Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

ZORAN MILANOVI─ć: JUGO┼áOVINIST KOJI PRODAJE SVOJE NEZNANJE O HRVATSKOJ     (13.10.2012.)

Ispad za ispadom! To je obilje┼żilo pro┼íli tjedan hrvatsku politi─Źku javnost, a u glavnoj i neslavnoj ulozi bio je predsjednik Vlade Zoran Milanovi─ç.

Na─Źin na koji je vrije─Ĺao zastupnike u Hrvatskom saboru pokazao je, prvo, zlostavljaju─çu razinu nedostatka njegova ku─çnog odgoja, ali i, drugo, potrebe da na taj na─Źin izbjegne odgovore na osjetljive upite. Ono, pak, ┼íto je dan poslije govorio u Njema─Źkoj, u Zakladi Friedrich Ebert, spada u nenamjerno ili mo┼żda ─Źak i u namjerno prodavanje neznanja. Rezultat u oba slu─Źaja bio je sramo─çenje visoke premijerske du┼żnosti i sramo─çenje Hrvatske kao dr┼żave. To ┼íto Milanovi─ç i njegovi medijski apologeti nisu svjesni te ─Źinjenice, samo jo┼í vi┼íe pridonosi pora┼żavaju─çoj razini hrvatske politi─Źke scene.

Otac dana┼ínjeg HDZ-ova saborskog zastupnika Davora Stiera morao je 1945. pobje─çi iz Hrvatske kako bi sa─Źuvao ┼żivu glavu. U to vrijeme komunisti su s lako─çom skidali glave s ramena ne samo onima koji su bili pripadnici vojske NDH, ┼íto je bio djed Davora Stiera, nego i ─Źlanovima njihove obitelji. Bezbroj je primjera okrutnih komunisti─Źkih i partizanskih likvidacija po cijeloj Hrvatskoj prema nedu┼żnim civilima.

Sam Davor Stier ro─Ĺen je u Argentini. Po─Źetkom 90-ih kao obrazovan ─Źovjek stavio se na raspolaganje tek stvorenoj Hrvatskoj prema kojoj nikada ni u njegovoj obitelji, kao ni u stotinama tisu─ça izbjeglih hrvatskih obitelji po cijelome svijetu, nije prestajala ─Źe┼żnja i toliko sna┼żan patriotizam o kakvome Milanovi─ç i njemu sli─Źni apsolutno nemaju nikakvu predod┼żbu.


Tra┼że─çi pro┼íloga tjedna od premijera Milanovi─ça da mu objasni izjavu izre─Źenu ne┼íto prije u Rijeci da se Jugoslavija raspala zato ┼íto su republike bile previ┼íe decentralizirane, Milanovi─ç ga je izvrije─Ĺao na sramotan na─Źin kazav┼íi mu da on ne razumije Hrvatsku, a da bi ju mogao razumjeti i voljeti, trebao je dulje ┼żivjeti u njoj. Nastavio je uvrjedljivo tako ┼íto je rekao kako zna tko je i ┼íto je Stier i jo┼í da je poku┼íao iz njega izvu─çi najbolje, ali to o─Źito u Stiera ne postoji.

Komunisti i njihovi ba┼ítinici stvari dotjeraju do apsurda, upravo onoga na koji se pozvao u svom nastupu Milanovi─ç, Harmsova ili Beckettova. Naime, lekcije o domoljublju u dana┼ínjoj Hrvatskoj dijele oni koji su domoljublje krvavo u korijenu sjekli onima koji su zbog domoljublja stradali. Milanovi─çev je djed bio komunist partizan, otac mu je bio komunist, on sam nije bio ─Źlan te partije, ali svakim svojim korakom daje do znanja da joj pripada cijelim svojim bi─çem.

Gotovo 50 godina iseljene hrvatske obitelji nisu smjele kro─Źiti na tlo domovine im Hrvatske jer je zlo─Źina─Źki jugoslavenski i komunisti─Źko-partizanski re┼żim, nakon ┼íto je likvidirao stotine tisu─ça Hrvata odmah nakon svr┼íetka Drugog svjetskog rata, a u desetlje─çima pora─ça prognao jo┼í najmanje pola milijuna Hrvata.


Kad je po─Źetkom 90-ih samo djeli─ç te povijesne nepravde samo ispravljen te stvorena samostalna hrvatska dr┼żava, mnogi Hrvati iz dijaspore dolazili su, padali ni─Źice po izlasku iz zrakoplova i suznim o─Źima ljubili hrvatsku zemlju, a mnoga njihova djeca sudjelovala u oru┼żanoj obrani, znatan broj njih i poginuo u toj obrani od srpskoga agresora. Ba┼ítine─çi taj zlo─Źina─Źki sustav kao zalog, prijetnju i batinu, premijer Zoran Milanovi─ç bez ikakva kompleksa naprasito docira zastupniku Stieru. Nitko mu nije na pravi na─Źin odgovorio, ┼íto samo svjedo─Źi o stra┼ínom nedostatku politi─Źkog refleksa i nespremnosti HDZ-a kojemu Stier pripada.


Dan poslije u Njema─Źkoj predsjednik Vlade Zoran Milanovi─ç izrekao je nekoliko krupnih la┼żi o Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Osvrnuv┼íi se na gospodarsku krizu, za koju, usput, on i njegova Vlada nemaju apsolutno ni jedno rje┼íenje, istaknuo je da je pla─çanje poreza u Hrvatskoj bilo slobodna forma. Moglo se zaklju─Źiti, dakle, da nitko u Hrvatskoj nije pla─çao porez. Uvjerljivo ga demantiraju podatci njegova Ministarstva financija. Dana 5. srpnja ove godine zastupnik dr. Miroslav Tu─Ĺman zatra┼żio je od ministra financija odgovor na pitanje koliko je nenapla─çenog duga prema dr┼żavi i kako se on kretao od 1991. do 2012. godine. Dana 3. kolovoza 2012. ministar financija Slavko Lini─ç dao je odgovor dr. Tu─Ĺmanu i u sklopu njega grafi─Źki prikaz kretanja naplativosti duga, dodu┼íe samo za razdoblje od 2000. do 2012. godine.


Po tim podatcima, dr┼żava je prosje─Źno naplatila ─Źak 96, 47 posto potra┼żivanja, ┼íto zna─Źi da nije uspjela naplatiti "samo" 3.63 posto. Postotak naplate, suprotno nekim javno izre─Źenim ocjenama, pa i op─çem uvjerenju, vrlo je visok, posebice ako su to─Źne nepotvr─Ĺene informacije da i jedna ┼ávedska, koja egzistira u svijesti kao uzorno sre─Ĺena dr┼żava, ima nenaplativost oko sedam posto. Dakle Zoran Milanovi─ç la┼że u Njema─Źkoj kada ka┼że da je pla─çanje poreza u Hrvatskoj slobodna forma. La┼że li namjerno ili nenamjerno, mo┼żemo tek spekulirati, ali zaista je ┼żalosno da prvi ─Źovjek Vlade tako dezinformira stranu javnost o vlastitoj zemlji.


Ta njegova la┼ż mo┼żda se jo┼í i mo┼że pripisati nemaru u dnevno-politi─Źkom informiranju, me─Ĺutim u nastavku je izrekao upravo kolosalnu la┼ż koja nije nedostatak dnevne neinformiranosti, nego tragi─Źan izraz njegove insuficijentne mentalne, dakle psiholo┼íke, politi─Źke i obrazovne strukture. Izjavio je pred Nijemcima da je hrvatska nacija nevjerojatan paradoks i da ju nije lako dr┼żati zajedno.

Pri─Źom o heterogenosti hrvatske nacije taj narcisoidni dripac prodaje vlastito neznanje o narodu kojemu pripada. Prije no ┼íto su Hrvati po─Źetkom 90-ih godina pro┼íloga stolje─ça stvorili samostalnu i slobodnu hrvatsku dr┼żavu, ─Źak 900 godina bili su bez dr┼żave, prolaze─çi te┼íka povijesna razdoblja, toliko mu─Źna da je pravo Bo┼żje ─Źudo ┼íto su kao malobrojan narod uop─çe opstali. Je li se Milanovi─ç ikada zapitao zahvaljuju─çi kojem su i kakvom ─Źudu opstali. Tijekom tih premnogih stolje─ça trpljenja i snova o hrvatskoj dr┼żavi Crkva je bila ta koja je ─Źuvala ┼żar kohezije, zajedni┼ítva, vjere, jezika i ljubavi prema jednom, zajedni─Źkom. ─îak i onda kada je izgledalo beznadno, nije se dogodilo da se izgubi misao o zajedni─Źkoj vjeri, kulturi i jeziku te o naciji koja je sublimirala te klju─Źne identitetske elemente. Bilo je razlika i podjela me─Ĺu Hrvatima, raspravljalo se ho─çemo li prihvatiti kajkavsko, ┼ítokavsko ili ─Źakavsko narje─Źje kao standardno, ali nikada nije bilo dvojbe oko imena, hrvatskog imena toga jezika.


Velikosrbin Vuk Stefanovi─ç Karad┼żi─ç smatrao je da ─çe kajkavci potpasti Slovencima, Hrvati uz obalu Talijanima, a svi ostali prikloniti se Srbima, no u tim i drugim tegobnim trenucima, Hrvati su ostajali uvijek samo jedno - Hrvati, sna┼żno i kohezivno povezani vjerom, kulturom i jezikom. Egzistencijalno ili politi─Źki ugro┼żeni Hrvati odlazili su u Slavoniju koja ih je hranila, znanstvenici, pisci, pjesnici i drugi umjetnici hrlili su prema Zagrebu, a politi─Źari u politi─Źki i administrativno podijeljenim regijama tijekom povijest pronosili su ime Hrvatske i potrebe zajedni─Źke dr┼żave. Kohezivnost Hrvata do┼íla je posebno do izra┼żaja u Domovinskom ratu u kojemu su gotovo svi, unato─Ź drugorazrednim me─Ĺusobnim razlikama, stali pod jedan stijeg i jedan pokli─Ź, osim neznatnog broja onih koji su ostali vjerni Jugoslaviji i koji pripadaju narodnom izmetu. Hrvatska je nacija s obzirom na gorko iskustvo iz povijesti, spa┼íena zahvaljuju─çi svojoj Crkvi, dakle vjeri i kulturi, ali kako ─çe to shvatiti jedan Zoran Milanovi─ç koji nema ni vjere ni nacije, bezbo┼żac koji svoje bezvjerstvo i apatridstvo prodaje svijetu kao mjeru znanja o zemlji koju predstavlja.


Ivica Marija─Źi─ç
Hrvatski list
27. rujna 2012.

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU