Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

O DOBRU MIRA - PLODU PRAVDE I ISTINE     (21.10.2012.)

IZJAVA KOMISIJE IUSTITIA ET PAX HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

1. Nada i strepnja. U vrijeme kad se Sveti Otac u Beirutu ┼żivo zala┼że za mir me─Ĺu religijama i narodima na Bliskom istoku, ovdje, kod nas, ne mo┼żemo ne dijeliti zabrinutost zagreba─Źkog nadbiskupa pred ishitrenim potezima. javnih vlasti u slo┼żenim grani─Źnim pitanjima na┼íe zemlje. Ova pitanja bi naime trebalo rje┼íavati isklju─Źivo po me─Ĺunarodnom pravu, a u svjetlu znanstvenih ─Źinjenica i stru─Źnih prosudbi. brane─çi istinu, kako to nagla┼íava kardinal Josip Bozani─ç. I zacijelo ─çe se svi ljudi dobre volje slo┼żiti s odli─Źnim hrvatskim pravnikom Davorom Vidasom, kad on upozorava da se istina ne mo┼że izglasati niti se ona mo┼że utjerati, nego se, prije svega, mora utvrditi. Zato, kao bri┼żni kr┼í─çani i zauzeti gra─Ĺani ┼żelimo i o─Źekujemo da se na┼ía dr┼żava potrudi, stvarno i konkretno, oko odr┼żivog mira i sigurnosti i kad se radi o njoj samoj i o njezinu susjedstvu.

2. Cjelovitost i nepovredivost. Na┼ía Komisija izra┼żava svoju duboku zabrinutost za mir, zasnovan na istini, pravdi i me─Ĺunarodnom pravu ovdje, kod nas, hic et nunc. Hrvatski predstavnici naime pre─Źesto zaboravljaju da je po┼ítivanje teritorijalne cjelovitosti - tj. dr┼żavnih granica i njihove nepovredivosti - bitan uvjet jednakosti, mira i suradnje me─Ĺu dr┼żavama. A ta na─Źela sve─Źano su proklamirali osniva─Źi Ujedinjenih naroda u Povelji UN 1945, a potom predstavnici dr┼żava sudionica Konferencije o Europskoj sigurnosti i suradnji 1975. u Helsinkiju i u svom Zavr┼ínom aktu obvezali su se na po┼ítivanje "teritorijalne cjelovitosti svake dr┼żave sudionice" i "svih njihovih granica" te osudili "izravne i neizravne mjere prisile" i prisvajanja tu─Ĺeg teritorija.

3. Lutanja i pravorijek. Usprkos takvih jasnih i strogih na─Źela, koja proizlaze iz prirode demokratskih dr┼żava, pa stoga i iz me─Ĺunarodnog prava, ve─ç dva desetlje─ça pojedini hrvatski predstavnici pristaju, daleko od o─Źiju gra─Ĺana, javnosti i hrvatskog Sabora, da odstupe od prava, od kojih ne odustaje ni jedna dr┼żava, a to su teritorijalna cjelovitost i nepromjenjivost granica. Republika Hrvatska svoju dr┼żavnu suverenost i nezavisnost temelji na volji svojih gra─Ĺana izra┼żenoj na referendumu o samostalnosti 19. svibnja 1991. godine. Ona je temelji i na otporu agresiji i na osloba─Ĺanju okupiranih podru─Źja, koji su odnijeli brojne ljudske ┼żivote. Hrvatska je svoju samostalnost i nezavisnost proglasila 25. lipnja 1991. i to u okviru tada┼ínjih granica prethodne Socijalisti─Źke republike Hrvatske, po┼ítuju─çi op─çe na─Źelo me─Ĺunarodnog prava uti possidetis iuris, tj. "po┼ítivanja teritorijalnog status quo-a", kako je u svojem mi┼íljenju 11. sije─Źnja 1992. - o me─Ĺunarodnim granicama novih dr┼żava, nastalih na podru─Źju nekada┼ínje SFR Jugoslavije - istaknula i Arbitra┼żna komisija predsjednika ustavnih sudova Francuske, Njema─Źke, Italije, ┼ápanjolske i Belgije, tzv. Badinterova komisija.

4. Teritorij i granice. Kod nastanka novih dr┼żava, ili razdru┼żivanja slo┼żenih dr┼żavnih zajednica, kao ┼íto je to bio slu─Źaj kod nas, po me─Ĺunarodnom pravu teritorij novonastalih dr┼żava odre─Ĺuje se upravo po tom na─Źelu zate─Źenog stvarnog stanja na dan progla┼íenja samostalnosti. Zato je me─Ĺunarodna zajednica kroz pravno mi┼íljenje Arbitra┼żne komisije potvrdila da granice biv┼íih jugoslavenskih republika postaju me─Ĺunarodno za┼íti─çene, dr┼żavne granice i da je svaka promjena tih granica silom - pravno ni┼ítavna. Granice Republike Hrvatske postale su dakle one granice koje su bile odre─Ĺene u biv┼íoj dr┼żavi nakon II. svjetskog rata, tj. granice zate─Źene na dan progla┼íenje neovisnosti Republike Hrvatske - a pravno valjane promjene do tog vremena mogle su biti samo one, koje su bile provedene u skladu s dotada┼ínjim ustavnim poretkom. Hrvatska javnost zna da nakon II. svjetskog rata Federalna dr┼żava Hrvatska nije uklju─Źivala velika podru─Źja na svom sjeveru i jugu - isto─Źni Srijem i jug onda┼ínje Dalmacije, koja je Trojedna kraljevina bila unijela u prvu ju┼żnoslavensku dr┼żavu 1918. godine. Hrvatski gra─Ĺani, me─Ĺutim, isto tako znaju da je, u ime mira, potrebno po┼ítivati pravo i na─Źelo uti possidetis iuris, tj. stvarno zate─Źene granice 1991. godine, u skladu s pravno valjanim stanjem.

5. Dr┼żavno kopno i more. Za kopneno podru─Źje Hrvatske, te granice su onda┼ínje, utvr─Ĺene granice Socijalisti─Źke republike Hrvatske. ┼áto se pak mora ti─Źe, razgrani─Źenje izme─Ĺu republika biv┼íe dr┼żave nije bilo svugdje precizno utvr─Ĺeno, premda su i tu postojale granice djelovanja onda┼ínjih republi─Źkih vlasti i lu─Źkih kapetanija. Me─Ĺutim, pravila o razgrani─Źenju na moru odre─Ĺuje svjetski "ustav mora", tj. vrlo jasna pravila Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (1982), koju su ratificirale 161 dr┼żava i Europska unija. Me─Ĺu dr┼żavama strankama Konvencije su sve dana┼ínje obalne dr┼żave na Jadranu, me─Ĺu kojima i dr┼żave biv┼íe SFRJ. Republika Hrvatska nije, me─Ĺutim, do dan-danas ostvarila ta nedvojbena prava svake dr┼żave, a to izaziva zabrinutost hrvatskih gra─Ĺana i za pravdu i za mir u ovom dijelu Europe.

Hrvatsko Podunavlje. Na sjeveroisto─Źnoj svojoj granici, hrvatska dr┼żava i gra─Ĺani jo┼í uvijek ne ostvaruju svoja prava na Vukovarskoj i ┼áarengradskoj adi, ali i na zna─Źajnim prekodunavskom podru─Źjima. S druge pak strane, na desnoj obali Dunava nalazi se manji dio podru─Źja koji katastarski pripada gra─Ĺanima Srbije. Me─Ĺutim, hrvatskoj javnosti nije poznato kani li Republika Hrvatska rje┼íavati taj dvostrani problem u skladu s me─Ĺunarodnim pravom.

Sveta Gera i Savudrijska vala. Na zapadu, Republika Hrvatska jo┼í uvijek ne vr┼íi svoja suverena prava na Svetoj Geri, usprkos nedvojbenoj hrvatskoj pripadnosti tog podru─Źja. U savudrijsko-piranskoj uvali pak, privremeno stanje po┼ítuje "pravilo sredine", ali Hrvatska je prihvatila da kona─Źno razgrani─Źenje utvrdi jedna me─Ĺunarodna arbitra┼ża. Ova na┼żalost ne ─çe odlu─Źivati samo temeljem me─Ĺunarodnog prava, ┼íto bi bilo jamstvom pravde i mira, nego i na osnovi drugih kriterija, ┼íto mo┼że dovesti do nepravda, nezadovoljstva i trvenja me─Ĺu ljudima i zemljama koje se u povijesti nikad nisu sukobljavale. Hrvatska je naime u tom razgrani─Źenju tra┼żila samo ono ┼íto odre─Ĺuje Konvencija UN o pravu mora, a to je "crta sredine<, dok susjedna dr┼żava pretendira na ─Źitavu uvalu i na jo┼í veliki dio hrvatskog teritorijalnog mora.

Malostonski zaljev. Na jugu, prvi hrvatski predsjednik i bosansko-hercegova─Źki predsjednik Predsjedni┼ítva potpisali su 1999. godine ugovor kojim bi, bude li ratificiran s prate─çom dokumentacijom, do┼ílo do prepu┼ítanja vrha poluotoka Kleka, dvaju oto─Źi─ça i jedne hridi susjednoj dr┼żavi. Za sada taj ugovor ni jedna strana jo┼í nije ratificirala. Ovdje treba napomenuti da ova kopnena podru─Źja povla─Źe za sobom i nemalo morsko podru─Źje od 10-tak ─Źetvornih kilometara hrvatskih unutarnjih morskih voda.

Boka kotorska. Na krajnjem pak jugu sada┼ínjeg podru─Źja Republike, Hrvatska je bila prisiljena pristati na veoma nepovoljan privremeni pravni re┼żim, po kojem ne smije sama nadzirati ─Źak ni svoje obalno more. Ipak, susjedna Crna Gora je, ┼íto je pravedno i hvale vrijedno, na─Źelno pristala da to razgrani─Źenje odredi Me─Ĺunarodni sud pravde (ICJ), najvi┼ía i najkvalificiranija sudska instanca UN za sporove me─Ĺu dr┼żavama. Kakvo je sada┼ínje stanje priprema za izno┼íenje tog spora pred ICJ, hrvatskoj javnosti, me─Ĺutim, nije poznato.

6. Na─Źela i interesi. Teritorij i granice su ─Źesto rezultat povijesnih prilika i neprilika, ratova i ogromnih ljudskih patnji. Zbog toga ni jedna vlada i ni jedan predsjednik nemaju pravo odricati se od kopnenog ili morskog podru─Źja svoje dr┼żave. Poku┼íaji koji bi bili suprotni tome se jednostavno ne mogu ni zamisliti, a kamoli izvesti. Zato ni jedna pravna dr┼żava u Europi ne prepu┼íta svog teritorija drugoj dr┼żavi. Jer, dr┼żavno podru─Źje - kopneno, rije─Źno, jezersko, morsko, podmorsko i zra─Źno - nije ni roba, ni novac, a nije samo ni "nekretnina". S teritorijem se ne trguje. Zato se u svim demokratskim dr┼żavama Europe i svijeta pitanje granica ne mije┼ía ni s kojom drugom temom, ne stavlja ni u kakav >paket<, ne zamjenjuje se ni za koji interes. Dr┼żavno podru─Źje je pitanje me─Ĺunarodnog prava i ono nije tek interes, kako se ─Źuje kod nas od ljudi nevi─Źnih demokratskoj dr┼żavi i pravu. Interesi naime mogu biti i sebi─Źni i protupravni, dok je me─Ĺunarodno pravo civilizacijski i eti─Źki doseg na┼íeg vremena. Granice dr┼żava su eminentno pitanje pravde i odr┼żivog mira i zato ovo na┼íe obra─çanje hrvatskoj javnosti.

7. Pravdom do mira. U zaklju─Źku, ako Hrvatska ne ispravi dosada┼ínje krupne propuste i pogre┼íke svojih predstavnika glede dr┼żavnih granica, njezina uzmicanja i ┼íutnje urodit ─çe precedensima nepravde koji ─çe postati opasan primjer za presizanja drugih dr┼żava na trusnom jugoistoku i istoku na┼íeg kontinenta, presizanja koja mogu izazvati trvenja, sukobe i velike nesre─çe, usuprot temeljnim vrijednostima istine - u pravednosti i mira - u dobrosusjedstvu.

U Zagrebu, 12. listopada 2012.
mons. dr. Vlado Ko┼íi─ç, biskup sisa─Źki,
predsjednik Komisije Iustitia et pax HBK2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU