izraz rata i pojedinaca u njegovu ┼żrvnju. OP┼áIRNIJE i jo┼í jedan OSVRT NA KNJIGU

 

Frankfurtska veza

Roman o tajnom ratu hrvatskih i srpskih obavje┼ítajaca. Uzbudljiva ┼ípijunska pri─Źa zasniva se na istinitim doga─Ĺajima u kojima je, kao jedan od protagonista, sudjelovao i sam autor romana. Po─Źinje telefonskim pozivom iz Frankfurta u zagreba─Źko sjedi┼íte HIS-a. Tajanstvena osoba koja se predstavila kao Vladimir nudi, na srpskom jeziku, informaciju vrijednu milijun dolara... Radnja se doga─Ĺa u Zagrebu, na okupiranim podru─Źjima Hrvatske, u Njema─Źkoj, BiH, Austriji, Ukrajini... i ─Źitatelja vodi u europsko obavje┼ítajno i kriminalno podzemlje. U njoj sudjeluju i profesionalni obavje┼ítajci iz ameri─Źkih, njema─Źkih, ruskih, jugoslavenskih i drugih tajnih policija.

 


Dr. Miroslav Tu─Ĺman

Vrijeme krivokletnika

Otac i sin su po svom odre─Ĺenju prije svega znanstvenici, a politi─Źari su postali iz domoljublja, iz potrebe i osje─çaja obveze slu┼żiti Domovini u njezinim kriti─Źnim trenutcima. Politi─Źari takova kova su rijetki u svijetu, a posebno u nas. Nasuprot tome politi─Źari oportunisti, t.j. politi─Źari iz interesa, daleko su mnogobrojniji, a Stjepan Mesi─ç je tipi─Źan njihov predstavnik u Hrvatskoj. Znanstvenika, gospodina i domoljuba na stolici predsjednika RH zamijenio je kafanski vicmaher i oportunist, koji bi zbog vlastitog probitka prodao svoju baku i Domovinu kao pride, a ako treba poslu┼żio se ─Źak i krivokletstvom, kao ┼íto to ova knjiga dokazuje. Iako joj to nije bio cilj, knjiga "Vrijeme krivokletnika" pokazuje bolno tu osnovnu razliku izme─Ĺu dva hrvatska predsjednika.

Osnovna tema knjige je analiza svjedo─Źenja Stjepana Mesi─ça na internacionalnom sudu u Den Haag-u u slu─Źaju Bla┼íki─ç. Sadr┼żaj svjedo─Źenja je tek sada postao dostupnim, i to zbog njegovog statusa tajnog odnosno za┼íti─çenog svjedoka, a koji je S. Mesi─ç dobio na osobni zahtjev. Taj status on nije tra┼żio zato da se ne bi znalo da je svjedo─Źio, kona─Źno sam je to u nekoliko navrata potvrdio. Ono ┼íto je S. Mesi─ç ┼żelio tim statusom posti─çi je nedostupnost iskaza hrvatskoj javnosti i sprje─Źavanje javne rasprave.

Glavne postavke svjedo─Źenja S. Mesi─ça su sljede─çe:

 

  • Na sastanku dr. Tu─Ĺmana i Milo┼íevi─ça u Kara─Ĺor─Ĺevu 1991. dogovorena je podjela BiH

  • Shodno tome dogovoru postojao je program aneksije onih dijelova BiH, koji su 1939. g. bili u sastavu Banovine Hrvatske.

  • RH (dr. Tu─Ĺman) vodila je dvostruku politiku prema BiH: slu┼żbeno se priznaje BiH u njezinim republi─Źkim granicama, a potajno se radi na njezinu ru┼íenju.

  • RH (dr. Tu─Ĺman) je potaknula rat izme─Ĺu Muslimana i Hrvata u srednjoj Bosni.

 

Hrvatski zakoni o glasovanju dijaspori su doneseni sa svrhom dokinu─ça BiH.
Na osnovu svjedo─Źenja Stjepan Mesi─ça ha┼íki sud je u prvostupanjskoj presudi generalu Tihomiru Bla┼íki─çu ustvrdio da je:

 

  • Hrvatska bila agresor na BiH

  • Hrvatska politika bila zlo─Źina─Źki pothvat zlo─Źina─Źke organizacije

 

Tihomir Bla┼íki─ç je na osnovu tih zaklju─Źaka bio osu─Ĺen na 45 g. zatvora, ┼Żalbeno Vije─çe suda je u drugostupanjskoj presudi tu kaznu smanjilo na 9 g., ali samo na osnovu nove definicije zapovjedne odgovornosti. Hrvatska je ostala agresor, a hrvatska Vlada zlo─Źina─Źka organizacija i to je najve─çi uteg na vratu hrvatskim vitezovima u Haagu.

┼áta ka┼że autor knjige o tom svjedo─Źenju, citat:

"Ono ┼íto je Stjepan Mesi─ç svjedo─Źio u Haagu nije utemeljeno na ─Źinjenicama i dokumentima. Po svojoj formi, to je neistina izre─Źena nizom tehnika koje je Mesi─ç usavr┼íio tijekom svoje politi─Źke karijere - od krivotvorenja faktografije, vremenskih pomaka u prikazu doga─Ĺaja radi izmjene konteksta i smisla doga─Ĺaja, ispu┼ítanja relevantnih podataka i ─Źinjenica, sastavljanja iskaza od irelevantnih podataka, do izmi┼íljanja nepostoje─çih iskaza i doga─Ĺaja, pre┼íu─çivanja vlastite uloge ili pridodavanja svojoj osobi va┼żnosti i uloge koje nije imao, itd. ....

Budu─çi da je Stjepan Mesi─ç svoje iskaze dao pod prisegom, svaki bi sud. pa tako i Haa┼íki, la┼żne iskaze pod prisegom trebao sankcionirati kao krivokletstvo."

U Hrvatskoj treba imati sna┼żne argumente kad se javno nekog ozna─Źi krivokletnikom, ako taj koji to tvrdi ne pripada medijskoj mafiji. Treba posebne hrabrosti i mora se imati apsolutno neoborive dokaze kad se krivokletnikom proziva Predsjednik Republike. U svakoj drugoj demokratskoj zemlji bi ovakva knjiga, koja je k tome napisana od jednog sveu─Źili┼ínog profesora, suosniva─Źa i biv┼íeg ravnatelja Hrvatske obavje┼ítajne slu┼żbe, izazvala medijsku i politi─Źku buru. U Hrvatskoj tajac! I ne samo to. Predsjednik i dalje hladnokrvno i cini─Źno od cijelog hrvatskog naroda ─Źini budale. Progla┼íava svog novog savjetnika Budimira Lon─Źara velikim Hrvatom i domoljubom, jer je taj biv┼íi jugoslavenski ministar tra┼żio od me─Ĺunarodne zajednice embargo na kupnju oru┼żja za zemlje biv┼íe SFRJ. I tu ogromnu nepravdu prema Hrvatskoj - kojoj je bila oduzeta i zadnja pu┼íkica iz arsenala teritorijalne obrane, nasuprot do zuba naoru┼żane JNA - tu nepravdu kojom joj je oduzeto poveljom UN-a zagarantirano pravo na samobranu, tu nepravdu Stjepan Mesi─ç njemu tipi─Źnim izvrtanjem argumenata na glavu cini─Źno progla┼íava domoljubnim aktom.

La┼żnost svjedo─Źenja S. Mesi─ça u Haagu autor dokazuje vi┼íestruko dokumentima i iskazima svjedoka, dokazima kojima ve─çinom raspola┼że i ha┼íko tu┼żiteljstvo. Ukazuje na nelogi─Źnosti u izjavama S. Mesi─ça, jer su u suprotnosti sa doga─Ĺajima na terenu.

Neki iskazi Stjepana Mesi─ça su tako monstruozni pa treba citirati barem jedan primjer:

"Sastao sam se sa Borisavom Jovi─çem u velja─Źi 1991. (radi organiziranja sastanka u Kara─Ĺor─Ĺevu, opaska O.G.) Rekao mi je da njih ne zanimaju Srbi u Hrvatskoj, da ih zanima 66 % Bosne i Hercegovine i da ─çe to zauzeti."

Ne samo da je situacija na terenu u potpunoj suprotnosti sa tom izjavom, ne samo da su memori i svjedo─Źenja srpskih ─Źelnika o strategiji srpske politike u samoj suprotnost sa tom izjavom, i sam sudionik razgovora B. Jovi─ç ju je demantirao, citat:

"Slo┼żio sam se i rekao mu (Mesi─çu, opaska O.G.) da ─çe na tom susretu Srbija dati suglasnost Hrvatima da iza─Ĺu iz Jugoslavije pod uslovom da oni daju suglasnost da Srbi u Krajinama ostanu u Jugoslaviji. Pod tim uslovom sve se mo┼że re┼íiti, a bez toga ni┼íta."

Za┼íto onda Stjepan Mesi─ç progurava ovu la┼ż? To autor detaljno i obrazla┼że. Osnovna implikacija te la┼żi jest tema razgovora u Kara─Ĺo─Ĺevu: podjela BiH, jer Milo┼íevi─ça ne zanimaju Srbi u Hrvatskoj nego samo 66 % BiH. U svezi s Kara─Ĺor─Ĺevom S. Mesi─ç je naveo i la┼żan datum sastanka 30.03.91., iako svi znaju, osim ha┼íkog suda, da je taj sastanak odr┼żan 25.03.91.

O vjerodostojnosti i ozbiljnosti S. Mesi─ça kao svjedoka govori njegov odgovor na pitanje istra┼żitelja da li se mo┼że zaklju─Źiti da nije uvijek govorio istinu, citat: "Jedino mi moja ┼żena vjeruje da uvijek govorim istinu."

Istovremeno to govori i o ozbiljnosti i pravnim standardima ha┼íkog suda. Sud je svjedo─Źenje S. Mesi─ça preuzeo u presudu T. Bla┼íki─ça, iako su sva druga svjedo─Źenja u suprotnosti sa njegovim, i to zato jer potpoma┼że tu┼żiteljstvo. Knjiga "Vrijeme krivokletnika" pokazuje i dokazuje da su pravni kriteriji ha┼íkog suda na nivou srednjeg vijeka, uz zadr┼íku da mo┼żda vrije─Ĺam srednji vijek. Tako─Ĺer uz napomenu da u toj izjavi nema ni trunka ironije. Ha┼íki sud je me─Ĺunarodni cirkus za dresiranje balkanskih plemena.

Prema na─Źinu obrade, obimu i dosljednosti kojom je autor dokumentirao svoje tvrdnje knjiga "Vrijeme krivokletnika" je znanstveno djelo povijesno-politolo┼íkog karaktera. Usprkos toga ona se ─Źita lako, jer je napisana jednostavno i razumljivo i bez balasta suvi┼ínih i stranih izraza. Pregledno strukturiranim tekstom pisac nas vodi korak po korak prema zaklju─Źku, pa nije potrebna visoka naobrazba da se razumije. Kompleksnu materiju jednostavno opisati je umjetnost (intelektualni napor i spsosobnost).

Pisac je svjesno izabrao dvosmislen naslov, "Vrijeme krivokletnika" mo┼że se shvatiti kako u jednini tako i u mno┼żini. La┼ż je u na┼íem dobu, a posebno na na┼íem prostoru, postala legalno sredstvo za kreiranje javnog mijenja u svrhu postizanja odre─Ĺenih ciljeva. Op─çenito se polazi od toga da je javno znanje istina. O─Źito, a mi smo svjedoci toga, tome nije tako. Prof. Tu─Ĺman pi┼íe: "Majstor neobuzdana jezika, majstor banalizacije i la┼żi, Stjepan Mesi─ç, prorok je toga novog vremena - vremena krivokletnika...".

Za istinu se mora boriti i ova knjiga je doprinos tome.

Osnovna potka knjige je svjedo─Źenje S. Mesi─ça u Haagu. Analizom njegovog svjedo─Źenja dat je pregled politi─Źkih previranja u prelomnim 90-tim. Jasno su prikazane strategije i interesi raznih strana u sudbonosnim 90-tim: Milo┼íevi─ç, JNA, Izetbegovi─ç, dr. Tu─Ĺman. Iako sam se smatrao informiranim, pro─Źitav┼íi knjigu bilo mi je puno toga jasnije. Potresen egzodusom Hrvata iz srednje Bosne, koji su planski bili protjerani od Muslimana tako da se mo┼że govoriti o etni─Źkom ─Źi┼í─çenju, smatram da bi svatko koga zanima BiH trebao pro─Źitati ovu knjigu, kao i svaki onaj koji ┼żeli znati istinu.

Tekst: Osvin Gaupp


Višnja Starešina

Haaška formula

nova je knjiga autorice i nastavak vrlo zanimljive analize u─Źinaka i uradaka Haa┼íkog suda na politi─Źka zbivanja u RH i oko nje. Stare┼íina je pouzdan analiti─Źar ovih "formula" jer je desetak godina izvje┼ítavala sa su─Ĺenja u Haagu i bila dopisnica pri UN-u u ┼Żenevi.

 


Peter Weibel

MEIN VUKOVAR LEBT

tekst slijedi uskoro

 


Fra ┼áimun ┼áito ─ćori─ç

S ONE STRANE GRANICE - IZABRANI INTERVIEWI I DOKUMENTI
Piše Vesna Kukavica

Knjiga S one strane granice, zbirka izabranih intervjua i dokumenata knji┼żevnika, znanstvenika i franjevca, prof. dr. ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça objelodanjena je ove godine u nakladi poznatog (ranije) emigrantskog nakladnika ZIRAL-a i Hrvatske matice iseljenika. Gra─Ĺa knjige raspore─Ĺena je na 252 stranice i razdijeljena na 2 dijela. Prvi dio knjige sadr┼żi 39 intervjua razvrstanih prema kronolo┼íkom nizu od 1988. do 2005., dok drugi dio knjige sadr┼żi 48 izabranih dokumenata (mahom klju─Źnih rezolucija Hrvatskog svjetskog kongresa) koji su bili upu─çivani tijekom proteklih 12 godina u svjetske centre mo─çi s ciljem ┼íirenja istine o hrvatskome narodu ili na adrese institucija u mati─Źnim zemljama raseljenog hrvatskog naroda: RH i BIH.

No, urednica knjige Dunja Gaupp vrlo promi┼íljeno isprepli─çe intervjue ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça i dokumente utjecajnih iseljeni─Źkih udruga ─Źiji je ─ćori─ç bio ─Źlan ili ─Źelni ─Źovjek, u tom vremenskom razdoblju, ┼żele─çi na taj na─Źin izabranoj ─ćori─çevoj publicistici dati vjerodostojnost jednog od zna─Źajnijih autora u iseljeni┼ítvu druge polovice 20. stolje─ça. Knjiga je uz Pogovor dr. Josipa Gracina, opremljena odgovaraju─çim znanstvenim aparatom kojem posebnu vrijednost daje Abecedno kazalo imena koje sadr┼żi preko 550 osoba, pa zna─Źi da ─çe ─Źitatelj lako pretra┼żivati sve one relevantne ljude iz iseljeni┼ítva ili njihove prijatelje iz tridesetak domicilnih zemalja koji su bili vezani uz Hrvatski svjetski kongres ili hrvatske katoli─Źke misije u svijetu, ili su jednostavno kao gra─Ĺani demokratskog svijeta ┼żeljeli na inicijativu knji┼żevnika, znanstvenika i franjevca ┼áimuna ─ćori─ça pomo─çi hrvatskome narodu u pravednoj borbi za rije┼íenje hrvatskog pitanja u me─Ĺunarodnoj zajednici i uspostavi neovisne Republike Hrvatske u zadnja 2 desetlje─ça, tj. u burnim hrvatskim vremenima na prijelazu iz 20. u 21. stolje─çe.

Recenzenti knjige Josip Ante Sovulj, Frane Vugdelija i Josip Gracin, ocjenjuju─çi djelo nedvojbeno kvalitetnim u sociolo┼íkom, kulturolo┼íkom i politolo┼íkom smislu - s pravom konstatiraju kako je korisno da se knjiga pojavila i radi ─Źinjenice koja ┼áimuna ┼áitu ─ćori─ça u medijima isklju─Źivo vezuje uz Hrvatski svjetski kongres, a zanemaruje se njegov knji┼żevni i znanstveni opus koji samo u CROLIST-u Nacionalne i sveu─Źili┼íne knji┼żnice u Zagrebu (to je centralni domovinski katalog knjiga) bilje┼żi ─Źak 40 bibliografskih jedinica pod imenom ─ćori─ç, ┼áito ┼áimun. Knji┼żevnik, znanstvenik i franjevac ┼áimun ┼áito ─ćori─ç ro─Ĺen je 1949. godine u Pao─Źi kod Me─Ĺugorja u Bosni i Hercegovini gdje je polazio osnovnu ┼íkolu. Klasi─Źnu gimnaziju "Ru─Ĺer Bo┼íkovi─ç" je zavr┼íio u Dubrovniku, u Sarajevu je studirao filozofiju i diplomirao teologiju u ┼ívicarskom Luzernu. Magistrirao je psihologiju na ameri─Źkom Columbia University u New Yorku, a doktorirao na hrvatskom Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu s disertacijom "Tjeskobe hrvatskih migranata". Disertaciju "Tjeskobe hrvatskih migranata" objavila je devedesetih godina Matica hrvatska u Zagrebu. ─îlan je Hercegova─Źke franjeva─Źke provincije, Hrvatskog dru┼ítva knji┼żevnika, ┼ávicarskog centra PEN-a i The Society of American Poets. Ponajvi┼íe ┼żivi kao misionar u Bernu. Znanstveni i pedago┼íki rad ┼áimuna ─ćori─ça sa studentima hrvatskih sveu─Źili┼íta u zadnjem desetlje─çu na Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu, Zadru i Mostaru u podru─Źju psihologije, psihologije migranata i psihologije religioznosti tako─Ĺer je vrlo zna─Źajan. Knji┼żevna djela, prozna, pjesni─Źka i dramska, ┼áimuna ─ćori─ça pro┼żeta su spiritualnom tematikom. Ovom prigodom izdvajamo zbirke: Iseljeni─Źke ki┼íe (1981), Hercegor─Źina (1985), Od zalogaja zvijezda (1986); dok ─çe ga knji┼żevni teoreti─Źari u domovini zasebno cijeniti i kao vrsnog antologi─Źara egzilantskih i emigrantskih pisaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine jer je uredio antologiju 45 emigrantskih pisaca (1991), koja je za kratko vrijeme do┼żivjela i drugo pro┼íireno izdanje 60 emigrantskih pisaca.

Prvi intervju u knjizi znakovita naslova Povratak dug osam mjeseci koji je objavio ameri─Źki Zajedni─Źar 1988. pokazuje na koji je na─Źin represivni aparat biv┼íe Jugoslavije djelovao nje┼żno. Svome gra─Ĺaninu ┼áimunu ─ćori─çu je bez suda i presude uskra─çena putovnica. Nje┼żnost se ogleda u vra─çanju iste, tek nakon osam mjeseci - i opet, bez obja┼ínjenja, tek da se poka┼że tko je Marko, a tko Janko. Berlinski zid je da se podsjetimo pao 9.11.1989., dakle pola godine kasnije. U tom intervjuu knji┼żevnik ┼áimun ─ćori─ç poja┼ínjava onodobno stanje duha kako mu je na 50. svjetskom kongresu PEN-a pri─Źao voditelj ma─Ĺarskih knji┼żevnika Istvan Bart kako ma─Ĺarske vlasti nude slobodan dolazak svojih pisaca iz iseljeni┼ítva bez obzira na njihova politi─Źka uvjerenja, a u nas se slu┼żbena domovina, zapisuje ─ćori─ç, obilno zainteresira za svoje pisce tek kad bi se u emigraciji na┼íli pod kota─Źima vlaka kao primjerice pjesnik Viktor Vida u Latinskoj Americi. Pri─Źu s putovnicom, za koju su se borili knji┼żevni PEN centri i ugledni borac za ljudska prava dr. Predrag Matvejevi─ç (tada iz Zagreba, danas je sveu─Źili┼íni profesor u Rimu), te plemeniti apel svih 114 europskih hrvatskih katoli─Źkih misionara - ┼áimun poput biblijskog ┼áimuna Cirenca naziva malom nezgodom. Iz intervjua u intervju otkriva se ─Źitatelju dojmljiva biografija, odnosno memoarska proza, drugim rije─Źima uspomene, te dnevnik profesora doktora ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça na doma─çoj sceni ponekad namjerno marginaliziranog na ulogu off-glazbenika i ─Źasno mjesto predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa.

U intervjuu Tajni ZIRAL-ov tajnik doznajemo kako je taj ugledni ─Źika┼íki iseljeni─Źki izdava─Ź ZIRAL ba┼í mladom ─ćori─çu, tada 28-godi┼ínjem redovniku (davne 1977.), povjerio jo┼í jedan hvalevrijedan posao - mjesto tajnika, razumije se tajnog tajnika. Mladi se, dobro obrazovani, tajni tajnik, poliglota, izvrsno sna┼íao u odgovornoj i konspirativnoj ulozi i dokazao se u hipu i kao autor u iseljeni┼ítvu bestselerskog ┼ítiva "Tako govore hrvatski disidenti" iliti "So speak Croatian Dissidents". Pseudonimi pod kojima je pisao ─ćori─ç su Boris Katich i Gordan Pavi─ç. Tako se dogodilo da se u Zagrebu Gordan Pavi─ç uvr┼ítavao u antologije hrvatskog pjesni┼ítva i svrstavao uz bok Vinka Nikoli─ça, Lucijana Kordi─ça, Antuna Bonifa─Źi─ça i drugih vode─çih emigrantskih pjesnika. Glavni i odgovorni urednik "neprijateljske emigrantske" izdava─Źke ku─çe ZIRAL dr. Vinko Dionizije Lasi─ç i kustos Hrvatske franjeva─Źke kustodije u Kanadi i Americi dr. ─îastimir Maji─ç ponudili su, naime, mladom i darovitom ─ćori─çu, nakon Luzerna, nastavak ┼íkolovanja i rad u Americi. Tako je ┼áimun ┼áito ─ćori─ç u srcu iseljeni─Źkog nakladni┼ítva u Chicagu radio na izdanjima: tjedniku Danica, Hrvatskom kalendaru i brojnim drugim izdanjima Hrvatskog etni─Źkog instituta u Chicagu. Upla┼íio sam se pi┼íe ─ćori─ç, znaju─çi tko su Lasi─ç i Maji─ç, jer nisam ┼żelio gubiti legalnu vezu s domovinom. Tajnost je bila zagarantirana u vjeri u fra. Lasi─ça i Lucijana Kordi─ça. Vratimo se, dakle, samoj knjizi S onu stranu granice ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça.

Knjiga donosi (1) ┼áitine intervjue objavljene u doma─çim dnevnim novinama Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku, Glasu Slavonije, Ve─Źernjem listu i drugim medijima, ─Źitanim tjednicima poput onda┼ínjeg Novog danasa, Starta, Globusa i Nacionala. Nema broja u hrvatskom tisku u dijaspori koji nije zabilje┼żio zbivanja iz Hrvatskog svjetskog kongresa pa i mi┼íljenje ┼áimuna ─ćori─ça. Svi su intervjui, njih dakle 39, posve─çeni statusu hrvatskih iseljenika unutar 30-ak domicilnih zemalja svijeta, te s druge strane - njihovu polo┼żaju u odnosu na mati─Źna dru┼ítva tj. dru┼ítvene prilike u Republici Hrvatskoj i Dr┼żavi Bosni i Hercegovini. Publicistika kao knji┼żevna vrsta u ovoj knjizi ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça ujedinjuje povijesno znanstveni interes s autorovim umjetni─Źkim oblikovanjem - pa se knjiga S onu stranu granice ─Źita s u┼żitkom i lako─çom, gotovo nadu┼íak. Knjiga donosi (2) Drugi dio knjige, Izabrani dokumenti sadr┼że istaknutu potrebu da se izraze i opi┼íu kako dru┼ítvena, politi─Źka tako i umjetni─Źka stremljenja hrvatskoga izvandomovinstva - koje je vezano uz Hrvatski svjetski kongres. Na kraju valja ne┼íto re─çi o stilu pisanja i govora ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça. Za njegov stil: izra┼żajan i jasan, na granici emfati─Źnog govora reprezentativne su u knjizi reporta┼że iz Amerike i Nizozemske (zatvori hrvatskih mu─Źenika u Americi, te zatvor na┼íih optu┼żenika u Haagu za ratne zlo─Źine u Domovinskom ratu) ujedinjuju istinitost i vjerodostojnost zapisa o pojedinim ljudima i pojavama. Zlo─Źin je zlo─Źin, pi┼íe ┼áimun ┼áito ─ćori─ç. ┼Żrtve agresije imaju pravo na istinu, ugro┼żeni narodi na slobodu, a zlo─Źinci valjaju izdr┼żati svoju kaznu. Impresivni su zapisi ┼áite ─ćori─ça o aktualnim zbivanjima i ljudima za koje se javnost posebno zanima. On ih opisuje s umjetni─çkim interesom tako da se iza prolaznosti pojava i kratkotrajnog efekta izvje┼ítavanja prodre do one sr┼żi pojava koja ih ─Źini zna─Źajnim za op─çeljudsko iskustvo svijeta i ┼żivota. Za to je najbolji primjer reporta┼ża o do┼żivotnim zato─Źenicima Zvonku Bu┼íi─çu i Anti Ljubasu u SAD-u. Njegov govor nema redundancije, op┼íiran jest, pregledan jest i temelji se na istinitosti ┼żivotnih pri─Źa hrvatskih migranata i ljudi zate─Źenih u ┼żivotnim radostima, ali i ┼żivotnim tjeskobama.

 

 

 

 
Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU