Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

NE MO┼ŻE SE KOMUNISTI─îKIM DOGMAMA PROTIV RAZUMA I RAZUMA!    (02.09.2012.)

U nedostatku suvislog odgovora i protuargumenata na Razumove teze o Jasenovcu, s jedne strane, a gonjen strasnom, tipi─Źno komunisti─Źkom ┼żeljom da ga u korijenu sasije─Źe ad hominem, s druge strane, novinar Jutarnjeg lista Inoslav Be┼íker slu┼żi se klasi─Źnom logi─Źkom smicalicom Argumentum ad verecundiam,

pa mu suprotstavlja komunisti─Źke autoritete koji su o Jasenovcu izrekli svoje procjene broja stradalih, a to ┼íto za takve procjene nema nikakvih nepobitnih dokaza, nije mu va┼żno. Rabe─çi takvu metodu, novinar Be┼íker pao je ispod svake razine profesionalnog i intelektualnog digniteta.

Rijetko je koji intervju izazvao toliko reakcija kao onaj s dr. Stjepanom Razumom, povjesni─Źarom i arhivistom, koji je Hrvatski list objavio prije par tjedana, a u kojemu se zauzeo za ru┼íenje velikosrpskog mita o Jasenovcu kao mjestu masovnog i sustavnog zlo─Źina nad Srbima, ┼Żidovima, Romima... jer za to nema dokaza.

Kad se malo bolje razmisli, reakcije su i bile o─Źekivane jer ba┼ítinici komunisti─Źkog sustava sve ─çe vam danas oprostiti, oprostit ─çe vam, dodu┼íe s te┼íkom mukom, mo┼żda i ru┼íenje Jugoslavije, ali diranje u Jasenovac - nikada.

Komunizam je prega┼żen u vrtlogu povijesnih promjena, Jugoslavija se raspala u krvi, ali, ┼íto je zaseban fenomen, Jasenovac je kao mit opstao pa kad se danas raspravlja o Jasenovcu, stje─Źe se dojam da i nismo u samostalnoj i suverenoj hrvatskoj dr┼żavi, nego jo┼í uvijek u Jugoslaviji i da velikosrpska mitomanija i dalje egzistira.

Na Razumov intervju me─Ĺu prvima je reagirao veleposlanik Republike Srbije u Zagrebu Stanimir Vuki─çevi─ç. Obratio se Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i zatra┼żio slu┼żbeni stav i komentar hrvatskih vlasti u povodu izjave hrvatskog povjesni─Źara i katoli─Źkog sve─çenika Stjepana Razuma", obavijestila je beogradska Politiku. Po pisanju toga lista, navodno je i Izraelska kulturna zajednica austrijskih ┼Żidova o┼ítro osudila, kako ka┼żu, novi u nizu poku┼íaja poricanja holokausta. Po pisanju Politike, od izjave dr. Stjepana Razuma ogradila se i Zagreba─Źka nadbiskupija.

Voditelj odnosa s javno┼í─çu Zvonko Franc navodno je u telefonskom razgovoru za Politiku rekao da dr. Stjepan Razum nije dao intervju kao sve─çenik nadbiskupije, ve─ç kao povjesni─Źar. Franc nije pritom komentirao ─Źinjenicu da je Razum na─Źelnik Nadbiskupijskog (povijesnog) arhiva u Hrvatskom dr┼żavnom arhivu i da je imenovan uz suglasnost nadbiskupa.

U hrvatskim medijima zabilje┼żeno je nekoliko poku┼íaja da se diskreditira dr. Stjepan Razum zbog danoga intervjua i teza iznesenih u njemu. Najve─çi, ali i najuzaludniji poku┼íaj osporavanja poduzeo je novinar i kolumnist Jutarnjeg lista Inoslav Be┼íker. Na cijeloj novinskoj stranici tog zagreba─Źkog dnevnog lista objavio je tekst pod naslovom "Povjesni─Źar za kojeg ne postoji ni jedan dokaz da je logor Jasenovac bio strati┼íte", a u nadnaslovu se pita: Kako je Stjepan Razum poni┼ítio postojanje tvornice smrti".

Be┼íker upozorava, implicite prijete─çi u maniri komunisti─Źkoga apart─Źika, da je Stjepan Razum pro─Źelnik Nadbiskupskog arhiva kojem dr┼żava pla─ça tro┼íkove, odnosno da dr┼żava ima spram njega du┼żnosti i nikakva prava. Premda je svoju nervoznu reakciju nabacao na cijelu novinsku stranicu, uzalud su se ─Źitatelji nadali prona─çi makar i jedan racionalni protuargument na teze koje je dr. Stjepan Razum iznio u Hrvatskom listu. ┼áokiran ┼íto dr. Razum tvrdi da nema dokaza da je u Jasenovcu po─Źinjen sustavan i masovan zlo─Źin, Be┼íker mu odgovara pozivaju─çi se na Vladimira ┼Żerjavi─ça i njegov prora─Źun o 83.000 ubijenih u Jasenovcu, a onda dodaje i jo┼í davne iskaze nekih "svjedoka", Srba, koji su navodno vidjeli le┼íeve kako plutaju Savom.

Klju─Źno Razumovo podsje─çanje da su komunisti─Źke vlasti u tri navrata po─Źele s iskapanjem u Jasenovcu, 1961., 1964. i 1984., ali nakon svakog poku┼íaja prekidale iskapanje i skrile nalaze, jer su nai┼íli na posmrtne ostatke ubijenih hrvatskih vojnika i civila, ┼íto zna─Źi da ima dokaza za partizanske, a ne za usta┼íke zlo─Źine u Jasenovcu, Be┼íker u svojoj reakciji ne spominje. U nedostatku, dakle, iole suvislog odgovora na Razumove teze i zaklju─Źke, s jedne strane, a gonjen strasnom, tipi─Źno komunisti─Źkom ┼żeljom da ga u korijenu sasije─Źe ad hominem, s druge strane, novinar Jutarnjeg lista slu┼żi se klasi─Źnom logi─Źkom smicalicom Argumentum ad verecundiam, pa mu suprotstavlja komunisti─Źke autoritete koji su o Jasenovcu izrekli svoje procjene.

Vladimir ┼Żerjavi─ç nije bio ni povjesni─Źar ni demograf, dao je samo vlastitu procjenu broja stradalih koriste─çi se demografskom statistikom, a koliko je njegova procjena vjerodostojna i potkrijepljeno nepobitnim dokazima, Be┼íekru o─Źito nije od odlu─Źne va┼żnosti. Rabe─çi takvu metodu, novinar Be┼íker pao je ispod razine profesionalnog i intelektualnog digniteta. Dr. Stjepan Razum u intervjuu je govorio iznimno trezveno, sabrano, argumentirano i nadasve logi─Źki. Svaka njegova misao, teza i stav su silogisti─Źki-konkluzivni, a na njih je Be┼íker odgovorio pamfletima i manipulacijama. Dr. Razum, pokazao je to u intervjuu, vrsni je intelektualac, a protiv razuma i Razuma nije mogu─çe polemizirati komunisti─Źkim dogmama.

Svatko tko je normalan osudit ─çe svaki zlo─Źin bez obzira na po─Źinitelja. To uop─çe nije pitanje lijeve ili desne politi─Źke orijentacije, nego pitanje postojanja ili nepostojanja humanizma i savjesti u ─Źovjeku. Nije te┼íko osuditi pojedina─Źna ili skupna pogubljenja u Jasenovcu, ali ovdje je rije─Ź o vi┼íedesetljetnom, propagandisti─Źkom konstruktu koji se gradi na Jasenovcu i s kojim se ─Źitav jedan narod i danas dr┼żi u stanju politi─Źke, moralne i uop─çe razvojne inhibicije pri ─Źemu se svaki poku┼íaj preispitivanja tog konstrukta unaprijed sprje─Źava i stigmatizira. Suvremeno poimanje fenomenologije zlo─Źina je kompleksno pa zlo─Źin ne podrazumijeva samo ─Źinjenje zla, nego je krimen i nijekanje po─Źinjenoga zla, ali isto tako zlo─Źin je i nametanje zlo─Źina cijelom jednom narodu kad za to nema dokaza, zlo─Źin je i biti u slu┼żbi tog nametanja i takve propagande pa kad novinar Be┼íker o Jasenovcu govori kao o tvornici smrti bez ikakvih argumenata, onda je on u slu┼żbi velikosrpskog mita o Jasenovcu, u slu┼żbi beogradske tvornice la┼żi i u slu┼żbi te vrste zlo─Źina protiv hrvatskoga naroda.

Prije bilo kakve apodikti─Źne procjene o broju ┼żrtava usta┼íkog zlo─Źina u Jasenovcu potrebno je iznijeti dokaze. Ni Javna ustanova spomen-podru─Źje Jasenovac, koja barata s brojem od 81 tisu─çe stradalih, nema ─Źvrste dokaze da su ljudi s toga popisa zaista i stradali u Jasenovcu. Jedno temeljito istra┼żivanje o ┼Żidovima u Vojvodini pokazalo je da 95 posto onih ┼Żidova iz Vojvodine koji su navedeni u jasenova─Źkom popisu nisu tamo zavr┼íili. Uprava Javne ustanove priznaje da taj svoj popis temelji na podacima jugoslavenskog Dr┼żavnog zavoda za statistiku iz 1964. godine, a taj popis sastavljala je Zemaljska komisija u sastavu koje su bili i ─Źetnici preobra─çeni u partizane.

Jugoslavenska historiografija i sve komunisti─Źke vlasti, uklju─Źuju─çi i one dana┼ínje u Hrvatskoj koje na odre─Ĺen na─Źin ba┼ítine tu ideologiju, imaju stra┼ían problem u pogledu Jasenovca: nabacaju se razli─Źitim podatcima u broju stradalih, a nemaju konkretnog dokaza. Sve njihove teorije i procjene padaju u vodu pred pitanjem: Gdje su kosturi? Njih nigdje nema ni u jednom slu─Źaju tzv. masovnih usta┼íkih strati┼íta. U tome je klju─Źna razlika izme─Ĺu ┼żrtava partizanskog i komunisti─Źkog zlo─Źina i ┼żrtava usta┼íkog zlo─Źina.

Danas nije te┼íko dokazivati okrutne partizanske i komunisti─Źke masovne zlo─Źine jer kosti hrvatskih ┼żrtava izbijaju svakoga dana na vidjelo na svakom dijelu Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a time izbija i surova i mra─Źna istina o naravi sustava koji Be┼íker, Goldstein i sli─Źni uporno brane. S druge strane, nigdje posmrtnih ostataka navodnog masovnog usta┼íkog zlo─Źina u Jasenovcu, Jadovnu...

Istra┼żite i iskopajte ve─ç jednom barem tisu─çu ili dvije kostura, ako ve─ç ne mo┼żete 50, 80, 500 ili ─Źak 700 tisu─ça, i doka┼żite da se masovni zlo─Źin zaista dogodio, pa ─çe vam ljudi vjerovati. Dok se to ne dogodi, sve te ogor─Źene tvrdnje dio su odr┼żavanja velikosrpskog mita o Jasenovcu, kao ┼íto je dr. Stjepan Razum ustvrdio u intervjuu.

Be┼íkeru je te┼íko priznati da je dr. Razum u pravu. Njemu je kao i ve─çini komunisti─Źkih apologeta zapravo te┼íko napraviti iskorak iz svijeta u kojemu je cijeli ┼żivot ┼żivio, ne znaju─çi, ne ┼żele─çi znati da postoje i drugi svjetovi. Jer kad bi iskora─Źio, pljunuo bi zapravo na cijeli svoj ┼żivot i shvatio da ni pi┼íljiva boba ne vrijede istine za koje se zauzima i bori. Rijetki me─Ĺu njima smognu hrabrosti suo─Źiti se sa sobom, a jedan od njih je Stanko Lasi─ç koji je u poznim godinama, u svojim Autobiografskim zapisima, priznao da se Jugoslavija rodila u zlo─Źinu, u zlo─Źinu je rasla i u zlo─Źinu je nestala. Lasi─ç je vrhunski intelektualac, ali je bio komunisti─Źki fanatik, partizan i ─Źlan SKOJ-a te se u to doba i osobno obra─Źunavao s "neprijateljima" i organizirao premla─çivanja neistomi┼íljenika. Tek 2000. odlu─Źio je objaviti potresne slu─Źajeve partizanskih zlo─Źina u Zagrebu, Karlovcu i drugdje nad trudnicama, djecom i ostalim nedu┼żnim ljudima kojima je i sam svjedo─Źio. Ka┼że da mu se"zaledio dah" od ti┼íine kojom su ljudi popra─çali te zlo─Źine, a na zaka┼ínjelo priznanje i objavu odlu─Źio se kao na oblik samoka┼żnjavanja.

Osim Be┼íkera u Jutarnjem listu, nekoliko jo┼í sramotnijih osvrta na Razumov intervju objavio je i rije─Źki Novi list. No ti su osvrti doista toliko jadni i plitki da ne zaslu┼żuju nikakav komentar osim ┼íto je tragikomi─Źno da bilo koji medij daje prostor autorima koji ni profesionalno ni intelektualno nisu dorasli takvoj vrsti posla. Sve te reakcije samo potvr─Ĺuju da je u slu─Źaju Jasenovca potrebno krenuti - ab ovo!

Pi┼íe: IVICA MARIJA─îI─ć

Hrvatski list

30. kolovoza 2012.

VRIJEME JE DA SRUŠIMO VELIKOSRPSKI MIT O JASENOVCU

 

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU