Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

IZJAVA HRVATSKOG KULTURNOG VIJE─ćA     (18.10.2012.)

Naša domovina opet prolazi kroz teška iskušenja

Gospodarskoj krizi i njezinim posljedicama po ┼żivot ─Źovjeka i obitelji pridru┼żuju se tendencije sve o─Źitijega duhovnoga i kulturnog osiroma┼íenja hrvatskoga naroda, kojima je cilj promijeniti eti─Źku matricu narodnoga ┼żivota poni┼ítavanjem ili relativiziranjem vrijednosti koje su Hrvate odr┼żale u povijesti.

I sama povijest hrvatskoga naroda i stvaranja hrvatske nacije nastoji se revidirati neznanstvenim na─Źinima s razvidnom svrhom da se jedan ponosan, dr┼żavotvoran narod duge i bogate tradicije pretvori u neodredljivu i razu─Ĺenu gomilu nesvjesnu svoje pro┼ílosti i neponovljive autenti─Źnosti svoga bi─ça, u ljude bez korijena koji bezvoljno promatraju kako im sada┼ínjost postaje sve vi┼íe nalik vremenu hrvatske neslobode. Hrvatski su gra─Ĺani izlo┼żeni ideolo┼íkom nasilju manjine ─Źije su zasade u opreci s te┼żnjama, voljom i osje─çajima naroda.

Nametanjem svjetonazora protivnoga hrvatskoj uljudbi vlast se otu─Ĺuje od naroda, te i sama postaje narodu tu─Ĺom. Dono┼íenjem zakona koji nemaju upori┼íte u hrvatskoj tradiciji, vlast izra┼żava prijezir prema na┼íim posebnostima ali i univerzalnim vrjednotama duboko usa─Ĺenim u ljudsku svijest i savjest. Koracima, kojih smo svjedoci, vlast u praksi iznevjerava demokraciju i unosi elemente totalitarne dr┼żave koja ┼żeli preuzeti nadzor nad svim podru─Źjima ┼żivota, koriste─çi gospodarsku krizu i nemo─ç ve─çine gra─Ĺana koji, zbog nesigurnosti svojih egzistencija, ne pru┼żaju o─Źekivani otpor, ┼íto ne zna─Źi drugo nego stvaranje atmosfere dr┼żavnoga nasilja, koje se hrani ljudskim strahom.

Istodobno vlast nema viziju ni sposobnost u─Źiniti pozitivan pomak u svladavanju krize nego svoju nekompetentnost nadomje┼íta materijalnim udarima na hrvatsko pu─Źanstvo, neizdr┼żivim nametima koji su i srednju klasu doveli do ruba siroma┼ítva, a broj nezaposlenih sve je ve─çi kao i nova zadu┼żivanja. Diletantski pristup gospodarskim te┼íko─çama pra─çen je a dobrim dijelom i uzrokovan postavljanjem na du┼żnosti ljudi bez dovoljno naobrazbe i stru─Źnosti, s jedinim kriterijem partijske podobnosti.

Sli─Źnost s desetlje─çima prije uspostave hrvatske dr┼żave

Svi ti oblici pona┼íanja i na─Źina obna┼íanja vlasti nedoljivo podsje─çaju na desetlje─ça prije uspostave samostalne hrvatske dr┼żave, a iz toga su vremena i prepoznatljiva ideolo┼íka nasilja. Ta su nasilja usmjerena prema ┼żivotu samom, prema odgoju djece u roditeljskom domu, prema tradiciji hrvatskoga ┼íkolstva, prema obrazovanju, znanosti i kulturi, prema pravu na dostojnu pla─çu, prema pravu na rad, prema kr┼í─çanskim vrjednotama, prema na┼íoj povijesti i istinitosti prikaza njezina tijeka, prema kolektivnoj memoriji i istaknutim osobama koje su odr┼żavale dr┼żavotvornu misao ili ostvarile hrvatsku samostalnost, prema braniteljima, junacima koji su bili ┼ítit naroda u burnim razdobljima, prema sje─çanju na hrvatske mu─Źenike, prema jedinstvu hrvatskoga narodnog tijela, prema samosvojnosti hrvatske kulture i posebnosti hrvatskoga jezika.


Mi smo suo─Źeni s postojanjem vlasti koja se, prirodom stvari, na┼íla u sukobu s modernim hrvatskim dru┼ítvom u cjelini, u sukobu s hrvatskim radnikom, hrvatskim seljakom, hrvatskim intelektualcem, hrvatskim iseljeni┼ítvom, hrvatskom obitelji i Crkvom u Hrvata.

Suo─Źeni smo s vlasti koja je asocijalna i anacionalna, vlasti koja na mnoge na─Źine zastupa kulturu smrti - od dono┼íenja zakona koji dopu┼ítaju uni┼ítenje nero─Ĺenoga ljudskog bi─ça, od potpore zajednicama ─Źija veza ne ra─Ĺa novi ┼żivot, do izbjegavanja da se istra┼że i kazne komunisti─Źki zlo─Źini, ─Źija je posljedica najve─çi narodni gubitak u hrvatskoj povijesti. ┼átovi┼íe, potpuno je razvidno da dr┼żavno odvjetni┼ítvo i nimalo nezavisno hrvatsko pravosu─Ĺe, imaju nalog da ne privode pravdi ni mnoge zlo─Źince iz neprijateljskih redova u vrijeme srpske agresije na Hrvatsku, krivotvore─çi i na taj na─Źin na┼íu bli┼żu povijest, iz koje se poku┼íava izbrisati pojam agresije a o Domovinskom se ratu govori kao o sukobu izazvanom prevelikom autonomijom sastavnica biv┼íe dr┼żave.


Ta nova promid┼żba kulture krivotvorenja naziva nezavisnu, suvremenu hrvatsku dr┼żavu - slu─Źajem, a njezin ljudski sadr┼żaj paradoksalnom heterogenom tvorbom koja je za─Źudo progla┼íena nacijom. Nakaznu protupovijesnu i duboko protuhrvatsku tvrdnju posreduje se i me─Ĺunarodnoj zajednici, ┼íto izaziva zabunu i u nama sklonim zemljama koje znaju da Hrvati ─Źine vi┼íe od devedest posto gra─Ĺana Republike Hrvatske, da se vi┼íe od osamdeset posto Hrvata izja┼ínjavaju kao vjernici, pripadnici Katoli─Źke crkve, da je hrvatski nacionalni i kulturni identitet neupitan. Takva narodnosna, jezi─Źna i vjerska homogenost gotovo da i nema usporedbe u europskim okvirima, a potvr─Ĺena je i u stvaranju i obrani hrvatske dr┼żave.
Propagiranje balkanskih kulturnih integracija

Upravo je ta homogenost kost u grlu onima koji poku┼íavaju razmrviti i razoriti hrvatsko narodno bi─çe i u tome ga stanju uputiti na tr┼żi┼íte gdje ─çe se izgubiti u vrevi naroda, jezika i saveza. Protivnici hrvatske samostalnosti i negatori hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta iz svojih razloga podupiru europske integracije - ne zbog njihovih mo┼żebitnih korisnih strana nego poradi ─Źinjenice da Hrvatska gubi dio suverenosti - a istodobno forsiraju novu balkansku kulturnu integraciju kako bi ostali bliski svojoj stvarnoj duhovnoj domovini i stvorili pretpostavke za neki budu─çi projekt, isti ili sli─Źan onima koji su propali u povijesti. Nasilno promi─Źu─çi Hrvatima uglavnom stranu dimenziju nasuprot srednjoeuropskoj i mediteranskoj, propagandisti balkanskih kulturnih integracija istodobno poku┼íavaju iz kolektivnoga znanja istisnuti istinu o hrvatskom povijesnom, etni─Źkom i kulturnom prostoru, ┼íto je jedan od klju─Źnih razloga nebrige za onaj dio hrvatskoga korpusa koji je ostao izvan granica suvremene hrvatske dr┼żave.


Toj nesvjesnosti povijesti pridru┼żuje se i nova neodgovornost prema neospornim dijelovima hrvatskoga teritorija na koji pretendiraju druge dr┼żave. Prepu┼ítanju teritorija, gubitku (de facto) gospodarskoga pojasa i ambivalentnom pristupu u pitanju spajanja hrvatskoga teritorija na jugu Hrvatske pridru┼żuju se i kobne rasprodaje nacionalnoga blaga i najave tzv.monetizacija, pra─çene uvrjedama hrvatskom ─Źovjeku da je nesposoban upravljati svojim dobrom. Istu te┼żinu ima i rasprodaja ┼íkolovanih mladih ljudi drugim zemljama, ┼íto poprima dramati─Źne razmjere i najve─çi je naprijatelj hrvatskoj budu─çnosti.

Nacionalna dr┼żava hrvatskoga naroda

Mi, potpisnici ove Izjave dr┼żimo da su sve navedene pojave i tendencije, od kojih smo mnoge prepoznali i u vrijeme biv┼íih vlada u 21. stolje─çu, krajnje opasne po Hrvatsku i hrvatski narod. Zabrinuti smo ali ne i malodu┼íni, jer nam je poznata snaga naroda, kao i granica njegove strpljivosti. Na┼ía vjera u hrvatski narod je stalna. Hrvati su sposoban, odva┼żan i kreativan narod koji u odsudnim trenutcima sam odlu─Źuje o svojoj sudbini, svjestan da je sloboda najve─çe blago, da krhku demokraciju treba u─Źvrstiti a ne razarati oblicima vladanja suprotnim duhu vremena, narod svjestan da zbog svoje budu─çnosti mora nastojati na pomirbi unutar hrvatskoga tijela i podignuti na palubu ljude vi─Źne upravljanju brodom i u gospodarskom nevremenu, ljude koji ─çe po┼ítovati vrjednote ┼íto su Hrvate odr┼żali u povijesti, ljude koji ─çe cijeniti zapis da je Hrvatska socijalna dr┼żava i tako djelovati u te┼íkom i svakom drugom vremenu, ljude koji ─çe uvijek imati na umu ─Źinjenicu uklesanu u Ustav, da je naime Republika Hrvatska nacionalna dr┼żava hrvatskoga naroda koji po┼ítuje one koji ga po┼ítuju, a odlu─Źno se opire svakom presezanju, posezanju za hrvatskom ba┼ítinom, poku┼íajima nametanja narodu tu─Ĺih ideologija i podmetanjima kojima je svrha rasto─Źiti svijest o hrvatskoj samosvojnosti.


Pozivamo hrvatske kulturne i znanstvene institucije da podignu glas protiv pojava koje ugro┼żavaju hrvatski narod i hrvatsku dr┼żavu, protiv rasprodaje suvereniteta i nebrige za cjelovitost hrvatske dr┼żave, protiv lo┼íih zakona i nesposobnih vlasti bez ljubavi za domovinu i te┼żnje za blagostanjem naroda.

Potpisnici izjave:

akademik Ivan Aralica, akademik Slaven Bari┼íi─ç, prof.dr. Mile Bogovi─ç, Ante Beljo, Hrvoje Hitrec, Sre─çko Ili─ç, akademik Dubravko Jel─Źi─ç, Kuzma Kova─Źi─ç, dr. Branimir Luk┼íi─ç, dr. Miroslav Me─Ĺimorec, Marija Peaki─ç Mikuljan, prof. ─Éuro Vidmarovi─ç, dr. Milan Vukovi─ç.

 

Za Hrvatsko kulturno vije─çe
predsjednik, Hrvoje Hitrec

Izvor: portal hkv.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU