Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

HRVATSKA POD PRITISKOM KRIVOTVORITELJA POVIJESTI

Zbog neizvr┼íene lustracije u Hrvatskoj upravo cvjeta komunisti─Źki mentalitet

Prema Tihomiru Dujmovi─çu (Ve─Źernji list, 28.8.) dvojica biv┼íih zastupnika tzv. Hrvatske narodne stranke (HNS) spremaju kaznenu prijavu protiv cijelog HDZ-a kao 'zlo─Źina─Źke organizacije' ─Źiji bi krajnji rezultat mogao biti zabrana te najve─çe hrvatske stranke. Ovo na prvi pogled izgleda vi┼íe nego pretjerano, ali u hrvatskom pravosu─Ĺu ni┼íta nije nemogu─çe. Ako ovoj dvojici ne uspije pothvat glede uklanjanja stranke ─Źija je glavna zasluga stvaranje hrvatske dr┼żave na doma─çoj sceni, oni prijete 'inozemnom intervencijom'. Scenarij dostojan komunisti─Źkog sustava iz biv┼íih satelitskih zemalja. Namjesto komunisti─Źkih (sovjetskih) tenkova, HDZ bi pregazili me─Ĺunarodni ─Źimbenici.


Ono ┼íto kolegu Dujmovi─ça najvi┼íe zabrinjava pretpostavka je da HDZ uop─çe nije svjestan ┼íto mu se sprema. Ima u tome mnogo istine. Prije nekoliko tjedana partner biv┼íe Tu─Ĺmanove stranke Srpska samostalna demokratska stranka gotovo se 'do┼íuljala' do progla┼íenja 'autonomne srpske oblasti' u isto─Źnoj Slavoniji, pa je to u posljednji trenutak sprije─Źio nitko drugi nego HNS. O─Źito je vlast toliko 'zamantala' HDZ da vi┼íe ne vidi zbilju, odnosno kao da je potpuno prekinuo pupkovinu sa svojom i na┼íom povije┼í─çu.


Ka┼że se da ─çe onaj tko zaboravi pro┼ílost, morati ju ponoviti. U Hrvatskoj je jugokomunisti─Źka pro┼ílost ipak nazo─Źna, i to u velikim koli─Źinama. Javnost je nedavno bila uzbu─Ĺena komentarom uvodni─Źara 'Glasa Koncila' Ivana Mikleni─ça o svenazo─Źnosti komunista u hrvatskom politi─Źkom ┼żivotu. I ova uzbuna izgleda pretjerana. Tobo┼że komunista vi┼íe nema, njihova sljedba se demokratizirala, Mikleni─ç zaziva pro┼ílost, itd. Mo┼żda organiziranih komunista vi┼íe nema, ali postoji ne┼íto ┼íto se naziva 'komunisti─Źkim mentalitetom' koji je te┼íko potpuno to─Źno definirati, no on postoji. U Hrvatskoj upravo cvjeta. Ponajprije zbog toga ┼íto u nas nije izvr┼íena neophodna lustracija bez koje jedno demokratsko dru┼ítvo ne mo┼że funkcionirati.
Postkomunistima i nije potrebna neka vidljiva organiziranost, oni preko medija i politike ponajprije krivotvore svoju i time na┼íu povijest, te temeljem toga odlu─Źuju o gotovo svim pitanjima dana┼ínjice i budu─çnosti. Tko im se suprostavi, toga se napada da je usta┼ía i time fa┼íist ili potpuno protjeruje u, nazovimo to, tamu nepostojanja. A koga nema u javnosti, on ne mo┼że utjecati ni na ┼íto, on je politi─Źki mrtav. To su tipi─Źno komunisti─Źke metode.

Tu─Ĺmana treba kritizirati, ali i hvaliti za ono dobro ┼íto je u─Źinio

Da su potajni komunisti zaurlali nakon Mikleni─çeva komentara, moglo se o─Źekivati. No za─Źu─Ĺuje reagiranje Udruge za unaprje─Ĺenje pravosu─Ĺa u RH 'Juris Protecta' koja u svojoj izjavi u povodu uvodnika u 'Glasu Koncila' ponavlja stare komunisti─Źke tvrdnje o vladavini Franje Tu─Ĺmana kao apsolutisti─Źkoj kojom je postavio krive temelje dr┼żave. Pitamo se kako se takva dr┼żava pod Tu─Ĺmanovom upravom mogla uspje┼íno obraniti od srpske agresije u vrlo nepovoljnim vanjskopoliti─Źkim prilikama?
Pravnici navedene organizacije idu tako daleko pa tvrde da je Tito likvidirao za vrijeme Informbiroa 've─çinu hrvatskih i jugoslavenskih komunista', ┼íto je velika izmi┼íljotina, jer su golemu ve─çinu tada proganjanih komunista sa─Źinjavali staljinisti i pripadnici nehrvatskih naroda; uglavnom su to bili Crnogorci i Srbi. Govoriti o tome da je Tu─Ĺman predao sve gospodarstvo u ruke 200 obitelji te┼íka je prijevara, jer dosad nitko nije objavio imena tih obitelji, jednostavno zato ┼íto se to nije ni dogodilo. Re─çi za Tu─Ĺmana da je dr┼żavu poistovjetio sa sobom kao francuski kralj Lui XIV. Neoprostivo je krivotvorenje povijesti.


Tu─Ĺman je zasigurno napravio brojne pogrje┼íke, prije svega u pretvorbi i privatizaciji, te u personalnoj politici, ali njegove zasluge za stvaranje hrvatske dr┼żave naveliko nadma┼íuju njegova zastranjivanja koja su djelomi─Źno bila neizbje┼żiva, jer Hrvati nisu bili spremni za stvaranje vlastite dr┼żave, a srpski ustanak je naveliko naru┼íio proces formiranja dr┼żavnih institucija, a da o me─Ĺunarodnim nepogodnostima i ne govorimo. 'Juris protecta' ┼żali se na tu─Ĺmanovsko 'devastiranje pravosu─Ĺa' kao da je Tu─Ĺman preuzeo od komunista istinski neovisno pravosu─Ĺe. Ono je za vrijeme Jugoslavije bilo najo┼ítrije oru┼żje Partije u obra─Źunu sa svim stvarnim i izmi┼íljenim neprijateljima, i to je pravosu─Ĺe preuzeo Tu─Ĺman nakon pobjede na izborima. Druge mogu─çnosti nisu postojale kao, primjerice, u biv┼íoj isto─Źnoj Njema─Źkoj gdje su zapadni Nijemci temeljito o─Źistili pravosu─Ĺe od komunista postaviv┼íi svoje demokratske pravnike u sve institucije.


Da se Tu─Ĺmana kritizira s rubnih podru─Źja bosanskohercegova─Źkog 'tamnog vilajeta', i to iz redova Katoli─Źke crkve koji su za vrijeme komunizma itekako slu┼żili re┼żimu, (sjetimo se sve─çeni─Źke udruge 'Dobri pastir') ne za─Źu─Ĺuje, ali i ovdje treba postaviti pitanje za┼íto se ti redovnici i sve─çenici mije┼íaju u politiku, odnosno za┼íto kritiziraju svoju subra─çu koja imaju suprotna mi┼íljenja. Tako je profesor na Franjeva─Źkom Filozofsko-teolo┼íkom fakultetu u Sarajevu fra Petr Jele─Ź iznio svoje vi─Ĺenje komentara u 'Glasu Koncila' o─Źe┼íav┼íi se o Tu─Ĺmana i hrvatske katolike na nedopustiv na─Źin, jer ipak u Crkvi mora postojati neka unutarnja sloga ako misli djelovati u jednom tako razjedinjenom narodu kao ┼íto je hrvatski. I fra Jele─Ź iznosi hipotezu kako bi Hrvatska bila bolja da nije bilo Tu─Ĺmana, odnosno da je na njezin vrh do┼íao knji┼żevnik Vlado Gotovac, jer da bi u tom slu─Źaju Hrvatska ve─ç bila u EU i manje stenjala pod te┼żinom kriminala i korupcije.

To su, dakako, smije┼íne pretpostavke. I ovdje se mo┼żemo pitati za┼íto narod nije na prvim slobodnim izborima glasovao za Gotovca nego za Tu─Ĺmana. Obojica su prije toga bili vrlo sli─Źni disidenti, intelektualci i zatvorenici; Gotovac je mo┼żda bio u javnosti poznatiji. Odgovor je jednostavan: jedini je tada┼ínji hrvatski politi─Źar koji je imao jasnu viziju o ponovnom uspostavljanju hrvatske dr┼żave bio je Franjo Tu─Ĺman. Svi ostali su manjevi┼íe o─Źijukali s nekakvom labavom jugoslavenskom zajednicom. I Gotovac je imao svoju jugoslavensku mrlju, primjerice kad je u Beogradu ru┼żno govorio o hrvatskoj jezi─Źnoj Deklaraciji. Narod je to prepoznao i dao glasove Tu─Ĺmanovu HDZ-u. Njema─Źki knji┼żevnik Bertold Brecht jednom je napisao da onat tko se ne sla┼że sa svojim narodom treba promijeniti narod. Upravo su u Bosni, ali ne u Hercegovini, naveliko zatajili neki franjeva─Źki pametnjakovi─çi koji su se udaljili od svoga naroda i danas u Sarajevu slu┼że samo kao 'ukras' za nepostoje─çu muntinacionalnost toga nekad vi┼íenacionalnog grada koji danas podsje─ça na nekakvu arapsku prijestolnicu.

Stranci vole svoje bivše nacionalne junake sa svim njihovim manama

Njema─Źki tjednik 'Der Spiegel' (16.8.) objavio je naslovni ─Źlanak o 70. obljetnici dolaska britanskog premijera Winstona Churchilla na vlast kad se on kao jedini u Europi na┼íao nasuprot goleme Hitlerove ratne ma┼íinerije. Iz ─Źlanka saznajemo da je Churchill imao prije preuzimanja premijerske du┼żnosti i neka pozitivna mi┼íljenja o tome kako je 'Hilter uredio svoju dr┼żavu'. Iz drugih izvora je poznato da se kasniji britanski dr┼żavnik upravo odu┼íevljavao politikom fa┼íisti─Źkog vo─Ĺe Benita Mussolinija. Ina─Źe Winston je bio veliki politi─Źki prevrtljivac, tri puta je mijenjao stranke, a prije nego ┼íto su ga konzervativci izabrali za predsjednika vlade bio je na zalasku svoje politi─Źke karijere. U Burskom ratu istakao se ubijanjima protivnika, a kad se u na┼íem Drugom svjetskom ratu radilo o tome kome dati prednost, komunisti Titu ili rojalistu Dra┼żi, Churchill se odlu─Źio za komunista, jer, kako je rekao, 'partizani ubijaju vi┼íe Nijemaca nego ─Źetnici'. Nijemce je ┼íovinisti─Źki nazivao 'Hunima' zapovjediv┼íi temeljito bombardiranje bronjnih civilnih objekata, uni┼ítiv┼íi ─Źitave gradove, zapravo su to bili ratni zlo─Źini po zapovjednoj odgovornosti najgore vrste. A ┼íto su u─Źinili Britanci? Postavili su mu spomenik pred parlamentom u Londonu. Smatraju ga jednim od svojih najve─çih dr┼żavnika svih vremena. Hrvati u Zagrebu odredili su za Tu─Ĺmana jednu ledinu kao trg na kojem psi olak┼íavaju svoje mjehure. Takav smo mi narod.

Ovakovih churchillovskih primjera u Europi i svijetu ima na pretek. Ve─ç smo nekoliko puta pisali o Mussolinijevu kultu u Italiji. Prema mi┼íljenju ┼ívicarskog povjesni─Źara Arama Mattiolija, u Berlusconijevoj Italiji do┼ílo je do 'renesanse fa┼íizma': (nejgova knjiga 'Viva Duce', naklada Sch├Ąningh, Padelborn, 2010.). U Italiji se dogodilo posve prirodno 'normaliziranje fa┼íizma' i odavanje 'po─Źasti starim borcima' toga gibanja. Sada┼ínji predsjednik talijanskog parlamenta Gianfranco Fini odavno je izjavio kako je za njega 'Mussolini najve─çi talijanski dr┼żavnik 20. stolje─ça', ┼íto mu nije ┼ítetilo u politici, dapa─Źe po svemu izgleda da bi mogao svrgnuti Berlusconija i postati predsjednikom talijanske vlade, u dr┼żavi osnoviteljici EU-a i NATO-a. Dakako, Fini je u me─Ĺuvremenu promijenio neka svoja mi┼íljenja o fa┼íizmu, u Izraelu se poklonio ┼żrtvama holokausta, ali, kako rekosmo, njegova postfa┼íisti─Źka pro┼ílost nije bila zapreka njegovoj sjajnoj politi─Źkoj karijeri. U nas, pak, biv┼íi premijer Ivo Sanader ┼íalje po no─çi traktore da skinu plo─Źe u ─Źast knji┼żevnika Mile Budaka i usta┼íkog ─Źasnika Jure Franceti─ça. Prije nekoliko dana njema─Źki dnevnik 'Frankfurter Allgemeine' izvje┼ítava da su Norve┼żani podigli velebnu spomen ku─çu u ─Źast svoga velikog knji┼żevnika Knuta Hamsuna u njegovu rodnom mjestu, a on je bio nepopravljivi obo┼żavatelj Hitlera i nacizma. Njegovo knji┼żevno djelo smatraju mnogo va┼żnijimm od njegovih politi─Źkih zabluda. Tako to rade civilizirani i kulturni narodi, za razliku od nas Hrvata.

U Hrvatskoj se ne cijeni istina

Budaku je uspjelo spasiti Krle┼żu za vrijeme usta┼íke strahovlade, dok su komunisti ne samo ubili Budaka po kratkom postupku, nego i silovali i nabili na kolac njegovu 22-godi┼ínju k─çerku Grozdu koja nije imala nikakve veze s politikom. Tko je ovdje 'donositelj slobode i demokracije', kako je predsjednik Ivo Josipovi─ç nazvao partizane na ─Źetni─Źkom derneku u Srbu, usta┼íe ili komunisti? Kako je mogu─çe da ─Źak i najnoviji doga─Ĺaji kao ┼íto je 'Oluja' i uop─çe Domovinski rat jo┼í nisu na┼íli 'svoje pravo mjesto u povijesti'? (Glas Slavonije, 4.8.). O─Źito to netko ne ┼żeli, i to ne samo zbog razlika u mi┼íljenju nego zato ┼íto se ┼żeli izbrisati iz sje─çanja naroda ono na ─Źemu je zasnovana hrvatska dr┼żava. U 'Bljesku' i 'Oluji' bilo je zlodjela i s hrvatske strane. No vi┼íe je nego o─Źito da u svakom ratu neizbje┼żivo dolazi do tzv. kolateralnih ┼íteta. Ne postoji 'higijenski ─Źisti' rat. O─Źito to neki neprijatelji hrvatskog naroda u zemlji i inozemstvu ne ┼żele prihvatiti kad je rije─Ź o na┼íim vojnim pothvatima koji su, stru─Źno govore─çi, bili besprijekorni. Evo ┼íto je prema navedenom izvoru o tome rekao ratni na─Źelnik Sto┼żera specijalne policije MUP-a ┼Żeljko Sa─Źi─ç: 'Branitelje i generale kriminilazirali smo mi sami. Mi sami sebe nismo tretirali kao pobjedni─Źku snagu i vjerojatno se ni jedna dr┼żava u svijetu prema svojoj pobjedni─Źkoj vojsci nije odnosila kao ┼íto se prema svojoj odnosila hrvatska politi─Źka elita. Od 2000. do danas, na djelu je politika koja se zala┼że za izjedna─Źavanje statusa agresora i ┼żrtve'. Ovdje samo treba re─çi kako je krajnje vrijeme da se imenom i prezimenom navedu pojedinci i institucije koji izjedna─Źavaju agresora i ┼żrtve.


Da netko ┼żeli pre┼íu─çivanjem i krivotvorenjem povijesti ne samo ugu┼íiti istinu nego i onesposobiti hrvatski narod da temeljem sagledavanja istine ┼żivi bolju dana┼ínjicu i izgra─Ĺuje jo┼í bolju budu─çnost, uvidio je i re┼żimski povjesni─Źar Tvrtko Jakovina koji je napisao: 'Iz pro┼ílosti se rijetko kada u─Źi. Vidi se to i s na┼íom opsesijom Drugim svjetskim ratom. Nastavimo li politizirati nedavnu pro┼ílost, grobovi ─çe nas stalno gu┼íiti i izazivati podjele u dru┼ítvu. To je korisno politi─Źkim partijama, ali pogubno za dru┼ítvo i dr┼żavu'. (Jutarnji list, 4.8.). Ono ┼íto Jakovin stavlja u budu─çnost ve─ç se stalno zbiva sad i ovdje. U Hrvatskoj se vode opasne politi─Źke sva─Ĺe na obilje┼żenim i neobilje┼żenim grobovima, potonjih je mnogo vi┼íe. Namjesto da se napokon ka┼że istina o pogubnosti svih totalitarnih i nedemokratskih re┼żima, o nacionalizmu i komunizmu, u nas se vode sva─Ĺe na sporednim kolosijecima povijesti.

Milan Jaj─Źinovi─ç tvrdi u svezi s tim da je 'Hrvatska, zemlja zaborava' (Ve─Źernji list, 19.8.). Mo┼żda, ali ako je tome tako, treba prodrmati sve da se probude iz 'slatkog zaboravljanja', jer ─çe nedou─Źene lekcije morati ponavljati, mo┼żda u jo┼í gorim i krvavijim sukobima. Jaj─Źinovi─ç ovo pi┼íe u svezi s postavljanjem poprsja hrvatskom lije─Źniku Ivanu ┼áreteru koji je za vrijeme komunizma bio proganjan samo zbog jedne jedine hrvatske rije─Źi, namjesto 'oficir' napisao je '─Źasnik', pa ga je nakon toga ─Źetni─Źki knji┼żevnik Goran Babi─ç slao 'pod zemljicu carnu, travu zelenu', dakle u smrt, ┼íto su kasnije poslu┼íali njegove srpske bradonje ubiv┼íi hrvatskog rodoljuba ┼áretera.

Samo nekoliko dana poslije ove Jaj─Źinovi─çeve ┼żalopojke saznali smo da je Hrvatska vlada sufinancirala nedjelo lingvistkinje Snje┼żane Kordi─ç 'Jezik i nacionalizam' (naklada Durieux, Zagreb) u kojoj ona tvrdi da Hrvati ne govore hrvatski, da postoji samo 'srpsko-hrvatski', dovode─çi one koje brane svoj hrvatski u blizinu njema─Źkih nacisti─Źkih ideologa.

Eto, tu smo. Vlada ne sufinancira samo spomenik u ─Źast ─Źetni─Źkih pobunjenika u Srbu, nego i knjigu jedne neznalice koja nije─Źe postojanje hrvatskoga jezika, ─Źime vlada kr┼íi hrvatski Ustav. U Hrvatskoj je glede antihrvatstva stvarno sve mogu─çe.

Piše Gojko Borić, Hrvatski list, 09.09.2010.

12.09.2010.

011-2010

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU