Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NEKA ZVONE ZVONA POBJEDE ZA DOMOVINU

 

 

Wende auf dem Balkan

Hans-Ueli Sonderegger


├╝ber kroatische Befreiungsaktion im August 1995

Deutsch






Jedan od rijetkih švicarskih izvjestitelja koji je realno i istinito pisao o Hrvatskoj, je Hans-Ueli Sonderegger.

Njegov  ─Źlanak povodom akcije Oluja donosimo u orginalu, t.j. na njema─Źkom, kako bi brojni strani posjetitelji na┼íe stranice saznali istinu o nama i na┼íoj obrani od srpske agresije. kra─çeni prjevod na hrvski pro─Źitajte ovdje:


Zaokret na Balkanu

─îetiri duge godie, zastupnici najmo─çnijih svjetskih vojnih saveza, kr┼íe─Źi ruke zaklinjali su se u nepredvidive opasnosti bilo kakve intervencije protiv srpske agresije; hrvatska je vojska u ─Źetiri dana potpuno samostalno napravila kraj zlom duhu u vlastitoj zemlji. Sramota zapadne mirovne politike nije mogla biti ve─ça. No ona je najmanje zlo u beskona─Źnoj pri─Źi politi─Źkog kukavi─Źluka, intelektualne sljepo─çe, moralne sramote i vojne malodu┼ínosti koje su pratile hladnokrvne kalkulacije i arhai─Źnu brutalnost toga rata ─Źiji su u─Źinak potencirale. Nastavak sramote je pona┼íane lupnutih politi─Źara, diplomata i vojnih ─Źasnika koji sada osu─Ĺuju hrvatsku ofenzivu za povrat Krajine. Ipak, ─Źini se da se u Washingtonu probilo saznanje kako je hrvatska ofenziva promijenila odnose snaga na Balkanu i otvorila nove perspektive za mirovna rje┼íenja.


Nakon ┼íto je postalo jasno da je kolaps titoisti─Źke Jugoslavije neizbje┼żan, ve─Źina je inozemnih nastojanja bila usmjerena protiv promjene odnosa snaga na Balkanu. Zato je svijet, ne samo nedjelotvorno promatrao kada je u ljeto 1991. srpski predvo─Ĺena vojska i njeni zamjenici brutalnim nasiljem osvojila vi┼íe od ─Źetvrtine hrvatskog teritorija, nego je pljeskao kada je u jesen uslijedilo primirje pod paskom UNO promatra─Źa, kojim su fakti─Źno osigurana srpska osvajanja. A kao veliki uspjeh mirovnih napora slavio se embargo na oru┼żje za cijelu ex-Jugoslaviju, koji je ne samo izjedna─Źio agresora i ┼żrtvu, nego je agresoru osigurao direktnu prednost, jer si je Srbija osigurala posjed najve─Źeg arsenala nekada┼ínje jugoslavenske vojske. Tako su prije svega Bosni onemogu─çena sredstva obrane, iako UNO karta izri─Źito priznaje pravo na samoobranu. Obranbena nemo─ç stajala ju je vi┼íe od polovice dr┼żavnog teritorija, stotine tisu─ça mrtvih i protjeranih. Razlozi toga, pod neizrecivim pla┼ítom zvani─Źnoga, neravnopravnog pristupa ┼żrtvi i agresoru razli─Źiti su. Zapadnim demokracijama zajedni─Źka je odlu─Źnost da se ne dadnu uvu─Źi u jugoslavensku mo─Źvaru. Pariz, ali prije svega London, dodatno su ostavljali utisak simpatije za Beograd. Vanjskopoliti─Źki slab ameri─Źki predsjednik i Srbima tradicionalno prijateljska Moskva, zaokru┼żili su sliku sudbonosne predod┼żbe UNO-a u Hrvatskoj i Bosni.


Najve─Źi zajedni─Źki nazivnik udru┼żenih u t.zv. kontaktnu skupinu za Balkan zainteresiranih mo─Źnika bio je plan ograni─Źiti i dogorjeti konflikt, a pobjedu prepustiti ja─Źemu, ali nisu ra─Źunali s borbenom voljom Hrvatske. Pod utjecajem srpske propagande i ─Źesto ideolo┼íke predrasude, Hrvatska, prva ┼żrtva srpske agresije, ne ra─Źunaju─çi njenog sjevernog susjeda, nije nikada mogla ra─Źunati na veliku simpatiju. U potpunoj neshva─çenosti njene tisu─çljetne povijesti, njena volja da postane nacija bila je sumnjiva, a stoljetni simboli njene dr┼żavnosti pogre┼íno tuma─çeni kao navodni izra┼żaj usta┼íkog re┼żima. Predsjednik Tu─Ĺman, Titov partizan i usta┼íki neprijatelj u 2. sv. ratu, zbog ─Źvrste ruke i svijesti o nacionalnom identitetu osu─Ĺen je kao navodni diktator i nacionalisti─Źki hu┼íka─Ź. Ne obaziru─çi se na neugodne okolnosti u kojima se mlada Hrvatska na┼íla, okupacije velikih dijelova zemlje, stotine tisu─ça izbjeglica, prekinute prometne linije i zbog srpskog terora umanjenog turizma, na zemlju su bila i jo┼í su uivjek primjenjena mjerila desetlje─çima ure─Ĺenih zapadnih demokracija.


Ofenziva Zagreba za povrat Krajine bila je prigoda da se predrasude o Hrvatskoj i kriva interpretacija balkanske tragedije prika┼żu kao potvrda arhaji─Źnog gra─Ĺanskog rata. Bjeg preko sto tisu─ça kraji┼íkih Srba, dramati─Źne slike njihovih izbjegli─Źkih kolona odmah su bile interpretirane kao etni─Źko ─Źi┼í─çenje od strane Hrvata. A oko TV kamera, gotovo je pohlepno tra┼żilo slike smrti i uni┼ítenja izazvanih Tu─Ĺmanovom soldateskom.Trezveni promatra─Ź zaklju─Źio je da srpski izbjegli─Źki val nije posljedica etni─Źkog ─Źi┼í─çenja ustra┼íivanjem i terorom, nego posljedica srpske neistinite hu┼íka─Źke propagande, panike i lo┼íe savijesti. Bijegu Srba predhodilo je 4 godine ranije srpsko zastra┼íivanje i teror nad Hrvatima u Krajini, koje je na koncu dovelo do bjega i protjerivanja 270 000 Hrvata iz Krajine. Nasuprot tome, Zagreb je na po─Źetku ofenzive svakog sata na radiju emitirao Tu─Ĺmanove apele Srbima s pozivom na ostanak, i ponudom amnestije i manjinska prava. Predrasude su dovele do izjedna─Źenja hrvatske ofenzive za povrat okupiranih podru─Źja sa srpskom agresijom, ali su ih same ratne akcije kona─Źno osporile. Uni┼ítenje napu┼ítenih srpskih sela prikazalo je politiku Zagreba u krivom svjetlu. Ipak, ako je Hrvatska danas, osim stotinu tisu─ça uglavnom u gradovima ┼żivu─çih Srba, i o─Źi┼í─çena etni─Źki, to nije nije ksenofobija. Hrvatski Srbi su na kraju postali ┼żrtve onih duhova, koji su zaslijepili njihove fanati─Źne zemljake.


Iz toga hrvanja Hrvatska je iza┼íla oja─Źana. Ja─Źinom udarca i motivacijom svoje vojske postala je faktor mo─çi, koji je promijenio odnos snaga na Balkanu. Tu je perspektivu Washington vidio ve─ç prije ofenzive i zato je indirektno Zagrebu dao zeleno svjetlo. Dok su London, Brisel i UNO uobi─Źajenim licemjernim ritualom osudili hrvatsko osvajanje, predsjednik Klinton i kanzelar Kohl nisu tajili svoje nade da ─çe zagreba─Źkom pobjedom karte na Balkanu biti nanovo poslo┼żene. Po prvi puta nakon 4 godine srpski se agresor susreo s ozbiljnim protivnikom. Neposredno nakon osvajanja Krajine, borba za vlast izme─Ĺu bosanskih Srba, bila je vidljiva posljedica toga.


Zentralno je pitanje, kako ─çe se promjena odnosa snaga na balkanskom buretu odraziti na Bosnu. Bosansko-hrvatsko zajedni┼ítvo pod ameri─Źkim pritiskom stabiliziralo je front, s izuzetkom UNO-za┼íti─çenih zona. ...

Hans-Ueli Sonderegger
Samstag, 19. kolovoz 1995.

(05.08.2010.)

009-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU