Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

POLITIKA "BIV┼áIH" KOMUNISTA      (07.10.2012.)

NE IDE U PRILOG O┼ŻIVOTVORENJU HRVATSKIH NACIONALNIH INTERESA

Zoran Milanovi─ç: Mi smo Vlada razuma, vlada hrvatskih interesa.

Vlada koja ima razuma i koja radi u nacionalnim interesima prije svega bi stavila demografsku problematiku na vrh "dnevnog reda" hrvatskih strate┼íkih nacionalnih pitanja. Radila bi na za┼ítiti i unapre─Ĺivanju demografskog razvoja, kao jednog od klju─Źnih strate┼íkih ─Źimbenika razvoja Hrvatske, jer stabilan, prirodan i pozitivan razvoj stanovni┼ítva jedna je od temeljnih dru┼ítvenih pa i nacionalnih vrednota.

 

Demografi ka┼żu da je on zapravo jedna od rijetkih vrednota koje u svojoj punini i sveobuhvatnosti imaju nagla┼íeni egzistencijalni karakter za hrvatsku dr┼żavu i bez stanovni┼ítva niti jedna druga vrednota nema smisla, jer sve druge dru┼ítvene vrednote (nacionalnog, vjerskog, humanog, eti─Źnog i drugog karaktera) proistje─Źu samo iz ljudske, osobne dimenzije ┼żivota na zemlji. A skup osoba, svaka sa svojim individualnim karakteristikama, ─Źini stanovni┼ítvo ili populaciju na odre─Ĺenom prostoru.

Hrvatska se danas nalazi i u dubokoj demografskoj krizi. Demografski procesi u Hrvatskoj su nepovoljni i kao takvi su jedan od dominantnih ─Źimbenika njezine dru┼ítvene i gospodarske krize te se mo┼że kazati kako samo uravnote┼żen demografski razvoj mo┼że biti pretpostavka stabilnog razvoja dr┼żave i svakog pojedinca u njoj, a upravo i to predstavlja o┼żivotvorenje nadanja, snova i interesa za koje se borilo.


U ova dva desetlje─ça samostalnosti razvoj stanovni┼ítva nije se do┼żivljavao i smatrao prioritetnim hrvatskim nacionalnim pitanjem i prioritetnim nacionalnim interesom hrvatske dr┼żave. Kod hrvatskih upravlja─Źkih i javnih struktura konstantno je prisutan manjak sluha za probleme razvoja stanovni┼ítva. Potpuno je zapostavljena cjelovita i dugoro─Źna provedba dobro osmi┼íljenih i uravnote┼żenih mjera populacijske politike sadr┼żanih i predlo┼żenih u Nacionalnom programu demografskog razvitka kojega je 1996 godine donio Hrvatski dr┼żavni sabor. Odnosno izostala je cjelovita, dugoro─Źna i stimulativna populacijska i obiteljska politika.


Niti dana┼ínja vlast ne ispravlja, ne ubla┼żava i ne usporava nepovoljne demografske tendencije. O demografskoj politici zapravo ni┼íta. Ni u teoriji ni u praksi. Kao da je to pitanje bez ikakve bitnosti za Hrvatsku, a ono je od prvorazredne va┼żnosti, jer bez demografske politike, bez planiranja demografskog razvoja ne mo┼że se uspje┼íno provoditi niti planiranje dru┼ítveno-gospodarskog razvoja. Izostanak kvalitetne demografske politike, od osamostaljenja do danas, u veliko je utjecao i na dana┼ínje gospodarsko i socijalno stanje u RH.


Dosada┼ínji odnos vladaju─çih, kako SDP-a tako i HDZ-a, prema toj problematici rezultiralo je ─Źinjenicom da se stanovni┼ítvo Hrvatske na┼ílo u prili─Źno nezavidnoj situaciji s dugoro─Źnim i vrlo nepovoljnim demografskim tendencijama, procesima i strukturama koji sve vi┼íe postaju dominantnim ograni─Źavaju─çim ─Źimbenikom stabilnoga i prosperitetnoga demografskog, dru┼ítvenog i gospodarskog razvoja zemlje.


Manjak bilo kakvog plana, odnosno, bilo kakve smislene i poticajne populacijske politike rezultiralo je da od po─Źetka 90-ih bilje┼żimo konstantno i sve izra┼żenije smanjenje stanovni┼ítva. Samo izme─Ĺu 1991 i 2001. Zabilje┼żeno je 90.000 umrlih vi┼íe nego novoro─Ĺenih, a demografski procesi i strukturne promjene i zadnjih desetlje─ça vrlo su nepovoljni. U Hrvatskoj godi┼ínje umre oko 54.000 ljudi, a rodi se 44.000 djece. Samo tim trendom svako desetlje─çe gubimo 100.000 stanovnika.


Demografi predvi─Ĺaju da ─çe u Hrvatskoj za samo dva desetlje─ça biti samo oko 3.6 milijuna stanovnika. Dakle u odnosu na 2001. broj stanovnika smanjit ─çe se za 757.000 (17 %) a u odnosu na 2010 godinu 634.000 (14,7 %).


Uslijed biolo┼íke (prirodne) depopulacije odnosno ve─çe smrtnosti nego rodnosti (migracijska komponenta je izostavljena) demografi predvi─Ĺaju da ─çe Hrvatska svake godine gubiti najmanje 25.000 stanovnika - ili grad srednje veli─Źine (poput Bjelovara). Time ─çe se vratiti na broj stanovnika koji je na dana┼ínjem dr┼żavnom teritoriju ┼żivio prije sto godina, to─Źnije 1928 godine.


Ako ne do─Ĺe do velikog obrata glavnih demografskih procesa 21 stolje─çe bit ─çe obilje┼żeno izrazitom depopulacijom, tj. demografskim izumiranjem. U slijede─çih 30 godina demografsko izumiranje bit ─çe glavno obilje┼żje stanovni┼ítva Hrvatske - upozoravaju demografi.
Osim jakog smanjenja broja stanovnika predvi─Ĺa se i daljnje pogor┼íanje dobnoga sastava stanovni┼ítva.


Demografi ve─ç dugo upozoravaju da ─çe se negativni procesi u prirodnoj dinamici stanovni┼ítva - nastavak iseljavanja vitalno i radno najsposobnijeg stanovni┼ítva i proces demografskog starenja - nesumnjivo reflektirati na daljnje poreme─çaje u razvoju stanovni┼ítva, kako u kretanju broja stanovnika, tako i u razvoju demografskih struktura, napose dobno spolne strukture stanovni┼ítva koja je najva┼żnija demografska struktura stanovni┼ítva.
Po tom pitanju u Hrvatskoj je na snazi ubrzani proces demografskog starenja i visoki stupanj ostarjelosti. Smatra se da ─çe do sredina ovog stolje─ça stara─Źko stanovni┼ítvo brojem i udjelom gotovo dvostruko nadvisiti broj mladog stanovni┼ítva, koje je baza demografske i radne reprodukcije.


K tome se ne radi samo o starenju ukupnog stanovni┼ítva, nego, tuma─Źe demografi, i o parcijalnim procesima starenja, koji se sastoje u starenju pojedinih funkcionalnih dobnih kontingenata, primjerice stanovni┼ítva u radno-sposobnoj dobi, fertilnog kontingenta stanovni┼ítva, radno aktivnog stanovni┼ítva i sli─Źno. To ─çe voditi dalekose┼żnim posljedicama po ukupan demografski i dru┼ítveno-gospodarski razvoj te obrambenu sposobnost zemlje u smislu najsposobnijih ljudskih resursa - smatraju demografi.


Starenje stanovni┼ítva ogleda se u smanjenju broja i udjela mladog (do 19 godina starosti) u ukupnom stanovni┼ítvu, te porastu broja i udjela starog ( iznad 60 godina starosti) u ukupnom stanovni┼ítvu. Izme─Ĺu 1981 i 2001 godine koeficijent mladosti je smanjen s 28,2 na 23,7, dok je koeficijent starosti pove─çan sa 14,8 na 21,5. Drugim rije─Źima udjel mladih u ukupnom stanovni┼ítvu Hrvatske u tom periodu pao je ispod ─Źetvrtine, dok je udjel starih prema┼íio petinu ukupne populacije. Porast indeksa starenja ( s 52,6 na 90,7) pokazuje trend izjedna─Źavanja mladog i starog stanovni┼ítva.


Pad broja i udjela mladog stanovni┼ítva, osobito udjela ┼żenskog stanovni┼ítva u pred - fertilnoj dobi ┼żivota rezultira sve manjim priljevom stanovni┼ítva u fertilnu-reproduktivnu dob, ┼íto izravno implicira manju vitalnost tj. nove nepovoljne tendencije u demoreprodukciji, napose kada je u pitanju dinamika nataliteta - tuma─Źe demografi. Najve─çu ulogu u disproporciji izme─Ĺu velikih dobnih skupina demografi vide u su┼żavanju fertilnog kontingenta posebice mla─Ĺih ┼żena ( 20-29 godina) i smatraju da ─çe se 2031 godine taj najplodniji kontingent broj─Źano smanjiti za vi┼íe od tre─çine te da, pu─Źki re─Źeno, "ne─çe imati tko ra─Ĺati".


Koliko nepovoljne tendencije, toliko i iseljavanje mladih smanjit ─çe i potencijale obujma radno-sposobnog i radno-aktivnog stanovni┼ítva, ┼íto negativno odre─Ĺuje ukupnu aktivnost stanovni┼ítva, pa i razinu dru┼ítveno-gospodarskog razvoja zemlje.
Pove─çanje broja starih stanovnika i smanjenje broja mladih ima brojne nepovoljne implikacije na sva podru─Źja dru┼ítvenog ┼żivota. Porast broja i udjela stare populacije opteretit ─çe razne dru┼ítvene fondove, predvi─Ĺaju demografi, kao na primjer mirovinski, socijalni, zdravstveni ┼íto ─çe predstavljati dodatno optere─çenje za ionako te┼íko poreme─çene i posrnule gospodarske tijekove u zemlji. U svakom slu─Źaju broj─Źano smanjenje i starenje radnoga kontingenta dovodi u pitanje br┼żi gospodarski razvoj zemlje.


Demografi smatraju kako se crna demografska perspektiva ne─çe osjetno promijeniti niti ako se ve─ç danas poduzmu mjere pronatalitetne politike te ako bi se nekim ─Źudom pove─çala stopa nataliteta. Propusti su napravljeni u pro┼ílosti u nerazumnoj i izrazito antihrvatskoj i nenarodnoj politici HDZ-a i SDP-a i te┼íko ─çe ih biti ispraviti.


Demografi poja┼ínjavaju kako se jaka populacijska politika u prvom redu ogleda u odnosu prema zaposlenim ┼żenama. Stopa zaposlenih ┼żena najve─ça je upravo u onim razvijenim europskim zemljama koje imaju pozitivne demografske trendove. Takve trendove imaju sve razvijene europske zemlje (osim Njema─Źke, Austrije i ┼ávicarske), i to ne ra─Źunaju─çi imigrante. Razlog je kvalitetna demografska i obiteljska politika koju te zemlje vode. U zemljama s dobrom demografskom slikom puno ┼żena radi pola radnog vremena, ali uz punu pla─çu, ┼íto im subvencionira dr┼żava. U tim zemljama ve─çina ┼żena radi uglavnom u obrazovanju i zdravstvu, gdje je mogu─çe kombinirati radno vrijeme, a ne u trgovini i drugim djelatnostima s atipi─Źnim radnim vremenom, kao u Hrvatskoj.

Perspektive razvoja stanovni┼ítva Hrvatske nisu svijetle iz razloga, jer nije bilo i nema cjelovite, dugoro─Źne i promi┼íljene populacijske i obiteljske politike. Nije bilo i nema dugoro─Źne, ┼íiroke i sveobuhvatne strategije. Nije bilo i nema osmi┼íljavanja i provo─Ĺenja eksplicitne i stimulativne populacijske politike. U svemu tome odlu─Źuju─ça je uloga dr┼żave. Sposobnoj vlasti, vlasti razuma i hrvatskih interesa to bi bio prioritet.

Me─Ĺutim Milanovi─çevoj koaliciji to o─Źito nije prioritet. Jednako kao ┼íto je to bilo i HDZ-ovoj, i njegovoj vladi prioritet je prevara i o─Źuvanje vlasti prevarom i obmanom. U svemu ┼íto su obe─çali Kukuriku i Milanovi─ç prevarili su narod, a prevara je gnusno djelo i pred ─Źovjekom i pred Bogom. No ako se narod i dade prevariti i obmanuti Bog se ne da obmanjivati i ┼íto tko posije to ─çe i po┼żnjeti (Gala─çanima 6,8).


Manjak sluha za probleme razvoja stanovni┼ítva, uz politiku, pokazale su i druge institucije, koje bi trebale imati va┼żnu ulogu pri promi┼íljanju i provo─Ĺenju mjera populacijske i obiteljske politike, kao ┼íto su mediji - posebno javni mediji, a osobito Crkva u Hrvata. Tim vi┼íe su perspektive razvoja stanovni┼ítva Hrvatske jo┼í vi┼íe tamne, ┼ítovi┼íe crne.

Pi┼íe: Omr─Źen, Mirko

 

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU