Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ZAGRBA─îKI SVETI SAVA     (17.06.2012.)

Za Srbe je svaka hrvatska dr┼żava, ako se prote┼że preko granica zami┼íljene velike Srbije, zlo─Źin protiv srpskoga naroda, time se opravdava agresija na Republiku Hrvatsku, a takvim stajali┼ítem ujedno i poziva na agresiju novim sredstvima

Ono što je bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić radio tajno i na temelju nacrta novoga Memoranduma, novi je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić to bez dlake na jeziku objavio svijetu.

Njegova izjava kako je Vukovar srpski te da u njem Hrvati nemaju ┼íto tra┼żiti prosla je u tzv. me─Ĺunarodnoj javnosti gotovo nezapa┼żena, pa se po toj reakciji jo┼í jednom o─Źitovao model me─Ĺunarodne politike. koja je sli─Źno reagirala i na svojedobnu jugoslavensku i srpsku agresiju na Hrvatsku 1991. Tako je pre┼íutjela i Nikoli─çevu izjavu kako nikad ne ─çe priznali Kosovo, a reagirala je tek kad je ovaj zanijekao genocid u Srebrenici. Nu, budu─çi du je Srebrenica u raspodjeli teritorija pripala Republici Srpskoj, moglo bi se tuma─Źiti i kako je me─Ĺunarodni ugovor po kojem je toj gradi─ç poslije ruta pripao Srbima. zanijekao, kao i Nikoli─ç, srpski genocid u Srebrenici.

Aktualne reakcije nekih europskih politi─Źkih krugova mogu se zato svrstati u jednu vrstu verbalnoge rata protiv Sjedinjenih Dr┼żava, koje su zahvaljuju─Źi suradnji s Hrvatskom te hrvatskim vojnim oslobodila─Źkim pothvatima Bljesak i Oluja, stvorile preduvjete za prekid rata u BiH i tako spasile stotinjak tisu─ça muslimana u UN-ovu za┼íti─Źenu podru─Źju Biha─Ź od opetovanja genocida iz Srebrenice, koji su, nota bene, mirno promatrali mnogi europski politi─Źari. Nu bez obzira na to ┼íto su Hrvati na ─çelu s predsjednikom Tu─Ĺmanom toliko pridonijeli osloba─Ĺanju podru─Źja u BiH te na taj na─Źin prisilili Srbe da zavr┼íe rat i sjednu za pregovara─Źki stol, jedan dio europskih politi─Źara, ─Źije odbljeske i danas mo┼żemo ─Źitali po hrvatskim medijima, zal onodobno stanje u BiH i dalje okrivljuje biv┼íega hrvatskog predsjednika, ┼íto na politi─Źkioj razini nije ni┼íta drugo. nego prigovor zato ┼íto je Tu─Ĺman svojom politikom skr┼íio uspostavu velikosrpskog projekta, a time i opetovanje genocidnih pothvata na podru─Źjima koja su trebala pripasti Srbima.

Taj se prigovor odnosi i na ameri─Źku politiku Billa Clintona, koji tvrdi kako su samo on i njema─Źki kancelar Hoelmuth Kohl bili uz Hrvate, pa je, na primjer cijela farsa od haa┼íkoga su─Ĺenja hrvatskim generalima, uprave nekim sredi┼ítima mo─Źi trebala poslu┼żiti kao nastavak velikosrpskoga rata protiv hrvatske, ali i ameri─Źke politike. Optu┼żnice, a i prvostupanjske presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Mnrka─Źu ispisane su memoranduskim rje─Źnikom Milo┼íevi─çeve politike s po─Źetka rata iz devedesetih godina pa se i Nikoli─Źevo nijekanje genocida u Srebrenici, po svom podrijetlu mo┼że pratiti sve do haa┼íkih tu┼żiteljskih arsenala.

Zagreb─Źki Srbobran, danas dodu┼íe pod imenom Novosti, ina─Źe pokrenut u vrijeme vlasti hrvatsko-srpske koalicije Ive Sanadera, ne konstatira uzalud kako Hrvati "za generale kojima se sudi, u cijelom svijetu pale svije─çe i ┼żale! ih", a stanoviti Dragan Pai─ç s Petrove gore, na kojoj su Velikosrbi 1990. o┼ítrili svoje no┼żeve protiv Hrvata i muslimana, kako su "Oluja i Tu─Ĺman dovr┼íili ono ┼íto je Paveli─ç zapo─Źeo". I iz Pai─çeve konstatacije proistje─Źe kako je za Srbe svaka hrvatska dr┼żava, pa i ona nastalo voljom hrvatskoga naroda na referendumu 1991., ako se prote┼że preko granica zami┼íljene velike Srbije, dakle do Petrove gore, zlo─Źin protiv srpskoga naroda, ─Źime se opravdava velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku s po─Źetka devedesetih godina, a ujedno slovi i kao poziva na pripravnost za agresiju novim sredstvima.

Upravo takva jedna tanko─çutna agresija, s dobro ustrojenom infrostrukturom promid┼żbenih sredi┼íta, ve─ç je dobrim dijelom pripremljena, a vrhunac ─çe do┼żivjeli otvaranjem velebnoga hrama svetoga Save na jednom od najljep┼íih zagreba─Źkih bre┼żuljaka - Svetom Duhu. Sve─Źanom otvaranju nazo─Źit ─çe, kako je objavljeno, i sam patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej. s cijelim svojim Sinodom. Naravno, sve je to prikrivena debelom diplomatskom i ekumenskom korom o me─Ĺusobnim odno┼íajima dviju kr┼í─Źanskih Crkava te me─Ĺusobnim pobolj┼íanjem odnosa izme─Ĺu Srbije i Hrvatske. Nu, nekoliko elemenata naru┼íava tu diplomatsku ┼íminku, a ponajprije svojedobni napisi ve─ç spomenutoga Srbobrana o navodnoj rastro┼ínosti Katoli─Źke crkve, kad je na primjer podizala zgradu Hrvatske biskupske konferencije, dok je rasko┼í i koli─Źinu belona, ┼żeljeza, kamena, razli─Źitih ukrasa i novca hrvatskih poreznih obveznika potpuno pre┼íutio u izgradnji svetosavskoga duhovnog sredi┼íta u Zagrebu.

Jednako tako, nitko jo┼í iz srpske manjine nije digao glas za oko stolinjak tisu─Źa beogradskih Hrvata, koji se javno ne smiju o─Źitovati Hrvatima, a tek rijetki pojedinci usude se do─çi na euharistiju u katoli─Źku crkvu. O izdvajanju novca iz srbijanskoga prora─Źuna za pomo─ç hrvatskoj manjini, jo┼í nikad nismo ni┼íta ─Źuli. premda smo kao porezni obveznici. ali i Zagrep─çani pozama┼íno, bez vlastita znanja sudjelovali u izgradnji infrastrukture za novo ┼íirenje svetosavlja po Hrvatskoj. Kad se tome pridoda i financijsko-politi─Źka djelatnost novoutemeljene srpske banke u Hrvatskoj, onda nije te┼íko zaklju─Źiti kako ─çe s vremenom stasati sve sna┼żnija i otvorenija srpska promid┼żba u Hrvatskoj. Najprije potajno kao Tadi─ç, a onda bez pardona i otvoreno, kao Nikoli─ç - Do istrage va┼íe ili na┼íe!

Mate Kova─Źevi─ç

Hrvatsko slovo, 8. lipnja 2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU