Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IZA┼áLE DRU┼áTVENE OBAVIJESTI BROJ 97    (15.12.2005.)

GODIŠNJICE STRADANJA I GODIŠNJICE SJAJA

Da b' Rvati skladni bili,
ne b' ovako ┼żalost pili.
Reko, da bi sklad imali,
svim bi svitom ti vladali.

Iz pjesme "Od naravi i ─çudi arvacke" od fra Filipa Grabovca, objavljeno u knjizi "Cvit razgovora", 1747. g.

Ne nije zabuna. Gore citirana knjiga stvarno je tiskana 1747. g. i to u Mletcima na "jeziku iliri─Źkom aliti arvackom" kako pi┼íe autor. fra Filip Grabovac, izme─Ĺu ostaloga i du┼íobri┼żnik "Compania Croati a cavallo", t.j. hrvatskih konjanika u mleta─Źkoj vojsci (gdje nas sve nije bilo!), zavr┼íio je zbog domoljubne knjige u mleta─Źkoj tamnici i umro dvije godine nakon njenog tiskanja.


Naravno, Mle─Źanima su ga denuncirali neki na┼íi ljudi zbog "poticanja naroda na ustanak". Primjerci knjige su bili javno spaljeni u Zadru, Splitu i Sinju, pa su sa─Źuvana svega ─Źetiri primjerka. Na isti na─Źin, kako je ovaj hrvatski domoljub prije 258 godina zavr┼íio u tamnici, mnogi drugi domoljubi su zavr┼íili u Haagu. A za jednim jo┼í tragaju, napisao sam prije par dana. Boli me srce i du┼ía, jer od danas, 08. prosinca 2005., ta re─Źenica nije vi┼íe aktualna.


Zbog hrvatskog nesklada, koji je tako davno uo─Źio fra Grabovac, hrvatski narod je prije 60 godina pro┼íao bleibur┼íku kalvariju. Nadaju─çi se za┼ítiti britanskih snaga od partizana, hrvatski zbjeg civila i vojske pre┼íao je jugoslavensko-austrijsku granicu kod Bleiburga. Umjesto za┼ítite Britanci su tajno odlu─Źili Hrvate izru─Źiti partizanima, a ruske kozake sovjetskoj armiji. Dana 15. svibnja 1945. u 4.30 sati u bleibur┼íkom dvorcu hrvatski zapovjednik Heren─Źi─ç je pod pritiskom britanskog brigadira Scott-a usmeno kapitulirao. General Heren─Źi─ç je svojim postrojbama naredio da polo┼że oru┼żje i nakon toga je po─Źinio samoubojstvo. Premda je daleko ve─çi broj ┼żrtava bio ubijen kasnije na kri┼żnim putevima, Bleiburg je simbol stradavanja Hrvata.

Na komemoraciji povodom 60-godi┼ínjice tog zlo─Źina okupilo se je neobi─Źno puno Hrvata iz svih dijelova Lijepe na┼íe kao i iz svih zemalja svijeta. Me─Ĺu njima bila je i Hrvatska kulturna zajednica. U ovom broju DO-a podsje─çamo na tu tragediju i pitamo se, potaknuti uhi─çenjem hrvatskog viteza generala Ante Gotovina, kad ─çe biti su─Ĺeno onima koji su te zlo─Źine po─Źinili. Ali, ne samo njima. Treba Britance, koji su tako uporno tra┼żili izru─Źenje generala Gotovine, podsjetiti na ha┼íke kriterije zapovjedne odgovornosti: krivi su i oni koji nisu zlo─Źine sprije─Źili iako su znali, ili su morali znati, da ─çe se dogoditi. A to su u bleibur┼íkom slu─Źaju mnogi britanski generali znali, a prije svega, prema istra┼żivanju grofa Tolstoya, Harold MacMillan, tada┼ínji ministar i kasniji premijer.

Me─Ĺutim fra Grabovac nije samo prvim dijelom svoje strofe u┼íao u sr┼ż "naravi i ─Źudi arvacke" nego i drugim dijelom.


2005. godine smo obilje┼żili 10-godi┼ínjicu "Bljeska" i "Oluje". Ta, po mom mi┼íljenju najsjajnija hrvatska pobjeda od Tomislava na ovamo, izvojevana je zahvaljuju─çi jedinstvu hrvatskog naroda zahva─Źenog domoljubnim zanosom u jednom od svojih povijesno najkriti─Źnijih trenutaka. U Domovinskom ratu Hrvatska je bila prisiljena braniti se bez oru┼żja, odnosno sa embargom na uvoz oru┼żja, i to protiv do zuba naoru┼żanih Srba. Hrvatska se je obranila i "Oluja" je bila ona odlu─Źuju─ça prelomnica. Me─Ĺunarodna zajednica nam je najprije embargom uskratila pravo na samoobranu, a sada nas ka┼żnjava Haagom. "Oluja" i naknadni hrvatski proboj u Bosni i Hercegovini, koji je stao kod Banja Luke zbog ameri─Źkog ultimatuma, omogu─çili su Daytonski sporazum.


To je druga 10-godi┼ínjica koje se prisje─çamo u ovom broju. Upravo obrnuto srpskom jadikovanju, da oni ono osvojeno u ratu izgube u miru, Srbi su bili Daytonom nagra─Ĺeni, dok Hrvati svoje vojne pobjede nisu uspjeli valorizirati. Uvidjev┼íi da komplicirana Daytonska konstrukcija BiH ne mo┼że za┼żivjeti, me─Ĺunarodna zajednica se je odlu─Źila ne reviziju te tvorevine. Bojim se, na u┼ítrb Hrvata, a to zaklju─Źujem na osnovu onoga ┼íto je bilo propagirano na forumu u Z├╝richu, na kojem smo i mi prisustvovali i oglasili se.
Sad u miru prijeti hrvatskom narodu u BiH, pored Dalmacije, nekada┼ínjem srcu hrvatske dr┼żave, da bude sveden, kao Indijanci u Americi, na manjinu za zabavu turistima.

Folklorna skupina "Kolovrat" proslavila je svojih 10 godina djelovanja, pa smo zabilje┼żili i tu tre─çu 10-godi┼ínjicu.


Na┼í poznati nogometni reprezentativac i stomatolog, ─Źlan AMAC-CH, dr. ┼Żeljko Matu┼í, proslavio je svoj 70. ro─Ĺendan. Bili smo i tamo, i zabilje┼żili tu 70-godi┼ínjicu.


Slijede─ça godi┼ínjica, ona stota hrvatskog pjesnika Dragutina Tadijanovi─ça, proslavljena je dostojno u Domovini. Ni mi je ne mo┼żemo zaobi─çi i posve─çujemo joj odgovaraju─çi prostor.


Veze izme─Ĺu ┼ávicarske i Hrvatske su vrlo stare. To pokazuje 400-ta godi┼ínjica ro─Ĺenja Serafin Sch├Ân-a, ┼ávicarca koji je postao Hrvatom. Proslava te godi┼ínjice odr┼żana je u Menzingenu, njegovom rodnom mjestu, i bila je popra─çena izlo┼żbom iz Hrvatske.
I ove godine smo u suradnji sa Hrvatskom dopunskom ┼íkolom organizirali natjecanje za u─Źenike. Na to ukazuje naslovna slika, a nagra─Ĺene radove predstavljavamo na sredi┼ínjim stranicama.


I na kraju, vratimo se fra Grabov─çevoj strofi "Reko, da bi sklad imali, svim bi svitom ti vladali". Ovaj puta se ne radi o nikavoj godi┼ínjici ve─ç o sada┼ínjici. Ivan Ljubi─Źi─ç i Mario An─Źi─ç ponijeli su Hrvatsku na vrh teniskog Olimpa. 4. prosinca 2005. osvojili su Davis cup. Veliku ulogu u tom neo─Źekivanom uspjehu odigrao je sklad izme─Ĺu hrvatskog prognanika iz Bosne i na┼íeg mladog Spli─çanina uz vodstvo Nikole Pili─ça i asistenciju Gorana Ivani┼íevi─ça. Na putu do Olimpa odlu─Źuju─çe su bile pobjede u parovima. Ljubi─Źi─ç i An─Źi─ç su tako harmonirali da su pobijedili i ameri─Źki par koji slovi kao najbolji na svijetu, i to na njihovom bunji┼ítu. A Nikola Pili─ç se upisao u tenisku povijest kao prvi voditelj koji je osvojio Davis cup sa dvije mom─Źadi: sa Njema─Źkom 1988., 1989. i 1993., i eto sada sa Hrvatskom 2005.

P.S. U zadnju minutu saznali smo za akciju Hrvati AMAC uredni┼ítva - ┼ŻUTA VRPCA za generala Antu Gotovinu (str. 34). Podr┼żavamo i preporu─Źujemo tu akciju. Nosimo ┼ŻUTU VRPCU do povratka na┼íih su┼żnjika iz Haaga!

Piše: Osvin Gaupp, glavni urednik
Izvor: Društvene obavijesti broj 97, prosinac 2005., uvodnik

005-2005

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU