Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

MILANOVI─ćEVA UPORNOST DA SE RATIFICIRA SPORAZUM TU─ÉMAN-IZETBEGOVI─ć      (02.10.2012.)

NEDVOJBENA JE VELEIZDAJA

O punom zna─Źenju Sporazuma Tu─Ĺman - Izetbegovbi─ç, potpisanog 1999. godine, a ─Źija je ratifikacija u Saboru najavljena razgovarali smo sa stru─Źnjakom za geostrate┼íke probleme admiralom u mirovini Davorom Domazetom - Lo┼íom. Problem ratifikacije neki svode na zna─Źenje 'dva kamena', me─Ĺutim polemike koje izaziva ovo pitanje o─Źiti je znak da su ulozi u ovoj pri─Źi daleko zna─Źajniji.

Objasnite nam povijesni kontekst nastajanja granice kod Neuma?

Po┼żareva─Źkim mirom, ugovorom iz 1718. godine, izme─Ĺu Mleta─Źke Republike, Turskog Carstva i Habsbur┼íke Monarhije, zavr┼íeni su mleta─Źko-turski i austrougarsko-turski ratovi. Kako bi se uspje┼íno obranili od Mle─Źana Dubrova─Źka Republika uspijeva odijeliti svoj teritorij od mleta─Źke Dalmacije na sjeveru i Albanije na jugu. Radi se o dvostrukom prilazu moru kod Neuma i Sutorine. Va┼żno je ovdje naglasiti prilaz, a ne izlaz na more. Prilaz zna─Źi 'smo─Źiti noge na obali' i ni┼íta vi┼íe od toga. To omogu─çuje Dubrova─Źkoj Republici miran san od mleta─Źke najezde. S kopna su bili sigurni jer ako bi Mle─Źani poku┼íali s kopna krenuti u vojni pohod mogli su to, nakon uspostave prilaza u─Źiniti samo preko Otomanskog Carstava, a to je zna─Źilo veliki rat. O svemu ovome je op┼íirno pisao austrijski profesor i visoki mornari─Źki ─Źasnik Ferdinand Ritter von Attmayr.

Otomanskom Carstvu taj prilaz ostaje i u vrijeme austrijske vlasti u Dalmaciji. Prilaz nestaje 1918. godine, stvaranjem kraljevine Jugoslavije. Ustavom iz 1945. godine komunisti─Źki re┼żim, s Titom na ─Źelu, pod izgovorom povijesnih granica, vra─ça prilaz na Klek Neumu. Sutorina je prepu┼ítena Crnoj Gori.

Taj prilaz od devet kilometara bio je tampon zona i nije Osmanlijama dan kao izlaz na more, nego kako bi se Dubrova─Źka Republika odvojila od Mleta─Źke Republike. Suverenitet Osmanlija sr protezao samo do morske obale bez ikakva prava na moru i u zaljevu. To zna─Źi kako je suverenitet Turske i svih njezinih pravnih slijednika prestajao na obalnoj crti.

Za┼íto nas premijer Milanovi─ç uvjerava kako ratifikacija sporazuma Tu─Ĺman - Izetbegovi─ç zna─Źi uvo─Ĺenje reda u me─Ĺugrani─Źne sporove?

Ratifikacija sporazuma ili zahtijevanje da zastupnici u Hrvatskom saboru glasaju za odricanje od hrvatskog teritorija i akvatorija, jasan je znak kako u Hrvatskoj kontrolirani kaos ide prema kulminaciji. Zoran Milanovi─ç nas uvjerava da ratifikacija zna─Źi uvo─Ĺenje reda i ure─Ĺenje dr┼żave. To otprilike zna─Źi kad se odrekne┼í svoga teritorija onda nastupa red i mir. Kako je to izokrenuta logika. Milanovi─ç tu logiku nalazi u svojem kontekstu Hrvatske kao 'slu─Źajne dr┼żave'. To vam zna─Źi kako ─çe Hrvatska najbolje biti ure─Ĺena ako nema ni teritorij ni akvatorij. Dodu┼íe, to je istina jer se onda uistinu nema ┼íto ure─Ĺivati.

Pojasnite malo taj pojam kontroliranog nereda i kako ga vi vidite u tim Milanovi─çevim potezima?

Pogledajte pa┼żljivije tu Milanovi─çevu upornost da se izglasa ne┼íto, ┼íto je nedvojbeno veleizdaja. On ovdje primjenjuje pet na─Źela doktrine nadziranog kaosa. Prvo, on ovakvim nastupom stvara potrebu za svojom prisutno┼í─çu. Drugo, konstruira incident gdje je on u sredi┼ítu pozornosti. Tre─çe, stvara privid doga─Ĺaja koji nije onakav kakav se zbilja i dogodio. ─îetvrto,sebe predstavlja kao nekoga tko ima pravo, korisno i najbolje rje┼íenje problema. I peto, uvjerava hrvatsku javnost da to ┼íto radi, ─Źini u dobroj namjeri, dok su svi ostali vi┼íe ili manje u zabludi.

Vrijeme 'Milanovi─çevog pou─Źka' je tragi─Źno vrijeme dr┼żave Hrvatske. Tragi─Źno je po tome, ┼íto se oni, koji predsjednika Franju Tu─Ĺmana ne mogu ni smisliti jer im je pred nosom, usprkos svemu, stvorio dr┼żavu kojoj oni ime ne izgovaraju, pozivaju na njega, a oni drugi s kojima je tu dr┼żavu stvorio progla┼íavaju ga neura─Źunljivim.

─îesto ste iznosili kritike na ra─Źun HAZU-a. ┼áto zamjerate akademicima?

U buci koji oko sebe u Hrvatskoj podi┼że nadzirani kaos nitko nikoga ne ─Źuje pa je stoga zavladala ┼íutnja. Na┼żalost, u ovoj pri─Źi HAZU ne sudjeluje, a morao bi. Ni┼íta novo. Akademija je uvijek ┼íutjela kada se raspravljalo o odlukama bitnim za nacionalni interes, iako je trebala i morala progovoriti. Me─Ĺutim HAZU je uvijek u takvim situacijama ┼íutio te stoga ┼íuti i danas. ─îast iznimkama. Akademici drijemaju i to danas kada bi, kao institucija, trebali urlati do neba. Umjesto njih pera su se prihvatili Stjepan ─ćosi─ç, Niko Kapetanovi─ç i Nenad Vekari─ç te napisali knjigu 'Prijevara ili zabluda? Problem granice na podru─Źju Kleka'. U toj knjizi, trojica smjelih autora, nedvojbeno su dokazali kako su Punta Kleka u du┼żini od 800 metara, hrid Lopata te Veliki i Mali ┼ákolj hrvatski teritorij. Tomu treba pridodati i vi┼íe od 10 ─Źetvornih kilometara mora, uglavnom u Malostonskom zaljevu.

A što je Matom Granićem koji je u to vrijeme kao Ministar vanjskih poslova predvodio tim za crtanje granica?

Da, pitanje je tko je Grani─çevom timu sugerirao ili crtao granice na na─Źin da sve gore spomenuto pripadne Bosni i Hercegovini. O─Źito je da je onaj tko je Mati Grani─çu to ┼íapnuo dobar poznavatelj i geostrategije i geopolitike. To iz razloga jer se radi na prvi pogled o 'minimalnom' ustupku, ali s beskrajno velikim u─Źinkom. Naime, u slu─Źaju ako se BiH ustupi Punta Kleka, Veliki i Mali ┼ákolj ona, bez ikakvog napora, ostvaruje pravo na teritorijalno more. Hrvatska u tom slu─Źaju, ako ┼żeli mostom povezati svoje nasilno razdvojene teritorije, morati ─çe ga graditi preko bosanskohercegova─Źkog teritorijalnog mora. Stoga nije iznena─Ĺenje ┼íto bosanskohercegova─Źki ministar prometa Damir Hod┼żi─ç poru─Źuje kako Hrvatska ako ┼żeli graditi most ne smije dovoditi u pitanje 'pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru i nepovredivost njezinog suvereniteta'. Drugim rije─Źima, ako Sabor ratificira sporazum o gradnji mosta vi┼íe ne odlu─Źuje Hrvatska, nego BiH.

Mo┼żete li nam re─çi ne┼íto vi┼íe o tom ┼íapta─Źu. Tko bi to mogao biti i koji su mu motivi?

Ako je ┼íapta─Ź Mate Grani─ça dobar poznavatelj geostrategije i geopolitike, onda je tu istu geostrategiju i geopolitiku prijeko potrebno pozivati u pomo─ç kako bi se hrvatskom puku, a prije svega zastupnicima razjasnilo ┼íto se iza brda valja. Vidite Milanovi─çeva ┼żurna ratifikacija sporazuma Tu─Ĺman-Izetbegovi─ç pojavila se odmah nakon izjave turskog predsjednika Vlade Recepa Tayyipa Erdogana tijekom posjeta Sarajevu, u kojoj on ┼żitelje Bosne i Hercegovine naziva 'turskom bra─çom', a Aliju Izetbegovi─ça 'mudrim ratnikom'. Va┼żno je naglasiti da on u posjetu nije do┼íao sam. Pratilo ga je ─Źak ┼íest ministara. Isto tako njegova je temeljna poruka da BiH i njezini narodi za Tursku imaju posebnu va┼żnost, odnosno da Turskoj i Turcima predstavljaju ne┼íto vrlo zna─Źajno.

Znakovito je da se u Milanovi─çevoj 'slu─Źajnoj dr┼żavi' na ovakve izjave s nagla┼íenim o┼żivljavanjem 'osmanlijskog imperija' nitko nije osvrnuo. Izbjegava se jasno re─çi kako nastup turskog predsjednika Vlade ne zna─Źi samo svojatanje Bosne i Hercegovine, nego, kao ┼íto je uo─Źio Rajko Vasi─ç u Banja Luci, to 'zna─Źi centralizaciju i islamizaciju Bosne i Hercegovine, u kojoj bi Bo┼ínjaci bili dominantan i prevladavaju─çi narod'. Sve ┼íto se doga─Ĺa na jugoistoku Europe ustvari je poku┼íaj Turske da ostvari odre─Ĺenu transverzalu koju je imala otomanska carevina, o ─Źemu je u svojoj knjizi 'Strategijska dubina', otvoreno progovorio turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu. O─Źito se stare geostrate┼íke zasade nastoje oblikovati u novim geopoliti─Źkim okvirima.

Je li sporazum Tu─Ĺman - Izetbegovi─ç dio ┼íireg konteksta potpisanih sporazuma?

To je prije svega bilateralni sporazum i nema te┼żinu koju ima Washingtonki sporazum. Washingtonski sporazum je najvi┼íe strate┼íke razine. Ovakav kakav je sporazum sada to je ┼ítetno za Hrvatsku jer se tu Bo┼ínjacima ustupa izlaz na otvoreno more, a time i Turcima.

Kako objašnjavate zašto premijer Milanović ustraje na tom sporazumu o 'dva bezvrijedna kamena'?

Za razumjeti Milanovi─çevu geopoliti─Źku pri─Źu o dva 'bezvrijedna kamena', prijeko je potrebno ispri─Źati strate┼íke planove mo─çnih na jugoistoku Europe po─Źev┼íi od 1987. godine. Te je godine prihva─çen plan po kojemu SAD-e nakon pada bipolarne podjele svijeta zasjedaju na prva vrata Euroazije. Cilj je da svu svoju mo─ç sa zapadne strane mogu ┼íto dublje projicirati na Putu svile. Izveden je eksperiment primjene nove doktrine upravljane krize na podru─Źju biv┼íe Jugoslavije, u kojoj je Slobodam Milo┼íevi─ç bio operator. Plan je podrazumijevao dva cilja - nadzor Kosova i u njemu velika ameri─Źka vojna baza, i neu─Źinkovita dr┼żava BiH u kojoj muslimani ne smiju dobiti ─Źistu dr┼żavu.

Ho─çete re─çi da je BiH ve─ç tada podijeljena, ─Źetiri godine prije rata?

Tako je. Na sjevernom, isto─Źnom i ju┼żnom poluprstenastom dijelu, na genocidu ─çe nastati Republika Srpska, a zapadni i sredi┼ínji dio nazvat ─çe se Federacijom. Taj je naum svoje prvo uprizorenje dobio Washingtonskim sporazumom koji potpisuju Franjo Tu─Ĺman i Alija Izetbegovi─ç kao 'Okvirni sporazum o konfederalnim vezama izme─Ĺu Republike Hrvatske i budu─çe Federacije Bosne i Hercegovine'. Ameri─Źka je politika Washingtonskim sporazumom ┼żeljela bosanskohercegova─Źke muslimane vezati uz Hrvatsku, suprotno dobrom dijelu europskih dr┼żava, koje su za razliku od Washingtona, bile spremne prihvatiti nastanak male muslimanske dr┼żave u Europi.

┼áto je zna─Źio i koji je bio cilj Washingtonskog sporazuma?

Kada je europska politika, personificirana u politici Velike Britanije uz potporu Francuske, shvatila da je propao projekt Velike Srbije, zapo─Źela je sa stvaranjem slike o sukobu svih protiv svih, odnosno kako su oni govorili o gra─Ĺanskom ratu. Ako je gra─Ĺanski rat onda su sve strane jednako krive. To nije odgovaralo ameri─Źkim strate┼íkim zamislima na jugoistoku Europe. I zato su SAD-e u┼íli u igru 1993. godine. To je zna─Źilo zaustaviti inducirani sukob Hrvata i bosanskih muslimana kako bi se moglo Srbe dovesti za pregovara─Źki stol, a to je bilo mogu─çe jedino pod uvjetom da Srbi do┼żive poraz u BiH te ih se s onih 70 posto teritorija svede na manje od 50 posto. SAD-e su prepoznale da to jedino mo┼że izvesti Hrvatska vojska. U kona─Źnici rata to se i dogodilo. Zastavljeni su sukobi muslimana u BiH i Hrvata. Muslimnani su usmjereni na Hrvatsku dr┼żavu i hrvatsku vojnu silu kao na partnera koji to mo┼że izvesti i to se moralo o─Źitovati u nekom sporazumu.

Potpisani Washingtonski sporazum je isklju─Źivo ameri─Źki strate┼íki projekt. Taj je sporazum protivan europskom projektu bosanskohercegova─Źke unije, Owen-Stoltenbergovom planu. Naravno, pobijedio je mo─çniji i BiH je postala ono ┼íto je 1987. bilo i planirano. Republika Srpska je kakva takva kompenzacija za Kosovo i poluobru─Ź bosanskim muslimanima. Hrvatska, kao pobjednica u ratu i sa sna┼żnom vojskom, imala je zada─çu vezivanja Federacije na sebe, kako bosanski muslimani, a kasnije Bo┼ínjaci, ne bi Bosnu i Hercegovinu svojatali kao svoju dr┼żavu. Znali su ameri─Źki stratezi da Hrvati Bosne i Hercegovine ne mogu sami, bez sna┼żne potpore ─Źvrste i stabilne Hrvatske.

Je li Franjo Tu─Ĺman kad je potpisivao taj sporazum znao ┼íto potpisuje?

Predsjednik Tu─Ĺman je bio jedini koji je razumio ameri─Źke strate┼íke planove. I zato on pred smrt ho─çe ukloniti svaki mogu─çi spor koji bi stajao na putu ─Źvr┼í─çe povezanosti s Hrvatima u BiH i Federacijom. To njegovo nastojanje umje┼íno koristi Grani─çeva komisija i poput Paddyja Ashdowna umjesto 'salvete' podme─çu mu 'Sporazum'. Pri─Źa ista, akteri razli─Źiti. Posljedica toga ─Źina po Hrvatsku nema i ne mo┼że biti, budu─çi da se svaki sporazum do ratifikacija mo┼że mijenjati. Osobito je to mogu─çe, ako je sporazum u suprotnosti s op─çeprihva─çenim stavom Badinterove komisije da se avnojevske granice ne mijenjaju.

Da se Washingtonski sporazum proveo u djelo što bi od toga imali Hrvati u BiH?

Da je taj sporazum proveden onda bi na dobitku bila Hrvatska i Hrvati u BiH. Iza njih bi bez obzira na politi─Źke promjene u Hrvatskoj stajala dr┼żava pobjednica u ratu. Upravo od 2000. godine iz tih ─Źinjenica Hrvatska mijenja svoju politiku prije svega prema Wasingtonskom sporazumu i obavezama koje su preuzete od strane SAD-ea. Ra─Źan, Mesi─ç i Sanader provode istu politiku, a to je odsijecanje BiH odbacivanje i prakti─Źno zastupanje politike da Hrvatska nema nikakve interese u BiH. A da su svi problemi Hrvata u BiH problemi koje trebaju rje┼íavati u Sarajevu. S tom su politikom izravno u sukobu s ameri─Źkim strate┼íkim interesima u Europi. Ali ┼íto je jo┼í va┼żnije i u suprotnosti s hrvatskim nacionalnim interesima, jer bez Hrvata u BiH nema ni Hrvatske. Da je do┼ílo do ostvarenja Washingtonskog sporazuma ne bi bilo su─Ĺenja Hrvatima u BiH za ratne zlo─Źine i ne bi bilo teze da je Hrvatska agresor na BiH. Zato je hrvatska politika nakon 2000. godine odbacila Washingtonski sporazum.

Kako bi po vašem mišljenju trebalo riješiti ovaj problem?

Ako je Milanovi─çu uistinu stalo do reda i ure─Ĺenja za┼íto onda u Hrvatski sabor na ratifikaciju ne po┼íalje Washingtonski sporazum? Time bi bar djelomi─Źno ispravio pogibeljnu politiku njegovih predhodnika Ivice Ra─Źana, Ive Sanadera i Stipe Mesi─ça. Hrvatski narod mora znati da dva Milanovi─çeva 'kamena', koja on velikodu┼íno ustupa, zna─Źe da Bosna i Hercegovina ostvaruje svoje teritorijalno more, kojega nikada nije imala. Slijedom toga idu─çi zahtjev, koji je ve─ç izre─Źen, jest, da teritorijalno more podrazumijeva pristup otvorenom moru. A taj pristup mogu─ç je samo ponavljanjem 'dimnika' kao i Slovencima u Savudrijskoj uvali, ali ovdje u daleko ve─çim razmjerima. U tom slu─Źaju Davutogluova 'Strategijska dubina' dobiva puni smisao. Turska bi u 21. stolje─çu, uz pomo─ç Zorana Milanovi─ça, te ┼żalosne figure hrvatske politi─Źke scene, ostvarila ono ┼íto nije ni mo─çno Otomansko Carstvo preko kopna izbiti u samo sredi┼íte Jadranskoga mora.

Autor: Marko Juri─Ź
www.dnevno.hr

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU