Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

DORH JE ┼ŻELIO RIJE┼áITI IZBORE PRIJE IZBORA      (12.12.2011.)

Gospodine Tu─Ĺman ┼íto Vas je potaknulo da se na ovim parlamentarnim izborima politi─Źki anga┼żirate tako da ste na listi HDZ-a u┼íli na drugo mjesto u prvoj izbornoj jedinici?

Nekoliko je razloga bilo za takvu odluku. Prvo jedna beskrupulozna manipulacija DORH-a, koji je objavom pokretanja istrage protiv stranke HDZ-a dan uo─Źi raspu┼ítanja hrvatskog Sabora, ┼żelio rije┼íiti izbore prije izbora. Sama ta ─Źinjenica ima za posljedicu da izbori ne─çe biti po┼íteni. Istina je da su pojedinci iz HDZ-a zloporabili svoje pozicije, i da moraju odgovarati zbog postojanja crnih fondova. No pravna konzekvenca tih zloporaba ne mo┼że biti kriminalizacija cijele stranke i svega ┼íto je ta stranka u─Źinila u stvaranje Hrvatske. A njezino kriminaliziranje i zahtjev za eliminacijom slu┼íalimo smo tjednima prije toga iz redova SDP-a. Zato je uporaba DORH-a uo─Źi izbora, a kao posljedica politi─Źkog pritiska SDP-a, primjer institucionalizirane korupcije.

Poku┼íaj "pravne" eliminacije HDZ-a uslijedio je nakon ┼íto su vode─çi kukurikovci godinama kriminalizirali Domovinski rat. Koristili su sav instrumentarij javne diplomacije (od lijeve medijske gerile i nevladinih organizacija) kako bi opti┼żili hrvatske generale i hrvatsku politiku u Haagu. Taj im plan nije uspio u javnosti, unato─Ź postoje─çim ha┼íkim presudama, pa su pomo─çu DORH-a iznudili kriminalizaciju HDZ-a.

Druga skupina razloga za┼íto sam pristao i─çi na listu HDZ-a u prvoj izbornoj jedinici ti─Źe se samog HDZ-a. Gospo─Ĺa Kosor najavila je promjenu statuta stranke. To implicira da HDZ mora u vrlo kratko vrijeme i─çi na izborni sabor, otvoriti demokratske procese kako bi se iz baze predlagali i birali svi kandidati ali i vodstvo stranke (na svim razinama) s otvorenih lista i s ve─çim brojem kandidata. Osim toga o─Źekujem da ─çe se na svom saboru stranka jasno odrediti prema pogre┼íkama koje su posljedica Sanaderova vo─Ĺenja HDZ-a. A takvih pogre┼íaka ima puno. HDZ tako─Ĺer treba ponovo definirati i svoj program i strategiju razvoja Hrvatske u narednom periodu na osnovama svojega utemeljitelja, predsjednika Tu─Ĺmana. Ako krene tim putem HDZ ─çe povratiti ne samo svoje izgubljeno ─Źlanstvo nego i veliki dio svojeg bira─Źkog tijela.

Jedan dio desnijega izbornog tijela Vam zamjera zato ┼íto ste se anga┼żirali u stranci koja se detu─Ĺmanizirala tijekom zadnjega desetlje─ça te napravila politi─Źki zaokret od izvornih na─Źela HDZ, kojeg je jo┼í 1989. kao svehrvatski pokret utemeljio dr. Franjo Tu─Ĺman?

HDZ je platio cijenu za politiku koju je vodio Sanader, a koja je u osnovi bila "tiha" detu─Ĺmanizacija. Izgubio je skoro 50 posto svojeg bira─Źkog tijela. 1990-ih imao je 19 od 21 ┼żupana. Pod Sanaderovim vodstvom taj se broj prepolovio. Sli─Źna je situacija i u op─çinama. Rekao sam ┼íto o─Źekujem da HDZ treba u─Źiniti da ponovo postane najja─ça politi─Źka stranka. Vjerujem da je gospo─Ĺa Kosor spremna na radikalne promjene. Kona─Źno, ona je neke poteze ve─ç i najavila.
S druge pak strane, vi┼íe je nego ┼żalosna ─Źinjenica stanje me─Ĺu tzv. desnim strankama. Zagovarao sam zajedni─Źki nastup srodnih stranaka, udruga i pojedinaca koji u svojim politi─Źkim programima polaze od promicanja nacionalnih interesa i vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska dr┼żava. Na┼żalost, ┼żalosno djeluju njihovi razlozi i obrazlo┼żenja za┼íto ne─çe, ili ne ┼żele, izi─çi zajedno na izbore. Imamo preko 30-tak lista skoro u svakoj izbornoj jedinici, ┼íto je krajnje neozbiljno i neodgovorno.
Jedan dio tih stranaka, kao i dio bira─Źkog tijela, razo─Źarani su glasa─Źi HDZ-a iz 1990-ih. ┼átovi┼íe, dobar je dio tih ljudi jako ogor─Źen na HDZ. Rekao bih s pravom. Osobno ─çu se zalo┼żiti da se HDZ vrati na one programske osnove i da ponovo te┼żi onim vrijednostima na kojima je i osnovan. Vjerujem da ─çe se tim naporima pridru┼żiti i dobar dio onih koji u nakon 2000. izgubili povjerenje u Sanaderovo vo─Ĺenje HDZ-a.

Vodstvu HDZ-a se prigovara i za nedemokratsko vo─Ĺenje stranke. Mo┼że li se nakon desetlje─ça uru┼íavanja stranku vi┼íe uop─çe demokratizirati?

Svaki pojedinac, organizacija, pa i institucija imaju svoje uspone i padove. U HDZ-u je bilo puno vi┼íe demokracije 1990-ih, nego 2000-ih. Vjerujem da je jednostavno ponovo zapo─Źeti unutar strana─Źku demokratizaciju. S formalnog stajali┼íta to nije kompliciran proces. U stvarnosti treba puno vi┼íe vremena da se stabiliziraju odnosi i usklade ideje izme─Ĺu novoizabranih ljudi. No, to je proces koji, kada se obnovi, imat ─çe svoje u─Źinke. Jer ─çe onima koji su nasilno ili na drugi na─Źin isklju─Źeni iz strana─Źkih djelatnosti dati satisfakciju, a novim i mla─Ĺim ljudima priliku da se afirmiraju u politici.
Meni se ─Źini da ─çe te┼że i─çi sa ponovnim uklju─Źivanjem intelektualne, gospodarske, kulturne i sportske elite. Naime, te su elite, realno gledaju─çi, isklju─Źene iz svih stranaka, a ne samo HDZ-a. A bez njih nema Hrvatskoj izlaska iz kriza u kojima se nalazimo. Dokle god ne budemo sami predlagali i odlu─Źivali o svojim programima - sve dotle ─çe nam se javljati MMF (ili netko poput MMF) sa svojim prisilnim mjerama. A te i takve mjere nikada nisu bile mjere razvoja, ve─ç u najboljem slu─çaju mjere prisile da ne bude gore nego ┼íto jeste.

Isticanje Va┼íe kandidature na izbornoj listi HDZ-a ─Źini se kao da je vi┼íe uzbunila pre┼żivjele jugoslavenske komunisti─Źke strukture, ─Źija mi┼íljenja u javnosti svakodnevno artikulira na primjer Jelena Lovri─ç. Stje─Źe se dojam da su se uspani─Źili samo zato ┼íto ─çe se jedan Tu─Ĺman opet na─çi u Hrvatskom dr┼żavnom saboru ili je mo┼żda rije─Ź tek o pre┼żitku mentalnoga sklopa, koji bi pojedine ljude i danas kao i u vrijeme Jugoslavije dr┼żao u ku─çnom pritvoru i politi─Źkoj izolaciji?

Ima tu svega i sva─Źega. Na┼żalost, postoje niz novinara poput Jelene Lovri─ç, koja za prof. Tomca, akademika Aralicu i mene tvrdi da nas je "vrijeme pregazilo", da u dana┼ínjoj Hrvatskoj "malo zna─Źimo", da smo "desni─Źarski zombiji". Gospo─Ĺa Lovri─ç je jo┼í 1990-te bila ─Źlan CK SKH. Nedavno smo imali prilike ─Źitati da je jo┼í 1991. s nestrpljenjem o─Źekivala tenkove JNA da sru┼íe Vladu u Zagrebu. Ona iz svoje CK-ovske ko┼że i uloge "dru┼ítveno-politi─Źkog radnika" koji presu─Ĺuje koga je vrijeme pregazilo a koga nije - nije mogla iza─çi ni nakon 20 godina. Njoj je neprihvatljiva ─Źinjenica da bira─Źi odlu─Źuju koga ─çe vrijeme pregaziti. No, da mo┼że ljude vrije─Ĺati, to je svoj toj lijevoj novinarskoj gerili samorazumljivo. Nemate niti jednog primjera da bi novinarsko dru┼ítvo primijenilo svoj eti─Źki kodeks na svoje "dru┼ítveno-politi─Źke radnike" koji sipaju uvrede, diskvalifikacije i dezinformacije o "desni─Źarskim zobijima". Naime, "desni─Źare" smije vrije─Ĺati tko i kako ho─çe, a bilo koja kritika "ljevi─Źara" automatski je govor mr┼żnje. To pravilo nije novo ono je naslije─Ĺe SFRJ. Na┼żalost, na┼íe je dru┼ítvo jo┼í bremenito mentalnim i ideolo┼íkim naslje─Ĺem biv┼íe dr┼żave. Ali ne samo u novinarstvu. Ovih dana gledano na TV "nezavisne" profesore kako komentiraju predstoje─çe izbore - a sve jedan do drugog su biv┼íi ─Źlanovi CK SKH i partijskih komisija koji su odlu─Źivali sudbinama onih koje je, po J. Lovri─ç, vrijeme pregazilo i koji su "desni─Źarski zombiji".

Premda je predizborna kampanja u punom jeku iz medija se ba┼í i ne bi moglo zaklju─Źiti da se radi izbornom vremenu kad bira─Źi odlu─Źuju o vlastitoj sudbini u sljede─çem mandatnom razdoblju. Jednom ste spomenuli kao da u kampanji sudjeluje na jednoj strani HDZ, a na drugoj DORH? Smatrate li da je za takvo stanje odgovoran zakonski polo┼żaj DORH-a ili je rije─Ź o samovolji pojedinaca na njegovu vrhu?

Prvo treba re─çi da je dobro ┼íto su Vlada i vodstvo HDZ odlu─Źno krenuli u obra─Źun s korupcijom. Ono ┼íto nije dobro je uporaba DORH kako bi se osigurala sigurna pobjeda Kukuriku koaliciji. Redoslijed i timing pokretanja istrage protiv HDZ-a to potvr─Ĺuju. Osim toga, objavom da se odbacuje istraga protiv tr┼żnica u Rijeci osam dana prije uzbora, samo se potvr─Ĺuje kako HDZ nema nikakve ni ┼żelje ali ni stvarnog utjecaja na DORH. Zato tim vi┼íe zastra┼íuju izjave ─Źelnika SDP-a da ─çe podignuti tu┼żbe protiv i privatnih osoba i slu┼żbenih institucija koji su se usudili postaviti zahtjev da se istra┼żuje njihovo djelovanje. Opet ┼żele nametnuti pravilo da su neki "jednakiji" od drugih, odnosno najavljuje se da ─çe oni biti iznad postoje─çih zakonskih normi.
┼Żelim vjerovati da DORH radi po zakonskim odredbama, ali i uporabom zakona mo┼że se manipulirati i sa ─Źinjenicama i sa javno┼í─çu. Poznato je da ponekad NGO izvje┼í─çuju kako su izbori u nekim sredinama bili demokratski ali nisu bili fer. To se i nama doga─Ĺa: izbori ─çe biti demokratski ali ne─çe biti po┼íteni. Posljedica toga ─çe biti jo┼í nestabilnija Hrvatska.

Kad je rije─Ź o medijskoj kampanji, ovih je dana, tijekom obilje┼żavanja 20. obljetnice stradanja Vukovara u velikosrpskoj agresiji, Hrvatska televizija u svojim dnevnicima optu┼żila predsjednika Franju Tu─Ĺmana da pad Vukovara ali i za nedopu┼ítanje evakuacije djece iz opkoljenoga grada? O ─Źemu se zapravo radi? Je li rije─Ź tek o neznanju ili vje┼ítoj monta┼żi kojom se odgovorost za masovne zlo─Źine i stradanja s JNA te Srbije i Crne Gore poku┼íava prebaciti na hrvatsko politi─Źko vodstvo?

Dva dana nakon ┼íto je preko 50.000 ljudi iz Hrvatske, BiH i inozemstva odalo po─Źast Vukovaru i vukovarskim braniteljima, zapo─Źela je na nedjeljnom Dnevniku HTV-a najsramnija medijska kampanja u kojoj se optu┼żuje predsjednik Tu─Ĺman, Vlada RH i hrvatski Sabor za izdaju Vukovara. Podloga tome su fonogrami i materijali KOS-a plasirani jo┼í za vrijeme Vukovarske bitke, materijali koji su imali za cilj demoralizaciju branitelja a u kona─Źnici ru┼íenje prve demokratski izabrane vlasti u Hrvatskoj. Na su─Ĺenju Radenku Radoj─Źi─çi 1994., jednom od glavnih aktera "Opere", propagandnog odjela KOS-a, dokazano je da je KOS snimao i prepravlja snimljene razgovore izme─Ĺu predsjednika Tu─Ĺmana, generala Tusa, i jo┼í nekih sa braniteljima Vukovara. To je isto potvrdio i major KOS-a Mustafa ─îandi─ç na su─Ĺenju Slobodanu Milo┼íevi─çu 2002. godine u Haagu. Urednik Dnevnika HTV-a je preuzeo te materijale kao autenti─Źne i zapo─Źeo kampanju koja ─çe u─Źi u anale informacijskog ratovanja kao primjer bezobzirnog obra─çuna s temeljnim vrijednostima na kojima je stvorena hrvatska dr┼żava.
Da je rije─Ź o dobro isplaniranom scenariju vidi se i po tome ┼íto se nisu oglasile nadle┼żne institucije i njihovi ─Źelnici. Naime, postavlja se osnovno pitanje autenti─Źnosti i vjerodostojnosti svih dokumenata. Da su dio njih falsificirani to je ve─ç dva puta potvr─Ĺeno na sudu. Sada je pitanje: a) tko je snimao te razgovore, b) iz kojih su izvora ti dokumenti plasirani u medije. Ako su snimani u zapovjedni┼ítvu obrane Vukovara, za koga je radila osoba ili grupa koja je snimala razgovore svojih nadre─Ĺenih. Malo je vjerojatno da je to netko radio po slu┼żbenoj osnovi. Zna se da je KOS imao mogu─çnosti pratiti ve─çinu hrvatskih ne┼íti─çenih komunikacija. Zato je vjerojatnije da su ovih dana kori┼íteni fonogrami podrijetlom ih KOS-ovih arhiva. Postavlja se pitanje ┼íto su poduzele hrvatske izvje┼ítajne slu┼żbe i DORH da bi sve to istra┼żili i razjasniji?
Po svemu sude─çi sustav nacionalne sigurnosti opet je zakazao. Bilo bi puno gore, ako namjerno nije poduzeto ni┼íta da se ova podvala razotkrije. ┼áto se ti─Źe razgovora predsjednika Tu─Ĺmana i Dedakovi─ça, i onoga dijela koji se odnosi na ponovni proboj preko Marinaca, predsjednik je rekao da se neide ponovo istim pravcem, jer su prethodna dva bila neuspje┼ína a imali smo velikih gubitaka na tom pravcu. I taj se razgovor stavlja u krivi kontekst. A iz suzdr┼żanosti sugovornika bilo je jasno da se na otvorenoj liniji ne mogu izdavati vojne zapovjedi. Osim toga, danas nitko ne spominje da je gospodin Dedakovi─ç pristupio i postao ─Źlan HDZ-a, nakon ┼íto je ra┼í─çi┼í─çena podvala KOS-a koji je bio stvarni autor i optu┼żnice protiv hrvatskog vodstva i letka u kojem se brani Dedakovi─ç. Dedakovi─ç je bio svjestan da je s vojnog stajali┼íta i tromjese─çna obrana Vukovara bila pravo ─Źudo, te da se nije moglo u─Źiniti vi┼íe nego ┼íto se u─Źinilo.

Vi ste po profesiji stru─Źnjak za informacijske znanosti. Koja je svrha takvih monta┼ża? Nije li mo┼żda rije─Ź i o poku┼íaju da se skidanjem ve─ç spomenute srpske odgovornosti stvore preduvjeti za povla─Źenje hrvatske tu┼żbe protiv Srbije pred Me─Ĺunarodnim sudom pravde u Den Haagu?

Najuspje┼ínije su one informacijske operacije kojima se osigurava nekoliko ciljeva, a deziformacije se mogu koristiti u razli─Źite svrhe. Neposredni cilj ovih dezinformacija je diskreditacija predsjednika Tu─Ĺmana, kako bi se posredno diskreditirao HDZ na ovim parlamentarnim izborima. Dugoro─Źni cilj je da javnost ┼íto lak┼íe prihvati najavu i Pantov─Źaka i pretendenata na Banske dvore da se povu─çe hrvatska tu┼żba za genocid protiv Srbije. Ne smijemo zaboraviti da smo prije nekoliko mjeseci ve─ç bili "informirani" da su Hrvati napali Srbe pa je zato do┼ílo do sukoba u Vukovaru. Kona─Źni cilj je diskreditacija Domovinskog rata kao posljedice "konglomerata lo┼íih politika". "Lo┼ía" i "izdajni─Źka" politika Zagreba bit ─çe opravdanje da se moraju prihvatiti optu┼żnice protiv branitelja ┼íto ih sustavno ┼íalje Beograd, a stvari ─çe se izjedna─Źiti s time ┼íto ─çe neke optu┼żnice biti prihva─çene i od strane Beograda. Rezultat ─çe biti marginalizacija branitelja i Domovinskog rata. Time ─çe se izbrisati zasluge svih onih koji su stvarali hrvatsku dr┼żavu i borili se za hrvatsku slobodu. Zasluge ─çe dobiti oni koji su nas oslobodili zablude da je Domovinski rat ne┼ítvo va┼żno u hrvatskoj povijesti.

Nekoliko dana poslije spomenutih priloga u Dnevniku opet je emitiran, samo sad s nekim "transkriptima" sli─Źna optu┼żnica i za podru─Źje Dubrovnika. Odakle dolaze ti transkripti? Nisu li mo┼żda povezani opet s Uredom predsjednika kao i u mesi─çevo vrijeme?

Taj transkript nije mogao do─çi s drugog mjesta nego s Pantov─Źaka. Odgovor koji ne znamo je kada i pod kakvim okolnostima je oti┼íao iz arhive. ─îinjenica je da nema evidencije ┼íto je sve Mesi─ç davao ha┼íkim istra┼żiteljima, jer je arhiva Pantov─Źaka bila poput samoposluge za ha┼íke istra┼żitelje. (Usput taj "neutralni" DORH nije pokrenuo niti jednu istragu o nezakonitoj distribuciji dokumenata s oznakom dr┼żavna tajna, iako su se i Mesi─ç i njegovi savjetnici javno hvalili kako mimo svih zakonskih procedura dostavljaju klasificirane dokumente i medijima i ha┼íkome Tu┼żiteljstvu). Taj i drugi transkripti samo dokazuju u kakvim je sve te┼íkim okolnostima tada bila Hrvatska. Nije samo Vukovar bio pred padom nego i Dubrovnik, a sli─Źno je bilo i sa Zadrom, Gospi─çem pa ─Źak i Siskom. Kona─Źno tada je okupirano 30% hrvatskog teritorija, a istovremeno se vodio i propagandni rat s ciljem da se natjera politi─Źko i vojno vodstvo na kapitulaciju. U takvim okolnostima bilo je svakakvih prijedloga, pa je trebalo razlu─Źiti tko stoji iza pojedinih solucija. Tko plasira dezinformacije o izdaji, trgovini teritorijem, zloporabom novca za oru┼żje, itd. A tko je spreman boriti se do kraja.

Stje─Źe se dojam kako u ovoj informacijskoj igri sudjeluje vi┼íe ─Źimbenika, a kad se povu─Źe crta, ispada kako svi zajedno nastupaju protiv HDZ-a. Je li samo problem u politici stranke koju vodi gospo─Ĺa Kosor ili se mo┼żda, kako neki smatraju, radi o medijsko-politi─Źkim operacijama za stvaranje tzv. jugosfere?

Javna diplomacija i informacija danas su osnovni instrumenti nacionalne mo─çi. Velike i jake zemlje imaju razra─Ĺene informacijske strategije kako bi osigurali informacijsku superiornost i dominaciju vlastitih informacija u stranim zemljama. Istovremeno izgradili su sustave da sami sebe ┼ítite od dezinformacija. Na┼żalost, Hrvatska je otvorena boji┼ínica u kojoj djeluju razli─Źiti akteri. A to zna─Źi da su u igri i razli─Źite strategije koje ne moraju sve te┼żiti istome cilju. Jasno da je jedna od strategija i jugosfera. Prije nekoliko godina britanski su stratezi javno zagovarali primjenu "nove imperijalne politike" prema podru─çju zapadnog Balkana. Samostalni akteri poput Sorosa imaju sli─Źne ciljeve, iako iz razli─Źitih pobuda. Me─Ĺutim, diskreditacija Domovinskog rata i hrvatske politike iz 1990-ih u interesu je i Srbije, ali i dijela Bo┼ínjaka, iz opre─Źnih razloga. I multinacionalnim kompanijama (medijskim korporacijama, itd.) mo┼że biti od interesa te┼żiti sli─Źnim ciljevima kako bi obvezali na kooperativnost sebi prikladne politi─Źke grupacije u Hrvatskoj. Hrvatska je bespomo─çna pred svih tim izazovima i informacijskim napadima. Nema niti svoje informacijske strategije niti planira za┼ítitne mjere.

Mo┼żemo li se uop─çe oduprijeti tom projektu o┼żivljavanja neke ina─Źice dr┼żavnoga zajedni┼ítva koji je nekad ─Źinio biv┼íu Jugoslaviju? Kako?

Postoji nekoliko ina─Źica o┼żivljavanja jugosfere, koje sve ne te┼że "dr┼żavnom zajedni┼ítvu". Zato su te "mek┼íe" opcije, jer im se ne naslu─çuje kona─Źni cilj, ponekad za javnost prihvatljivije a za budu─çnost Hrvatske i pogubnije.
Mi┼íljenja sam da Hrvatska treba posti─çi suglasnost oko vitalnih nacionalnih interesa i na temelju toga definirati svoju strategiju razvitka kao srednjeeuropske i mediteranske zemlje. Te su koordinate odre─Ĺene njezinim geostrate┼íkim polo┼żajem i kulturnim naslje─Ĺem. One pak koji inzistiraju na dobrosusjetskim odnosima prvenstveno sa Srbijom i Crnom Gorom, treba podsjetiti da se Hrvatska grani─Źi jednako tako i s BiH, Italijom, Slovenijom, Ma─Ĺarskom te da imamo dugu tradiciju dr┼żavnih veza s Austrijom.
Treba uzeti u obzir i budu─çu poziciju Hrvatske u EU. A za sudbinu Hrvatske tada ─çe biti presudno kakva ─çe biti EU. Ho─çe li svojim ─Źlanicama ostaviti dovoljno prostora za ─Źuvanje i promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta. Na tom ─çe se pitanju slomiti ili pak graditi sudbina EU. Zato Hrvatska treba jaku Vladu koja ─çe znati, prvo, definirati a zatim i promicati hrvatske nacionalne interese. Nije mi poznato da smo postigli dogovor o takvoj strategiji razvoja Hrvatske.

Mate Kova─Źevi─ç
Hrvatsko slovo
02.12.2011.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU