Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POGLED U EUROPU     (22.10.2012.)

Ho─çe li Europa dobiti nove dr┼żave

Doga─Ĺaji u ┼ápanjolskoj i Velikoj Britaniji, a u posljednje vrijeme za─Źudo i u Njema─Źkoj, pokazuju da neki zapadni teoreti─Źari, kao ameri─Źki profesor Benedikt Anderson, nisu u pravu kad tvrde da su nacije izmi┼íljotina, modeli koji da su bili mogu─çi samo u posebnim povijesnim situacijama.

Naime, svjedoci smo poku┼íaja nastajanja novih dr┼żava u Europi. ┼áto je dublja financijska, gospodarska, politi─Źka i moralna kriza EU, to su sna┼żniji nacionalni pokreti naroda koji se danas nalaze pod kontrolom ve─çinskih naroda. Sli─Źno je bilo u Sovjetskom Savezu i u Jugoslaviji. Ti su savezi morali propasti, jer nisu politi─Źki, kulturno i gospodarski udovoljili povijesnim narodima.

Rezultat takve politike koja se prodavala kao socijalisti─Źki internacionalizam bio je krvavi raspad jednog i drugog saveza. Taj socijalisti─Źki internacionalizam komunisti─Źke dr┼żavne tvorevine zasnivao se na Lenjinovu na─Źelu "demokratskog centralizma" i sovjetskog federalizma, na─Źelu koje danas pod drugom povijesnom konstelacijom postupno i sve glasnije preuzima Europska unija.


Te┼żnje za samostalno┼í─çu


U ─Źlanstvu Europske unije je nekoliko dr┼żava koje su u biti federacije. To su prije svega ┼ápanjolska i Velika Britanija. Njima moramo dodati i Francusku (pitanje Korzike) i Belgiju. Te federacije nisu upravne nego nacionalne. Baski i Katalonci osje─çaju se u prvom redu kao Baski i Katalonci, a ne kao ┼ápanjolci. Tako je i sa ┼ákotima u Velikoj Britaniji. Me─Ĺu Bavarcima u Njema─Źkoj ima tako─Ĺer sve vi┼íe ljudi, koji bi se rado odcijepili od Njema─Źke, iako je Njema─Źka zapravo upravna federacija.

U ovom prilogu podsjetit ─çemo ─Źitatelje tek na suvremene tendencije u ┼ápanjolskoj (Baski, Katalonci), Velikoj Britaniji (┼ákoti) i u Njema─Źkoj (Bavarci). No, dok je 'stvaranje dr┼żave Katalonaca i ┼ákota prili─Źno realno, uspostava Republike Bavarske, koja bi u Europskoj uniji djelovala potpuno samostalno, ne ─Źini nam se realnim naporom bavarskih politi─Źara starog kova. Zanimljivo je da Katalonci, ┼ákoti i Bavarci u svojim zahtjevima da se odvoje od Madrida, Londona i Berlina nastupaju s sli─Źnim argumentima. Oni se pozivaju na dva ─Źimbenika: na duboke povijesne kulturne i politi─Źke korijene i na svoju dana┼ínju ekonomsku snagu, kojom sredi┼ínje vlade manipuliraju ne samo na ┼ítetu naroda u kojem se ta snaga ra─Ĺa nego i na ┼ítetu cijele dr┼żave u ─Źijoj su sastavu (Katalonci u ┼ápanjolskoj i dr.).


Polazišta Katalonaca


Katalonci su svoj osje─çaj da su ┼żrtve problema u Europskoj uniji i da stoga svoj industrijski potencijal mogu najbolje koristiti ako osnuju vlastitu dr┼żavu posebno izrazili 11. rujna 2012. na velikoj demonstraciji u Barceloni. Toga dana okupilo se na ulicama Barcelone preko milijun Katalonaca da sredi┼ínjoj vladi u Madridu i cijeloj Europskoj uniji najave novu dr┼żavu u Europi.

Toga dana morala je Barcelona 1714. kapitulirati u ┼ípanjolskom nasljednom ratu. Francov re┼żim ugnjetavao je nakon Drugoga svjetskog rata pokret za autonomiju Katalonije. Katalonski jezik bio je zabranjen u javnoj upotrebi. Danas je on uz ┼ípanjolski glavni jezik u Kataloniji.

Predsjednik katalonske vlade Artur Mas optu┼żio je Madrid da je kriv za financijski fijasko Katalonije. Katalonija s preko 6 milijuna stanovnika s povr┼íinom od 31'930 ─Źetvornih kilometara velika je industrijska i turisti─Źka regija u ┼ápanjolskoj. Unato─Ź tome njezin dug iznosi 42 milijarde eura. Vlada u Barceloni zatra┼żila je od sredi┼ínje vlade u Madridu da joj s 5 milijardi eura pomogne, jer ─çe u protivnom bankrotirati. Kataloniji se iz Madrida vra─ça samo tre─çina poreznih prihoda, dok dvije tre─çine - kako se isti─Źe - ostaju u Madridu. Zbog pomanjkanja novca trpi zdravstveni sustav, ┼íkolstvo i socijalna skrb. Katalonija se morala zbog toga zadu┼żivati kako bi mogla financijski osiguravati bolnice, socijalne ustanove, ┼íkole i sveu─Źili┼íta.

Europska ekonomska i financijska kriza bitno je prouzro─Źila nezaposlenost u Kataloniji. lako se Katalonija osje─ça bogatom regijom ona ostaje sve siroma┼ínijom zbog politike centralne vlade u Madridu. Nakon neuspje┼ínih pregovora sa sredi┼ínjom vladom o zahtjevu da Katalonija raspola┼że s poreznim prihodima, katalonski predsjednik vlade Artur Mas najavio je ovih dana odr┼żavanje prijevremenih izbora u Kataloniji. Izbori bi se trebali odr┼żati krajem studenog ili po─Źetkom prosinca 2012. Katalonska vlada polazi od toga da ─çe na tim izborima biti ne samo potvr─Ĺena od bira─Źa nego da ─çe na njima Katalonci ujedno izraziti svoje opredjeljenje za neovisnost Katalonije.

Kada se Mas vra─çao iz Madrida u Barcelonu, tamo su ga njegovi prista┼íe do─Źekali s parolom: "Katalonija - sljede─ça dr┼żava u Europi". Biv┼íi predsjednik katalonske vlade Jordi Pujol, koji je ┼íezdeset godina smatrao da je neovisnost Katalonije "gotovo nemogu─Źa", sada je prema pisanju dnevnika FAZ (br. 222) na konferenciji Zaklade "Konrad Adenauer" i Zaklade "Manuel Gimenez Abad" izjavio da ┼ápanjolska gospodarski "gu┼íi" Kataloniju i da je zbog toga za razlaz.


Nastojanja Škotske


Priznatom dr┼żavom u Europi ┼żele postati i brojni ┼ákoti. Prvi predsjednik ┼ákotske Alex Salmond izjavljuje svakom zgodom da motorom promjena mogu biti samo male nacije. "Bitna nije veli─Źinajedne nacije, nego njena ambicija i njen doprinos globalnom razvitku" - naglasio je Salmond u svom ─Źlantku o zahtjevima ┼ákotske, koji je na njema─Źkom jeziku objavio tjednik "Focus" u bro┼íuri pod naslovom "Die Welt 2012" ("Svijet 2012."). On je porvrdio da ─çe ┼ákotska godine 2016. organizirati referendum. Temelji za taj referendum postavljaju se ove 2012. godine posebno na gospodarskom planu.

U procesu globalizacije mno┼że se zemlje koje ┼żele biti samostalne. Predsjednik ┼ákotske podsjetio je da su se Ujedinjeni narodi 1945. sastojali samo od 51 dr┼żave, a danas su u toj organizaciji u─Źlanjene 193 dr┼żave. On argumentira da manje regije i dr┼żave bolje funkcioniraju nego velike. Primjeri za to su Baskija, Katalonija, Danska, Norve┼íka i Finska.

┼ákotska napreduje na brojnim podru─Źjima. Naprednija je nego ostali dijelovi Velike Britanije. Biv┼íi glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan svojedobno je naglasio da je povijest ┼íkotske znanosti, tehnike i gospodarstva dokaz za to da ┼ákotska u budu─çnosti mora imati "vode─çu ulogu" u rje┼íavanju klju─Źnih problema na┼íeg vremena. ┼ákotska tako spada me─Ĺu vode─çe zemlje u potrazi za novim izvorima energije. Alex Salmond posebno isti─Źe napredak u razvijanju ─Źistih tehnologija. Nagla┼íava da ─çe ┼ákotska do 2020. proizvoditi dovoljno energije iz novih izvora, kako bi na taj na─Źin pu─Źanstvo opskrbljivala vlastitom strujom. ┼ákotska namjerava postati va┼żnim izvoznikom energije u susjedne europske dr┼żave. Inovativnim tehnologijama na podru─Źju bioznanosti i sna┼żnim potencijalom "zelene" proizvodnje energije ┼ákotska osigurava svoju budu─çnost.


Jaka Bavarska


Ne za─Źu─Ĺuje ┼íto danas i u Bavarskoj postoji tendencija odcjepljenja od Berlina. Za Bavarsku se u Njema─Źkoj ─Źesto ka┼że da u njoj ure druk─Źije idu nego u ostalim njerna─Źkim pokrajinama. Bavarci su narod koji se u povijesti javio ve─ç u 6. st. nakon Krista. Imali su burnu pro┼ílost, a 1871. bili su uklju─Źeni u njema─Źki Reich.

Bavarska ima blizu 12 milijuna stanovnika, a povr┼íinom obuhva─ça 70'547 kvadratnih km. Nakon Drugog svjetskog rata postojala je Bavarska stranka, koja je bila nagla┼íeno bavarski orijentirana. Zanimljivo je da bavarski parlament Landtag godine 1949. nije prihvatio Osnovni zakon, tj. Ustav Savezne Republike Njema─Źke. U parlamentu je od 1946. do dana dana┼ínjega ve─çinu imala Kr┼í─çansko-socijalna unija kojoj je mnogo godina bio na ─Źelu legendarni politi─Źar Franz Jozef Strauss.


U dana┼ínje vrijeme europske krize i u Bavarskoj (Freistaat Bayern - Slobodna dr┼żava Bavarska) ponovno se bude tendencije ve─çe samostalnosti od Savezne Republike Njema─Źke. Koliko je to realno, te┼íko je zaklju─Źiti. Me─Ĺutim, ─Źinjenica je da takve tendencije postoje. Tako je biv┼íi glavni urednik lista Bayernkurier i veliki prijatelj bavarskog i njema─Źkog politi─Źara Franza Jozefa Straussa, Wilfried Scharnagl objavio ovih dana knjigu pod naslovom "Bayern kann es auch allein". To na hrvatskom zna─Źi "Bavarska mo┼że i sama". U toj knjizi Scharnagl tra┼żi uspostavu nove dr┼żave Bavarske. On je na liniji svih velikih Bavaraca, koji su uvijek ┼żalili ┼íto je Bavarska 1871. uklju─Źena u njema─Źki Reich.

Scharnagl u svojim poznim godinama nadovezuje se na povijesni identitet Bavaraca i sada tra┼żi uspostavu bavarske neovisnosti. On zasigurno nije usamljen u Bavarskoj. Njegov prista┼ía je i kr┼í─çansko-socijalni narodni zastupnik u njema─Źkom parlamentu Peter Gauweiler. Njegove teze o Bavarskoj prikaziva─Źi knjige ocijenili su kao jezgrovite i provokativne. To Scharnaglu ne smeta, jer on je u cijeloj svojoj publicisti─Źkoj pro┼ílosti uvijek zastupao jasna i jezgrovita politi─Źka mi┼íljenja koja su ─Źesto bila kriti─Źna prema politici Savezne Republike Njema─Źke. On je ostao vjeran svojoj pro┼ílosti i sada u pledoajeu za vlastitu bavarsku dr┼żavu napada njema─Źke politi─Źare u Berlinu, a posebno i kancelaricu Angelu Merkel.

On se na predstavljanju svoje knjige u neposrednoj blizini njema─Źkog parlamenta u Berlinu - pi┼íe u izvje┼í─çima - nedvojbeno izjasnio za izlazak Bavarske iz Savezne Republike Njema─Źke. Sli─Źno kao Katalonci u ┼ápanjolskoj optu┼żuju vladu u Madridu, tako i on optu┼żuje politiku u Berlinu da Bavarsku u dvostrukom pogledu optere─çuje. Tako Bavarska mora velike svote novca transferirati kako u njema─Źku saveznu blagajnu tako i u europsku u Bruxellesu. Taj dvostruki financijski teret Bavarske kao i stalno preno┼íenje politi─Źkih kompetencija Bruxellesu, Scharnagl identificira kao najva┼żnije zlo dana┼ínje politike.

Od svih 16 pokrajina Savezne Republike Njema─Źke, samo 4 sudjeluju u izravnanju financijskog tereta Njema─Źke. Taj odljev novca iz Bavarske i drugih pokrajina gospodarski optere─çuje i slabi davatelje financijskih sredstava dok primatelje jo┼í vi┼íe paralizira. Scharnagl argumentira da je Bavarska u proteklih 30 godina primila samo 3,4 milijarde eura, dok je drugima platila 38 milijardi eura.


Nevjerojatan paradoks


Ukratko smo predstavili ova tri primjera (ima ih jo┼í vi┼íe) kao dokaz da u Europi jo┼í uvijek ima naroda koji ┼żele vlastitu dr┼żavu. Ti primjeri pokazuju koliko su pogrje┼íne teze onih ekonomista i politi─Źara koji tvrde da je vrijeme nacija i nacionalnih dr┼żava pro┼ílo. U knjigama se citiraju ─Źak oni radikalni teoreti─Źari koji tvrde da je nacija "gramati─Źka izmi┼íljotina", bi─çe koje uop─çe ne postoji, a koje se privi─Ĺa samo nekim politi─Źarima. Drugi nacionalni ekonomisti iz 19. st. i danas malo su bla┼żi pa ka┼żu da je nacija jedna privremena pojava, koja ima svrhu da se jednog dana sama ukloni.


Imamo li pred o─Źima svjesno ili nesvjesno pona┼íanje nekih hrvatskih politi─Źara i drugih sudionika u javnom ┼żivotu, moramo ustanoviti da se oni pona┼íaju upravo u smislu ukidanja nacije. Konstatacija predsjednika Vlade Zorana Milanovi─ça prilikom nedavnog posjeta u Berlinu, u socijaldemokratskoj Zakladi "Friedrich Ebert", da je hrvatska nacija "nevjerojatan paradoks", mo┼że i─çi samo u smjeru ukidanja hrvatske nacije.

Tim i sli─Źnim rije─Źima predsjednik Vlade u Berlinu je zapravo stavio u pitanje jedinstvo hrvatske nacije, ┼íto je nakon svih velikih ┼żrtava ovog naroda u 20. st. velika uvrjeda.


Stjepan ŠULEK, Hrvatsko slovo
28.10.2012.

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU