Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKA - KONA─îNO SLOBODNA?

IZ KOMUNIZMA U EU-DIKTATURU

Nakon smrti Franje Tu─Ĺmana, oca nove Hrvatske, godine 1999. nisu ni vlada u Zagrebu, niti njezini lijevo-liberalni trabanti u medijima imali pojma ┼íto bi sa novom dr┼żavom trebalo uraditi. ─îemu dr┼żavna samostalnost, ako novi vladari svoj identitet tra┼że samo u Bruxelles-u?

Hrvatskim politi─Źarima u stvari nije bilo te┼íko rekonvertirati se od fingiranih nacionalista u la┼żne liberale. Podlo┼żnost Beogradu je sada zamijenjena sa podlo┼żnosti Bruxelles-u.


To se hrvatsko stanje mo┼że dobro ilustrirati sa crte┼żima Paul Weber-a, jer se u Zagrebu mo┼że promatrati sva ta postkomunisti─Źka vrsta u novim ulogama: od nekada┼ínjih komunisti─Źkih dou┼ínika do tobo┼żnjih nacionalista, a svi se predstavljaju superdemokratima. Kao i u drugim prija┼ínjim komunisti─Źkim zemljama, tako se i u Hrvatskoj velika ve─çina dr┼żavnog ─Źinovni─Źki kadra sastoji od ostataka nekada┼ínjeg re┼żima. Veliki dio javnog sektora se u rekordnom tempu pre┼íminkao od brzo probavljenog jugo-komunizma u zapadni liberalizam, kojeg opona┼ía kao majmun.


Kao nikad dosad lebdi jedan misterij iznad Hrvatske: tko je zapravo bio za─Źetnik hrvatske samostalnosti? Hrvatski narod? Ili je Hrvatska bila akademski slu─Źaj "reaktivnog nacionalizma", ─Źiji nastanak treba zahvaliti Milo┼íevi─çu i njegovoj jugoslavenskoj armiji? Jedan kauzalni nexus (uzro─Źna veza, opaska prevoditelja) moglo bi se skoro re─çi, jer te┼íko da bi ideja hrvatskog nacionalizma dugo pre┼żivjeta bez "opakog Srbina". Da 1991. nije bilo srpske agresije na Hrvatsku, bilo bi danas upitno, ukoliko i u kojoj mjeri bi Hrvatska kao samostalna dr┼żava postojala na zemljopisnoj karti.

DODVORAVANJE EU-VLASTODR┼ŻCIMA


To je bilo nekada (nacionalno opredjeljenje, opaska prevoditelja). Danas se i onako ve─çina politi─Źara pretvorila u "dobre zapadnjake". Vi┼íe se ne isplati glasno govoriti o svojoj narodnosti ili o vje─Źnoj hrvatskoj du┼íi. To bi se moglo - kao ┼íto je to obi─Źaj i u modernoj EU-Europi - od raznih nevladinih udruga preina─Źiti kao znak desnog ekstremizma. U o─Źima Bruxelles-skih bud┼ża hrvatska je "malodr┼żavnost" rje┼íiva samo u sklopu EU-a.


Kako bi od te EU dobili dobre ocjene za politi─Źki korektno pona┼íanje, hrvatski se vlastodr┼żci dnevno i uvijek nanovo napre┼żu javnu raspravu dr┼żati na podobnoj liniji. Stara komunisti─Źka sintaksa jo┼í je uvijek prisutna, ali nova pravila zahtijevaju potpuno nove rije─Źi, kao globalizam, multikulturalnost, EU-atlantska integracija, transparentnost ili demokracija slobodnog tr┼żi┼íta - jezi─Źno blago svakodnevne komunikacije. Vje─Źni "nekada┼ínji", koji su jo┼í prije raspada Jugoslavije govorili o vje─Źnosti "radni─Źkog samoupravljanja" i "titoizmu sa ljudskim nali─Źjem", da bi se od 1990. do 1995. na┼íli na liniji antikomunizma, sada dociraju o neminovnosti liberalne demokracije. Nastala je jedna nova forma terora mi┼íljenja, sli─Źno kao i u EU. To podsje─ça u mnogim aspektima na totalitarna vremena raspadnute Jugoslavije.

NOVI IDOLI


Izgleda da komunisti u novonastalim dr┼żavama nekada┼ínje Jugoslavije ne izumiru. I u Hrvatskoj jo┼í uvijek vlada komunisti─Źki i balkanski duh. Nekada je za hrvatske politi─Źare bila velika du┼żnost hodo─Źastiti u Beograd ili Moskvu; danas ih politi─Źki korektni put vodi u nova sveti┼íta, primjerice New York ili Tel Aviv. Tamo sjede novi idoli, kojima se dive i kojima se mora biti podlo┼żan. Svagdje, uklju─Źuju─çi cjelokupan strana─Źki sustav, vlada ozra─Źje da se samo recitiranjem litanija o ljudskim pravima i multi-kulti religije mo┼że osigurati ulaz u EU. Pritom se mo┼że postaviti pitanje: ┼íto je u stvari bio cilj hrvatske samostalnosti? Van iz Jugoslavije i stvaranje samostalne i nezavisne dr┼żave ili van iz Jugoslavije i ulaz u jo┼í goru "Euroslaviju"?


Politi─Źari nove hrvatske elite imaju kao i njihovi predhodnici, gledaju─çi socijolo┼íki i antropolo┼íki, dobar pedigre iz komunisti─Źkih vremena. Usprkos njihove ultra liberalne frazeologije te┼íko mogu sakriti svoj komunisti─Źki fenotip.
Jo┼í uvijek se u tradicijom bogatom hrvatskom narodu na─Ĺe nekoliko domoljubnih intelektualaca i po koji poznati sporta┼í. Ali ─Źim se neki od njih kriti─Źno osvrne na nove politi─Źke EU-floskule, odmah ga se ┼żigo┼íe epitetom "fa┼íisti─Źki". A EU zahtijeva od servilnih hrvatskih politi─Źara stalno izja┼ínjavanje o opasnosti nove "usta┼íke dr┼żave". Veliki pokolji koje su komunisti po─Źinili na hrvatskom narodu jedva da se spominju. Genetska katastrofa sredinom i krajem 1945., koju su prouzro─Źili komunisti, opet je postala tabu temom. I to zato, jer djeca i unuci titovih partizana sjede danas ─Źvrsto u vladaju─çim foteljama i k tome u┼żivaju dobar glas kod postdemokrata EU-┼íikerije.


A lijepi novi zapad? EU i UNO diplomati su u hrvatskim postkomunistima na┼íli dobre kolege. Oni su bili dobri prijatelji jo┼í u vremenima kad je Tito, kod mnogih politi─Źara i manipulatora javnog mi┼íljenja na zapadu, slovio kao veliki dr┼żavnik. Tada je zapadna ljevica bila najve─çi poklonik titoizma i jugokomunizma - ─Źak i vi┼íe nego njihova jugosla-venska, odnosno hrvatska komunisti─Źka bra─ça po duhu! Zato su obadvije strane, da li na istoku ili na zapadu, jednako koruptne i kriminogene, te pokrivaju i legi-timiraju "volens nolens" zajedni─Źku politiku pomo─çu promiskutivne paleomarksisti─Źke simbioze, ovaj puta eufemisti─Źki nazvanu globalizam i multikulturalizam.

PARALELA SA STANJEM U BRD


Sli─Źno kako hrvatska postkomunisti─Źka elita tako i manipulatori javnog mi┼íljenja u EU strahuju od vlastitih nacionalista. Iz tog razloga se u Njema─Źkoj, kao i u Hrvatskoj, na svim valnim du┼żinama govori o realnom i surealnom dru┼ítvenom zaokretu prema desnici i o navodnoj opasnosti od nacizma. Kada i ne bi bilo radikalne desnice, brzo bi bila izmi┼íljena.


Ta negativna antilegitimnost je tipi─Źni teror mi┼íljenja koji provodi na izumiranje osu─Ĺen liberalni sistem, a slu┼żi da se status quo i politi─Źke elite u Europi odr┼że na ┼żivotu - kako u Berlinu, Beogradu, Parizu - tako i u Zagrebu. Pravi hrvatski nacionalisti, kojih je vrlo malo, ne mogu se kupiti, a to oni gore u EU znaju vrlo dobro. Mnoge se paralele mogu povu─çi izme─Ĺu neuroti─Źne Njema─Źke i relativno normalizirane Hrvat-ske, koju Bruxelles-ski drmatori sada neurotiziraju. Razumije se samo po sebi, da su Hrvati Nijemce uvijek smatrali "bratskim narodom". Jasno je, da je Hrvatska, geografski gledano, podunavska zemlja koja je potpuno pro┼żeta srednjoeuropskom kulturom. Ali je prije svega ideja dr┼żavnosti to, ┼íto odr┼żava hrvatski nacionalizam na ┼żivotu. U o─Źima hrvatskih nacionalista Njema─Źka je, geografski gledano, ne samo jedna velika zemlja, nego predstavlja naprosto samu Europu. Mali narod, kao ┼íto je hrvatski, ne ─çe nikada igrati veliku ulogu u politici, jer se sve ┼íto se u Berlinu odigra slijede─çi dan odrazi u Zagrebu. I to je bilo uvijek tako u hrvatskoj politici. Ako se sutra ili prekosutra Njema─Źka oslobodi euroatlantskih struktura i vrati svoju idejnu i narodnopravnu samostalnost, to ─çe automatski imati utjecaja na Hrvatsku. U momentu su obadvije dr┼żave obavezne biti ve─çi papa od pape, a to zna─Źi pokazivati ve─çe znakove ljubavi prema liberalnoj demokraciji nego druge zemlje istih svjetonazora.

Mnogi domoljubni Hrvati shva─çaju, za razliku od njihovih koruptnih antinacionalnih politi─Źara, da ─çe hrvatski identitet u EU br┼że kopniti nego u nekada┼ínjoj Jugoslaviji. Paradoks je, da nisu hrvatski nacionalisti oni, koji najvi┼íe ustraju na hrvatskoj kvazisamostalno┼í─çu, nego potomci jugogarde. Posttitoisti─Źka elita, koja se skoro isklju─Źivo sastoji od sinova i k─çeri nekada┼ínjih komunisti─Źkih krvnika, ima u dana┼ínjoj Hrvatskoj takav politi─Źki slobodan prostor o kojem u centralisti─Źkoj Jugoslaviji nisu mogli ni sanjati. Nije vi┼íe potrebno putovati u Beograd i moliti za odobrenje. Sad mogu svagdje autonomno paradirati i brbljati - i plja─Źkati, bez da moraju pitati za dozvolu svoje prija┼ínje srbokomunisti─Źke drugove. ─îesto se zaboravlja da je komunizam jedna patologija, i da najve─çi neprijatelji nisu bili antikomunisti, nego vlastita ideolo┼íka bra─ça. U tom smislu je vrlo lako mogu─çe, da se u slu─Źaj nu┼żde ti isti ex-postkomunisti─Źki birokrati opet pretvore u kvazinacionaliste, ili ─Źak neojugoslavene - ako se duh vremena u Europi drasti─Źno promijeni.


Za hrvatske patriote, kao i za srpske, njema─Źke i sve druge europske patriote jedini put prema slobodi je u otklonu od sitni─Źavog provincijskog nacionalizma, koji se uvijek morao legitimirati tako da isklju─Źuje druge. Cilj bi morao biti: zajedni─Źki zastupati ideju samostalne dr┼żavnosti za sve europske narode. Glavni neprijatelj tada ne ─çe biti susjed nego globalisti─Źka ideologija liberalizma i plutokratizma.


Dr. Tomislav Suni─ç

(prijevod Osvin Gaupp)

 

http://www.volk-in-bewegung.de/

Dr. Sunic ist Schriftsteller, ├ťbersetzer und ehemaliger US-Professor der Politwissenschaften. Er ist Autor des Buches Homo americanus: Child of the Postmodern Age. Sein neues Buch, das der Autor auf Franz├Âsisch verfasst hat, tr├Ągt den Titel Croatie: un pays par d├ęfaut? und wird bald ver├Âffentlicht werden. (http://doctorsunic.netfirms.com; http://www.tomsunic.info)

Njema─Źki: Kroatien - endlich frei?

20.09.2010.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU