Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

11. PISMO PREDSJEDNIKU VLADE    (23.10.2012.)

GENERAL GOTOVINA IM JE SPASIO GLAVU, ALI OBRAZ EUROPI NIJE MOGAO

Po┼ítovani Predsjedni─Źe Hrvatske vlade,

U Dubrovniku sam 7. studenog 2002. odr┼żao predavanje Sramotni sud u Haagu. Po─Źeo sam ga ovako:

 

Ako ho─çemo jednom re─Źenicom opisati sud u Haagu i ┼íto nam je ─Źiniti, onda je to najbolje u─Źinio vojni ordinarij, Juraj Jezerinac koji je, u trenucima kada su iz Haaga stigle optu┼żnice protiv generala Gotovine i Ademija, upozorio da bi Hrvatska "jasnim na─Źelima, stavovima i porukom, pa i uz cijenu ┼żrtve, mogla pomo─çi i tzv. velikima ovog svijeta da njihova sudi┼íta ne budu sramota civiliziranog svijeta".

Na┼żalost, hrvatska vlast nije poslu┼íala vojnog ordinarija. Zato sam na istom predavanju, ja a ne Vlast, upozorio kako u Statutu suda u Haagu nema "zlo─Źina protiv mira" nema "zlo─Źina agresije". Dapa─Źe, u to vrijeme su u optu┼żnicama protiv hrvatskih generala "dokazivali" kako je Hrvatska agresor. Agresor im je bio onaj koji se brani, onaj koji osloba─Ĺa svoj okupirani teritorij. Podsjetit ─çu Vas kako je po rezoluciji UN-a bilo jasno da se radi o okupiranim podru─Źjima RH, a "Sud" u Haagu to uop─çe nije po┼ítivao. Hrvatima su osporili pravo na samoobranu, a na┼íe vlasti su se sluganski pona┼íale. Nije se po┼ítivalo me─Ĺunarodno pravo koje razlikuje ratni zlo─Źin koji ─Źine agresori i zlo─Źin u obrani. U ulozi sada┼ínjeg i prethodnog predsjednika RH ve─ç sam pisao nebrojeno puta, pa i Vama. Upozorio sam Vas i na odredbu ─Źlanka 3. Stavak 1. Protokola II ┼Żenevske konvencije od 12. kolovoza 1949. koji zabranjuje optu┼żivanje vlada dr┼żava koje osloba─Ĺaju svoja okupirana podru─Źja.

Tu nevjerojatnu sramotu svjetskih mo─çnika, i njihovih doma─çih slugu, najbolje je opisao na┼í veliki knji┼żevnik akademik Slobodan Novak (Sabrana djela, sv. 6. Izd. Matica hrvatska, Protimbe, str. 423┬ş-424):

Na boji┼ítima nema ni popova, ni sudova, ni la┼żnih post-festum moralizatora, ni pacifista, ni helsin┼íkih programiranih paljetkovatelja i njihovih denuncijanata, koji bi u ime rigidnih na─Źela zaustavili osvetni─Źku ruku, a nema ni objektivnih svjedoka. Jedini sudac i egzekutor je bojovnik, i ako on ne "prekora─Źi nu┼żnu obranu" odmah i sada, ako ne "uzme zakon u svoje ruke", zlo─Źin ─çe se okrenuti na njegova suborca i na njegovu zemlju. Nitko nema ve─çe pravo na izvr┼íenje kazne nad zlo─Źincem od same ┼żrtve, i tu nema prekora─Źenja. Prekora─Źio je prag onaj tko nam je upao u ku─çu s ubila─Źkim namjerama. Smije li se uskratiti ljudsko pravo ┼żrtvi, a priznati ga zlo─Źincu?

Premudri nam Demokrit poru─Źuje iz dubine pro┼ílosti: "Znak je mudrosti za┼ítititi se od nepravde koja nailazi. Znak je tupe neosjetljivosti ne osvetiti nanesenu nepravdu". I zatim: "Sve ┼íto nepravedno nanosi ┼ítetu treba ubijati po svaku cijenu". I jo┼í: "Tko ubije bilo kojeg razbojnika ili gusara, bilo svojom rukom, bilo da drugom naredi, bilo da glasuje za to, neka ne bude ka┼żnjen".

Te rije─Źi nam dolaze iz jednog dalekog svijeta, drugog vremena i etike, ali, molim, danas nam i kardinali izjavljuju da nije grijeh ubiti terorista. Sve ostalo je brbljarija dokonih, koji se ogr─çu crnim togama i nabijaju na tjeme perike suda─Źkog autoriteta, koji nisu iskusili ┼ífijuk olova oko svojih glava i koje nije zazeblo ponovljeno oskvrnu─çe ku─çnih svetinja. Onaj tko svjesno stupa u zlo─Źin, li┼íava sebe svih ljudskih prava. Da nije tako, ne bi bilo odsijecanja glave u ime pravde, ni vje┼íala, strjelja─Źkih strojeva, elektri─Źnih stolica, plinskih komora, smrtonosnih injekcija... koji ukidaju najve─çe ljudsko pravo, pravo na ┼żivot.

Koja je razlika izme─Ĺu dru┼ítvene i individualne egzekucije? Ona prva je, zar, pravednija, odmjerenija... prema kome?! Ima li ve─çe pravo sankcije i egzekucije neki bezli─Źni ─Źinovnik i anonimni egzekutor, koji to ─Źine za mjese─Źnu pla─çu, nego onaj nad kojim je zlo─Źin izvr┼íen? Eh, da, ali kad se tako hereti─Źki rezonira, onda se br┼że-bolje razgovor svede na la┼żnu dvojbu: mo┼że li svatko u svakome trenutku ocijeniti...mo┼że li pristranik pravedno odmjeriti... mo┼że li ostra┼í─çen, zaslijepljen, razjaren pravednik suditi. I to bez perike i toge.

U ime te licemjerne dileme uskra─çuje se pojedincu pravo djelovanja. Ja, naprotiv, dr┼żim, da on to mo┼że bolje od bilo koga drugog tko sudi na osnovi apstraktnih paragrafa i uop─çenih na─Źela, a ne prema stanju na licu mjesta, prema bioinstinktu samoodr┼żanja i milenijskoga iskustva. Jer ─Źim tko poka┼że nedvosmislenu ┼żelju i namjeru da nam na┼íkodi, nema se vi┼íe o ─Źemu ni o njemu ┼íto suditi, nema se vi┼íe ┼íto ocjenjivati, nema vi┼íe pristranosti i nepristranosti - treba stupiti u totalnu samoobranu, Nema neodmjerenosti, jer se neodmjereno mo┼że postupiti prema ne─Źijoj pogrje┼íci, a ne prema naumljenu zlo─Źinu, i tu ne mo┼że biti ograni─Źavaju─çih kriterija"......

"Ne prizivam divlji Zapad, ne govorim o nasilju nasilnika, niti o hladnokrvnoj i odgo─Ĺenoj krvnoj osveti, nego o osveti na toplo, govorim o prirodnom pravu koje vidim pravednijim od birokratskih "tekovina". O mr┼żnji prema zlu, koju zapovijeda i Bog i svaka ljudska etika. Govorim o balkanskom recidivizmu. Govorim o zlo─Źinima i strahotama rata, koje postaju jo┼í stra┼ínijima ako ne zavr┼íe na mjestu zlo─Źina i na boji┼ítu, nego ih umno┼żavamo pronose─çi ih kroz prostore mira i ┼żivljenja".

Ali svjetskim mo─çnicima nije bilo dovoljno samo osporiti nam pravo na samoobranu. Oni nas preko "Suda" u Haagu i ka┼żnjavaju zato ┼íto smo se obranili, unato─Ź njihovoj zabrani. Tako je pri─Źa o izuzetnoj preciznosti HV u ga─Ĺanju vojnih ciljeva progla┼íena "prekomjernim granatiranjem" kojim se ┼żeljelo i ostvarilo "protjerivanje" Srba. Ta suluda konstrukcija je, kao ┼íto Vam je poznato, na┼íla osudu i u svijetu. Ovdje ─çu Vas upozoriti na ─Źlanak Briana Gallaghera (Hrvatski vjesnik, 10. listopada 2012.; Portal HKV-a, 15. listopada 2012.) koji u ─Źlanku Mo┼że li se presuda u slu─Źaju Gotovina iskoristiti protiv britanske vojske? pi┼íe:

General Chapman je topni─Źki ─Źasnik koji je 41 godinu slu┼żio u Britanskoj vojsci, bio je vrhovni zapovjednik uporabe Britanske vojske u Iraku i priprema za Afganistan. On je sada Master Gunner St. James Park (ceremonijalni zapovjednik Kraljevske topni─Źke regimente ustanovljene 1678., najve─çe britansko priznanje za topnika, prim. prev.).

Njegove primjedbe, dane ranije ove godine u sklopu pomo─çi obrani (defence motion) posebno su zanimljive budu─çu da se odnose i na sada┼ínji sukob u Afganistanu. U svezi Operacije Oluja ka┼że da dokazni materijal sugerira da su hrvatski topnici "naro─Źito pazili", ┼íto slijedi iz visokog udjela granata koje su pale unutar 200 metara. Uzev┼íi u obzir stanje opreme, on ─Źak ide tako daleko da ka┼że: "Po mnogo ─Źemu je takva to─Źnost izvanredna..."

On nagla┼íava da su sudci do┼íli do svog zaklju─Źka u svezi "200 metara" nekih 15 godina nakon Operacije Oluja. U me─Ĺuvremenu je bilo napredaka u topni┼ítvu koje je doseglo novu razinu sofisticiranosti. Ka┼że "Usprkos tim napredcima, topni┼ítvo ostaje oru┼żje podru─Źja, a u slu─Źaju Britanaca, oru─Ĺe u Afganistanu tipi─Źno po┼íalje 90 % svojih granata unutar podru─Źja od 250 metara unutar svog dometa." Uzev┼íi u obzir da se smatra da su Hrvati postigli to─Źnost od nekih 95 % unutar 200 metara, tada je ─Źinjeni─Źno jasno da Britanske snage mogu do┼żivjeti progon, bez obzira na njihovu savjest.

Ako pretpostavimo da u Haagu ne sjede idioti, onda logi─Źno slijedi kako je prvostupanjska haa┼íka presuda zapravo njihovo priznanje osporavanja prava hrvatskom narodu na samoobranu - osporavanje prava hrvatskom narodu da za njih vrijede me─Ĺunarodni zakoni, koji vrijede za sve druge narode i dr┼żave na svijetu. Ve─ç po tome te presude jesu rasisti─Źke, kao sto su konstatirali u svom pismu VS UN-a tridesetak biskupa i akademika, a supotpisalo vi┼íe od 2300 Hrvata.

Gallagher, u istom tekstu, ka┼że kako je Oluja sprije─Źila pokolj u Biha─çu nalik onom iz Srebrenice.

Zanimljivu pri─çu mi je u Tomislavgradu ispri─Źao jedan zastupnik BH parlamenta iz vremena kada je uhap┼íen general Gotovina. U Parlamentu je sjedio pored jednog zastupnika iz Biha─ça, koji mu je rekao:

- Meni je general Gotovina glavu spasio.

- Pa javi se za rije─Ź i to ka┼żi svima.

- Kada bih ja to rekao, onda bi mene moji za glavu skratili!

Nedavno sam Vas upozorio na pismo Adnana Alagi─ça, Na─Źelnik op─çine Biha─ç predsjedniku Tu─Ĺmanu od 21.07.1995. u kojem ga moli, da sa svoje strane u─Źini sve, ┼íto je u njegovoj mo─çi, da se spasi ovaj herojski grad i njegovo napa─çeno stanovni┼ítvo. Tu─Ĺman je to u─Źinio. Hrvatska, HV i general Gotovina, kao ┼íto konstatira i Gallagher, spasili su Biha─ç!

Da nisu, kako li bi tek danas izgledala tu┼żba protiv UN-a iz slijede─çe vijesti (Ve─Źernji list, 09. 10. 2012.):

Majke Srebrenice tu┼że UN: Suodgovoran je za genocide

UN treba odgovarati za pogre┼íku i zbog vlastitog autoriteta - poru─Źila je Hatid┼ża Mehmedovi─ç iz Udruge

─îlanice udruge Majke enklava Srebrenice i ┼Żepe, zajedno s predstavnicima drugih nevladinih organizacija, krenule su danas iz Bosne i Hercegovine u Strasbourg kako bi 11. listopada predale tu┼żbu Europskom sudu protiv Ujedinjenih naroda.

Smatraju da je UN suodgovoran za genocid nad Bo┼ínjacima ┼íto su ga u srpnju 1995. godine u Srebrenici po─Źinile snage bosanskih Srba ubiv┼íi pritom najmanje osam tisu─ça mu┼íkaraca i dje─Źaka. Podsje─çaju da je Vrhovni sud u Nizozemskoj odbacio tu┼żbu zbog imuniteta UN-a.

- UN treba odgovarati za pogre┼íku i zbog vlastitog autoriteta - poru─Źila je Hatid┼ża Mehmedovi─ç iz Udruge. Ona o─Źekuje pravdu i pravednost jer je UN, kako je naglasila, stavio potpis i garantirao ┼żivot ljudima u za┼íti─çenoj srebreni─Źkoj enklavi.

Da, UN je stavio potpis i garantirao ┼żivot ljudima i u za┼íti─çenoj biha─çkoj enklavi, ali je 160-180 tisu─ça muslimana u toj "zasti─çenoj" enklavi spasio Tu─Ĺman, HV i Gotovina. Upravo zbog toga Gotovinu je UN-ov "sud" u Haagu osudio na 24 godine robije. A oni, ─Źije je glave spasio, gromoglasno ┼íute. Da ih njihovi ne bi za glavu skratili!

Koliko bi sna┼żnija bila tu┼żba srebreni─Źkih majki da njihovi politi─Źari pokazu zahvalnost generalu Gotovini koji je spasiv┼íi Biha─ç, kako ka┼że i tada┼ínji ameri─Źki vojni ata┼íe u Hrvatskoj, sprije─Źio genocid razmjera onim u Drugom svjetskom ratu. Zapravo, oni svojim pona┼íanjem podr┼żavaju nevjerojatni rasizam koji svjetski mo─çnici preko "Suda" u Haagu pokazuju prema njima samima. Po presudi Gotovina i HV su krivi jer nisu za┼ítitili nekoliko desetaka Srba. A za┼íto nisu? Znamo, kao sto svjedo─Źi i spomenuti ameri─Źki vojni ata┼íe, da su ┼ítitili 160 do 180 tisu─ça muslimana u Biha─çu. Doista, nevjerojatne li diskriminacije! Koliko je stra┼ían rasizam onih kojima je nekoliko desetaka jednih va┼żnije od 160 do 180 tisu─ça drugih ljudi?

Ipak ni svjetskim mo─çnicima nije i ne mo┼że biti ba┼í prijatno zbog svega toga. Te┼íko je u─Źiniti "nevidljivom" tako stravi─Źan rasizam. O─Źito su shvatili da ih "Sud" u Haagu nije za┼ítitio od odgovornosti zbog sudjelovanja u nacisti─Źkoj velikosrpskoj agresiji. Oni najodgovorniji za poku┼íaj genocida u Biha─çu na┼íli su originalnu metodu za┼ítite (Ve─Źernji list, 12. 10. 2012.):

Europska unija dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir. Europska unija više od šest desetljeća doprinosila je miru i pomirenju, demokraciji i zalagala se za ljudska prava u Europi, objasnili su tijekom objave.

Nagradu su dobili zbog ujedinjenja Europe i zajedni─Źke borbe protiv du┼żni─Źke krize. Obja┼ínjavaju─çi dodjelu nagrade, spomenuli su i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno ulaganje napora Europske unije kako bi se Hrvatska priklju─Źila ostalim ─Źlanicama idu─çe godine.

- Europska unija trenuta─Źno se suo─Źava s velikim ekonomskim problemima i socijalnim nemirima. Norve┼íki odbor za Nobela fokusirao se na najva┼żnije rezultate EU: uspje┼ínost u borbi za mir i pomirenje, demokraciju i ljudska prava. Europska unija stabilizirala je cijelu Europu i pomogla joj da iza─Ĺe iz rata i u─Ĺe u mir - ka┼że se u obja┼ínjenju nagrade.

 

General Gotovina je spasio Biha─ç od genocida koji su oni planirali i ┼żeljeli, a oni sami sebi osigura┼íe Nobelovu nagradu. I onda su oni, a ne general Gotovina, stabilizirali cijelu Europu i pomogli joj da iza─Ĺe iz rata i u─Ĺe u mir. Znamo da je pokolj u Biha─çu ┼żeljeli mo─çnici iz EU (prvenstveno iz Velike Britanije i Nizozemske) da bi proglasili svoje saveznike Srbe pobjednicima u ratu. Valjda misle da su genocidom u Srebrenici i planiranim jo┼í ve─çim genocidom u Biha─çu trebali stabilizirati cijelu Europu i pomogli da se zaustavi rat.

 

Na┼żalost, doma─çe sluge nisu slijedile poruku biskupa Jezerinca ve─ç su im od 2000-e godine zdu┼íno pomagale u tome. Na Vama je da to ispravite. Zato PREDLO┼ŻITE GENERALA GOTOVINU ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR i time poka┼żite najmo─çnijima kako takvo priznanje treba dodijeliti onima koji sprije─Źe genocide. A ne onima koji ih omogu─Źe i/ili planiraju!

S poštovanjem,
akademik Josip Pe─Źari─ç

P.S. Vjerojatno ne znate, ali Va┼íe neodgovaranje na moja pisma, komentirao je jedan od najve─Źih svjetskih znanstvenika hrvatski matemati─Źar Zvonimir Janko, profesor emeritus Sveu─Źili┼íta Karla Ruprechta u Heidelbergu i dopisni ─Źlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ne bi me iznenadilo da za njega ne znate, jer se radi o hrvatskom domoljubu. A koliko je to veliki znanstvenik najbolje se vidi iz rije─Źi poznatog njema─Źkog matemati─Źara Bertrama Hupperta u prigodi proslave 65. obljetnice ┼żivota profesora Janka u Mainzu. Profesor Huppert je rekao da ga je malo toga iznenadilo u ┼żivotu. Me─Ĺutim, kako je dodao, doista su me iznenadila samo dva doga─Ĺaja - otkri─çe prve Jankove grupe i pad Berlinskoga zida. Evo ┼íto kaze prof. Janko u intervjuu u Hrvatskom listu, 11. listopada 2012:

Akademik Pe─Źari─ç deset pisama poslao je hrvatskome premijeru da predlo┼żi generala Gotovinu za Nobelovu nagradu. Me─Ĺutim nije dobio odgovor ni na jedno pismo. Je li takva ignorancija hrvatski specifikum?

- ─îinjenica da akademik Josip Pe─Źari─ç nije dobio nikakav odgovor ─Źak na deset pisama hrvatskom premijeru u kojima predla┼że generala Gotovinu za Nobelovu nagradu o─Źito je specifikum naslije─Ĺen iz vremena socijalizma. Ovdje na zapadu tako je ne┼íto ipak nezamislivo!

Tematski povezani ─Źlanci:

- PREDLO┼ŻITE GENERALA GOTOVINU ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR - 1. pismo

- PREDLO┼ŻITE GENERALA GOTOVINU ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR - 2. pismo

- PREDLO┼ŻITE GENERALA GOTOVINU ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR - 5. pismo

- PREDLO┼ŻITE GENERALA GOTOVINU ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR - 6. pismo

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU