Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ISELJAVANJE HRVATA    (16.10.2012.)

ULASKOM U EUROPSKU UNIJU HRVATSKOJ PRIJETI JO┼á VE─ćI VAL ISELJAVANJA SA DALEKOSE┼ŻNIM POSLJEDICAMA!?

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju dobra je stvar, jer mladima se omogu─çuje nesmetano kretanje po cijeloj Europi. Administrativne barijere za rad i obrazovanje mladih hrvatskih gra─Ĺana bit ─çe otklonjene. Mladi ljudi dobivaju mogu─çnost studirati i raditi u bilo kojoj zemlji u EU.

(Iz "7 to─Źaka za budu─çnost" Mlade┼żi HDZ-a).

Na destabilizacijski razvoj stanovni┼ítva u Hrvatskoj u posljednjih stotinjak i ne┼íto vi┼íe godina umnogome je utjecalo kontinuirano, a povremeno i vrlo intenzivno europsko i prekomorsko iseljavanje. Veli─Źina iseljeni─Źkog kontingenta iz Hrvatske jo┼í uvijek nije posve precizno istra┼żena i ustanovljena, no demografski stru─Źnjaci tvrde kako smo blizu istin,i ako ustvrdimo da je od sredine 19 stolje─ça do po─Źetka do po─Źetka 21 stolje─ça iz Hrvatske iselilo pribli┼żno 1,3 milijuna osoba. Po pitanju iseljenih, kako njihovog broja, tako i povijesno politi─Źkih, sociodemografskih i kulturno-civilizacijskih obilje┼żja Hrvatska ravnomjerno ide uz bok jednoj Irskoj ili Italiji - tvrde demografi.
Kao najve─çi uzrok i motiv iseljavanja izdvajaju se gospodarski i politi─Źki razlozi, s tim da su i gospodarski razlozi ─Źesto odre─Ĺeni politi─Źkim prilikama. Od gospodarskih razloga demografi navode ─Źeste krize, kao ┼íto je primjerice svjetska gospodarska kriza 1930-tih godina, a od politi─Źkih razloga isti─Źu se ratovi te protuhrvatska politika koju su proizvodile razli─Źite dr┼żavne zajednice u kojima su se Hrvati na┼íli tijekom 19 i 20 stolje─ça.


U Austro-Ugarskom okviru te u obje Jugoslavije, monarhisti─Źkoj i socijalisti─Źkoj, op─çe dru┼ítvene prilike nisu i┼íle u prilog o┼żivotvorenju hrvatskih nacionalnih interesa. U tim zajednicama hrvatski narod u velikom broju bio je prakti─Źki istjerivan iz svoje zemlje i razasut me─Ĺu narode. Te mo─çne organizacije ─Źinile su sve da hrvatski narod nestane i kao ime i kao teritorij. Zahvaljuju─çi prvenstveno tim okolnostima Hrvatska je pretvorena u tipi─Źno iseljeni─Źku zemlju iz koje se kontinuirano iseljava ve─ç stolje─çima, a osobito sna┼żno se iseljavalo od konca 19 stolje─ça.


U tom kontekstu demografi izdvajaju ─Źetiri velika vala iseljavanja iz Hrvatske:
- Prvi, od 1880-tih do Prvoga svjetskog rata (prekomorsko iseljavanje)
- Drugi, na završetku Drugoga svjetskog rata (prekomorsko i zapadnoeuropsko iseljavanje)
- Tre─çi, u 1960-tim godinama (odlazak na tzv. privremeni rad u inozemstvo - procjenjuje se da je Tito takvom politikom iselio oko 800.000 Hrvata).
- ─îetvrti, u 1990-tim godinama (zapadnoeuropsko i dijelom prekomorsko iseljavanje).

Što nam po tom pitanju donosi novi okvir??

Hrvatska i danas gubi velik dio stanovni┼ítva u vanjskoj migraciji. Samo u posljednje tri godine iz Hrvatske se iselilo 33.000 ljudi. Demografi stalno upozoravaju kako je vanjsko iseljavanje postalo ve─ç sada poguban ─Źimbenik op─çih demografskih stanja i procesa i pitaju ho─çe li Hrvatska ulaskom u EU u vanjskoj migraciji jo┼í vi┼íe gubiti stanovni┼ítvo? Ho─çe li ulaskom u novi okvir val iseljavanja biti jo┼í ve─çi. Ho─çe li mladi i ┼íkolovani ljudi zbog sve lo┼íijeg gospodarskog stanja te sve ve─çih problema sa zapo┼íljavanjem odlaziti na Zapad u potrazi za poslom, "boljim" ┼żivotom i boljom zaradom ?

U istra┼żivanju portala MojPosao ─Źak 56 % ispitanih izjavilo je da uop─çe ne vide svoju budu─çnost u Hrvatskoj, a ni budu─çnost svoje djece. Njih 76 % smatra da bi imali kvalitetniji ┼żivot u Inozemstvu, a 60 % bili bi spremni tamo raditi i posao za koji bi trebali biti prekvalificirani - dodatno obrazovani.

Prema istra┼żivanju platne kompanije Visa International ─Źak 57 % mladih izme─Ĺu 18-25 godina napustilo bi Hrvatsku radi studiranja ili zaposlenja.


Takva klima vlada ve─ç dugi niz godina. Prema studiji Instituta za migracije i narodnosti objavljenoj 2006. godine ─Źak 460.000 Hrvata tada je razmi┼íljalo o odlasku iz Hrvatske i trajnom naseljavanju u neku drugu zemlju. Dominiraju studenti, te op─çenito mlade i obrazovane osobe.


Prema iznesenim istra┼żivanjima, ali i ─Źinjenici da nedostaje bilo kakva smi┼íljena migracijska politika, je za pretpostaviti da ─çe Hrvati ulaskom u EU, koje ─çe omogu─çiti zapo┼íljavanje, iseljavati u ve─çem broju nego danas, da ─çe odlaziti mla─Ĺe, radno i vitalno najsposobnije stanovni┼ítvo izme─Ĺu 20 i 40 godina. Posljedice ulaska u EU mogle bi biti nesagledive jer ─çe se eventualnim odlaskom tisu─ça mladih i visokoobrazovanih gubiti najbolje radne sile, ali i ugroziti hrvatsko dru┼ítvo i gospodarstvo.

Iskustva drugih zemalja

Zadnjih godina ukupno rumunjsko stanovništvo smanjilo se s 21,3 milijuna na 19 milijuna.
U 2010. godini 1,21 milijun Grka nastanio se u nekoj drugoj dr┼żavi. Danas se u toj zemlji odvija masovni egzodus u Ameriku i Australiju.
Zadnjih godina iz ┼ápanjolske se vi┼íe ljudi iselilo, nego ┼íto ih je imigriralo. Primjera radi samo do 2008. godine u tu zemlju se uselilo 5,2 milijuna ljudi. Navode se podaci koji govore da se svaki mjesec u Argentini pojavi vi┼íe od tisu─çu ┼ípanjolskih dr┼żavljana sa molbom za useljenje.
Iz Portugala zadnjih godina na tisu─çe nezaposlenih stru─Źnjaka i visokoobrazovanih odlazi ponajvi┼íe u Brazil, Angolu, Mozambik.
U krizom pogo─Ĺenoj Irskoj kriza je iseljavanje dovela na njegovu najvi┼íu razinu u zadnjih 20 godina. Procjenjuje se da ─çe i u slijede─çih nekoliko godina Irsku napustiti daljnjih 150.000 mladih ljudi.
Iseljava se i iz Balti─Źkih zemalja, osobito mladi ljudi iseljavaju.
Poljska je samo u nekoliko godina nakon pridru┼żivanja EU ostala bez 5 % stanovni┼ítva i ako se gleda i pretpostavlja samo na temelju njenog iskustva u tom slu─Źaju to bi zna─Źilo odlazak oko 200.000 radno sposobnih iz Hrvatske u samo par godina. No i znatno manji broj od toga bio bi katastrofa po Hrvatsku smatraju stru─Źnjaci.


Daljnje posljedice

U Hrvatskoj je iz godine u godinu sve manji broj i udjel mladog stanovni┼ítva u ukupnom stanovni┼ítvu. Procjena Populacijskog odjela UN-a po tom pitanju je kako ─çe do 2050. udjel stanovni┼ítva Hrvatske do 14 godina starosti biti smanjen na 14,5 %, onog izme─Ĺu 15 i 64 godine starosti na 60 %, dok ─çe udjel stanovni┼ítva starijeg od 65 godina ┼żivota biti pove─çan na ─Źak 27 %, ─Źime ─çe Hrvatska biti me─Ĺu zemljama sa najstarijim stanovni┼ítvom u Europi.


S druge strane sve intenzivnije iseljavanje mladih, uz tu ─Źinjenicu, u─Źinit ─çe je zemljom sa najstarijim stanovni┼ítvom u Europi. Tim ┼ítovi┼íe, jer se pretpostavlja kako ─çe u Hrvatsku, i njenim ulaskom u EU, useliti veliki broj umirovljenika iz bogatih zemalja kojima ─çe Hrvatska postati second home. Na taj na─Źin ─çe se pove─çati ukupan broj stanovnika, ali ─çe se jo┼í vi┼íe pogor┼íati dobna struktura stanovni┼ítva. Broj i udjel starog stanovni┼ítva porast ─çe jo┼í vi┼íe.


Ako ne do─Ĺe do dono┼íenja i provo─Ĺenja mjera za zaustavljanje ili barem usporavanje iseljavanja iz Hrvatske, koje bi moralo biti popra─çeno gospodarskim rastom, koji ─çe omogu─çiti zapo┼íljavanje, te lak┼íim rje┼íavanjem stambenog pitanja i niza drugih poticajnih mjera, do─çi ─çe svakako do intenzivnijeg iseljavanja mladog- vitalno i radno najsposobnijeg stanovni┼ítva. Time ─çe se smanjiti potencijalni obujam radno-sposobnog i radno-aktivnog stanovni┼ítva, ali i razina dru┼ítveno-gospodarskog razvoja zemlje - dr┼że stru─Źnjaci. U budu─çnosti ─çe to izazvati i mo┼że se o─Źekivati manjak radne snage, ┼íto ve─ç sada implicira osmi┼íljavanje i provo─Ĺenje odgovaraju─çih mjera selektivne ekonomske imigracijske politike.


Mo┼że li Hrvatska u tom slu─Źaju, u budu─çnosti privu─çi dijasporu ili pak mlado i ┼íkolovano stanovni┼ítvo stranog porijekla??
Mo─çi ─çe ako bude gospodarski i kulturno razvijena, ako bude imala gospodarski rast i ako joj BDP dosegne desetak tisu─ça eura - smatraju stru─Źnjaci. No, uz ovakve pseudo-politi─Źare i pseudo-stru─Źnjake Hrvatska to u doglednoj budu─çnosti ipak ne─çe mo─çi ostvariti. (Da smo to ostvarili, a mogli smo, ne bi uop─çe ni bilo iseljavanja, jer upravo ekonomsko stanje zemlje je va┼żan faktor visokoobrazovanima pri odluci o odlasku ili ostanku.) Osim toga, svega oko 7 % visokoobrazovanih, od kojih ─çe mnogi u me─Ĺuvremenu iseliti, ne daju priliku za brzi i bolji razvitak gospodarstva.


Za dugoro─Źni nacionalni i gospodarski razvitak va┼żna je populacijska politika i politika zadr┼żavanja mladih i ┼íkolovanih ljudi. Za gosp. razvitak va┼żna je i osmi┼íljena useljeni─Źka politika mladih ┼íkolovanih ljudi. No politika dugoro─Źnog importa visokokvalificirane radne snage za Hrvatsku je neostvariva, jer te pote┼íko─çe imaju mnogi u Europi i jedino najrazvijenije zemlje imat ─çe novac za kupnju ┼íkolovanih kadrova - dr┼że stru─Źnjaci. Siroma┼ína i nerazvijena Hrvatska bit ─çe stjeci┼íte siroma┼íne i nekvalificirane radne snage s istoka.
Osmi┼íljenu useljeni─Źku politiku mladih ┼íkolovanih ljudi uspje┼íno provodi Njema─Źka!

Prema kazivanju stru─Źnjaka cilj Njema─Źke je da u dva slijede─ça desetlje─ça u Njema─Źku privu─Źe do 300.000 novih radnika i tako nadoknadi nedostatak adekvatne radne snage u pojedinim sektorima svoje ekonomije. Me─Ĺutim Njema─Źka ne planira masovno doseljavanje jeftine radne snage, ve─ç je namjera doseljavanje isklju─Źivo visokoobrazovanim radnicima zaposlenima u tehnolo┼íkoj industriji, zdravstvu i znanosti, dakle in┼żenjerima, lije─Źnicima..., i to, jer smatra da je takav visokoobrazovani kadar uvjet dugoro─Źnog ekonomskog razvoja.

No, sli─Źne namjere privla─Źenja mladih i visokoobrazovanih useljenika iz manje razvijenih zemalja namjeravaju pokrenuti i druge razvijene zemlje. ┼Żrtva takvog trenda mogla bi biti Hrvatska s obzirom na svoj relativno dobar obrazovni standard, lo┼íu ekonomsku situaciju, ali i tradiciju ekonomske emigracije- upozoravaju stru─Źnjaci. Hrvatskoj ne ide u prilog ni ─Źinjenica da se nakon ulaska nove dr┼żave ─Źlanice u EU progla┼íava prijelazno razdoblje za zapo┼íljavanje njezinih dr┼żavljana koje mo┼że trajati maksimalno 7 godina.


Njema─Źki primjer upu─çuje kako bi se to prijelazno razdoblje moglo relativno primjenjivati, pa istovremeno poticati useljavanje mladih i obrazovanih radnika iz Hrvatske, a braniti dolazak onih ni┼że obrazovanih i slabije kvalificiranih. Takav scenarij nikako nije po┼żeljan za Hrvatsku, smatraju stru─Źnjaci, jer ona i sada ima lo┼í omjer radno aktivnog i neaktivnog stanovni┼ítva, ali i samo 7 % visokoobrazovanih, uz to i pogor┼íanu ekonomsku krizu.


Za konstatirati je da je odluka za EU bila pogre┼ína odluka, jer uz ─Źinjenicu da smo morali rasprodati nacionalna bogatstva, kao uvjet ulaska u tu novu totalitarnu tvorevinu, Hrvatska ─çe ostati i bez ┼íanse za budu─çnost, jer ─çe vjerojatno zauvijek oti─çi novih dvjesto do tristo tisu─ça mladih i visokoobrazovanih, a odlazak novog i ve─çeg broja mladih i ┼íkolovanih za hrvatsku dr┼żavu bi bio nenadoknadiv gubitak i u ekonomskom i u ┼íirem dru┼ítvenom zna─Źenju. Svim time bit ─çe onemogu─çen normalan i pravilan razvoj. Ulaskom u EU, i preuzimanjem europskih normi, po svemu sude─çi, hrvatski narod ne rje┼íava svoj opstanak, on ga suprotno tome ugro┼żava.


Jedino jamstvo dugoro─Źnog opstanka hrvatskog naroda bilo bi o─Źuvanje svog suvereniteta i svoje samostalne hrvatske dr┼żave - mi┼íljenje je Marjana Bo┼ínjaka, autora djela "EU - Ne hvala", i ne samo njega.


Poruke koje politi─Źke elite orkestrirano ┼íalju hrvatskom puku, da ─çe Hrvatska ulaskom u EU ostvariti svoje snove o Hrvatskoj kao zemlji blagostanja i pravde, ┼íalju prete┼żito zbog svojih osobnih probitaka i interesa.
Njima je i ina─Źe uobi─Źajeno da svako zlo nazivaju dobrom, a svako dobro zlom, da od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu. Za takve su male nade. (Izaija 5,20)


Pi┼íe Omr─Źen, Mirko

Tematski vezani ─Źlanak:

- Tra┼żim posao u ┼ávicarskoj

- Svijet sutra - imigracija

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU