Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   

 

┼áVICARSKA POMORSKA FLOTA      ┬á (01.08.2019.)

Švicarska pomorska flota simbol je neovisnosti

9. travnja 1941., u sred Drugog svjetskog rata, švicarsku je zastavu prvi put podignuo na otvorenom moru, na teretnjaku Calanda, mornar odjeven kao bog mora, Neptun.

Trgovci u ┼ávicarskoj upravljali su morskim plovilima od 18. stolje─ça. Ali, ti su plovili pod stranom zastavom. Kad je Bern najavio osnivanje konfederacijske flote, pomorski su se narodi usprotivili: kopnena zemlja bez ratne mornarice nije u stanju za┼ítititi trgova─Źku flotu.

┼ávicarska je tijekom Prvog svjetskog rata odmah bila izlo┼żena pritisku: kopneni putevi bili su blokirani. Da bi nabavila hranu iz inozemstva, savezna vlada je morala najamiti teretni prostor na sjevernoameri─Źkim parobrodima po astronomski visokim cijenama. ─îim je potpisan ugovor, SAD su u┼íle u rat - i njezini su brodovi postali cilj njema─Źkih podmornica. Po─Źetkom Drugog svjetskog rata zaprijetila je jo┼í jedna kriza opskrbe. Federacija je zakupila 15 gr─Źkih brodova - i ponovno se na┼íla izme─Ĺu dva fronta. Tada se ┼ávicarska proglasila pomorskom dr┼żavom i gr─Źke brodove stavila pod za┼ítitu neutralne ┼ívicarske zastave. Nisu izostali internacionalni prosvjedi. Savezna vlada po─Źinje kupovati vlastite brodove. Uskoro ┼ávicarska ima 14 teretnih brodova, a do kraja rata njena ─çe flota preko mora prevesti 925.000 tona hrane, goriva i hrane za ┼żivotinje.

 

 

Zastava neutralne ┼ávicarske nudi za┼ítitu. Na primjer, britanske kraljevske zrakoplovne snage nikada nisu bombardirale luku Genova kad ┼ívicarski brodovi tamo istovaruju svoj teret. Ali ipak, mornari na brodu izlo┼żeni su opasnostima. Zabunom je 7. rujna 1943. ispred Korzike pod bombama britanske eskadrile potonula i "Maloja". Tri mornara umiru. Ne┼íto vi┼íe od godinu dana kasnije, Al-bula je potonula u luci Marseilles kada su njema─Źki okupatori 20. kolovoza 1944. godine u zrak dignuli pristani┼íta. Tijekom rata legendarni morski kapetan Fritz Gerber iz Grossaffolterna BE sa svojim teretnim brodom St-Cergue spasio je s torpednih brodova vi┼íe od 300 mornara iz razli─Źitih zemalja.

U ┼ávicarskoj je flota simbol politi─Źke neovisnosti. Premda savezna vlada svoje brodove prodaje 1953. brodarskim kompanijama iz ┼ávicarske, Bern nastavlja jam─Źiti za gubitke i podr┼żava kupnju dodatnih teretnih brodova. Zauzvrat, zadr┼żava si prvenstvo kori┼ítenja u kriznim situacijama. Flota neprestano raste. U lipnju 2007, savezna vlada je produ┼żila kreditnu liniju za garancije na 1,1 milijardu CHF. No, 2008. globalna financijska kriza potresa tr┼żi┼íta, a industrija pomorskog prometa tako─Ĺer je sve vi┼íe u problemima.

Danas ┼ávicarska jo┼í uvijek ima najve─çu trgova─Źku marinu od svih kopnenih zemalja, s trenutno 30 brodova. Od 709 mornara na brodovima, samo su dva iz ┼ávicarske. Svoju ratnu funkciju u doba globalizacije flota je izgubila. 2032. godine istje─Źu garancije savezne vlade. Tada ─çe povijesna flota morati ovladati surovim morem pomorske svjetske trgovine bez dr┼żavne pomo─çi - ili biti likvidirana.

Priredila Dunja Gaupp, HKZ

www.hkz-kkv.ch

173 -2019

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU