Neue Seite 1
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA U ŠVICARSKOJ
   

  

 

Neue Seite 1
O nama
╚asopis DO
Hrvatska
Va╣a pisma
Knjige
  Iz ęvicarske
  Zanimljivosti HR
  Linkovi
 

 

Kroatischer Kulturverein

Hrvatska Kulturna Zajednica

Postfach

CH-8050 Zuerich

 


VAŽNO =>

 
 
 
hakave.gif
 
 

 

 

 

hous-logo.jpg

   
   
   
 

┼áIMUN ┼áITO ─ćORI─ć: S ONE STRANE GRANICE - IZABRANI INTERVIEWI I DOKUMENTI     (29.02.2006.)

19. velja─Źe ove godine imali smo zadovoljstvo predstaviti posljednju u nizu knjiga fra ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça.

Knjiga S one strane granice - izabrani interviewi i dokumenti izdata je 2005. godine i prvi je puta predstavljena u Zagrebu u Hrvatskoj matici iseljenika nakon 5. konvencije Hrvatskog svjetskog kongresa 17. svibnja 2005.


Tom je prigodom gospo─Ĺa Vesna Kukavica iz HMI tako izvrsno predstavila knjigu, da sa zadovoljstvom u cjelosti donosimo njezin tekst. Kao urednica knjige ┼żelim samo jedno re─çi: bilo mi je veliko zadovoljstvo i ─Źast raditi na toj knjizi! Oni koji misle da dobro poznaju fra ┼áimuna ┼áitu ─ćori─ça biti ─çe iznena─Ĺeni manjkavo┼í─çu svog znanja o ovom velikom, a jednostavnom ─Źovjeku.


Dunja Gaupp

Knjiga S one strane granice, zbirka izabranih intervjua i dokumenata knji┼żevnika, znanstvenika i franjevca, profesora doktora ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça objelodanjena je ove godine u nakladi poznatog (ranije) emigrantskog nakladnika ZIRAL-a i Hrvatske matice iseljenika. Gra─Ĺa knjige raspore─Ĺna je na 252 stranice i razdijeljena na 2 dijela.

Prvi dio knjige sadr┼żi 39 intervjua razvrstanih prema kronolo┼íkom nizu od 1988. do 2005., dok drugi dio knjige sadr┼żi 48 izabranih dokumenata (mahom klju─Źnih rezolucija Hrvatskog svjetskog kongresa) koji su bili upu─çivani tijekom proteklih 12 godina u svjetske centre mo─çi s ciljem ┼íirenja istine o hrvatskome narodu ili na adrese institucija u mati─Źnim zemljama raseljenog hrvatskog naroda: RH i BIH.

No, urednica knjige Dunja Gaupp vrlo promi┼íljeno isprepli─çe intervjue ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça i dokumente utjecajnih iseljeni─Źkih udruga ─Źiji je ─ćori─ç bio ─Źlan ili ─Źelni ─Źovjek, u tom vremenskom razdoblju, ┼żele─çi na taj na─Źin izabranoj ─ćori─çevoj publicistici dati vjerodostojnost jednog od zna─Źajnijih autora u iseljeni┼ítvu druge polovice 20. stolje─ça.

Knjiga je uz Pogovor dr. Josipa Gracina, opremljena odgovaraju─çim znanstvenim aparatom kojem posebnu vrijednost daje Abecedno kazalo imena koje sadr┼żi preko 550 osoba, pa zna─Źi da ─çe ─Źitatelj lako pretra┼żivati sve one relevantne ljude iz iseljeni┼ítva ili njihove prijatelje iz tridesetak domicilnih zemalja koji su bili vezani uz Hrvatski svjetski kongres ili hrvatske katoli─Źke misije u svijetu, ili su jednostavno kao gra─Ĺani demokratskog svijeta ┼żeljeli na inicijativu knji┼żevnika, znanstvenika i franjevca ┼áimuna ─ćori─ça pomo─çi hrvatskome narodu u pravednoj borbi za rije┼íenje hrvatskog pitanja u me─Ĺunarodnoj zajednici i uspostavi neovisne Republike Hrvatske u zadnja 2 desetlje─ça, tj. u burnim hrvatskim vremenima na prijelazu iz 20. u 21. stolje─çe.

Recenzenti knjige Josip Ante Sovulj, Frane Vugdelija i Josip Gracin, ocjenjuju─çi djelo nedvojbeno kvalitetnim u sociolo┼íkom, kulturolo┼íkom i politolo┼íkom smislu - s pravom konstatiraju kako je korisno da se knjiga pojavila i radi ─Źinjenice koja ┼áimuna ┼áitu ─ćori─ça u medijima isklju─Źivo vezuje uz Hrvatski svjetski kongres, a zanemaruje se njegov knji┼żevni i znanstveni opus koji samo u CROLIST-u Nacionalne i sveu─Źili┼íne knji┼żnice u Zagrebu (to je centralni domovinski katalog knjiga) bilje┼żi ─Źak 40 bibliografskih jedinica pod imenom ─ćori─ç, ┼áito ┼áimun.

Knji┼żevnik, znanstvenik i franjevac ┼áimun ┼áito ─ćori─ç ro─Ĺen je 1949. godine u Pao─Źi kod Me─Ĺugorja u Bosni i Hercegovini gdje je polazio osnovnu ┼íkolu. Klasi─Źnu gimnaziju je zavr┼íio u Dubrovniku, u Sarajevu je studirao filozofiju i diplomirao teologiju u ┼ívicarskom Luzernu (Lucernu). Magistrirao je psihologiju na ameri─Źkom Columbia University u New Yorku, a doktorirao na hrvatskom Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu s disertacijom .

Disertaciju objavila je devedesetih godina Matica hrvatska u Zagrebu. ─îlan je Hercegova─Źke franjeva─Źke provincije, Hrvatskog dru┼ítva knji┼żevnika, ┼ávicarskog centra PEN-a i The Society of American Poets. Ponajvi┼íe ┼żivi kao misionar u Bernu. Znanstveni i pedago┼íki rad ┼áimuna ─ćori─ça sa studentima hrvatski sveu─Źili┼íta u zadnjem desetlje─çu na Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu, Zadru i Mostaru u podru─Źju psihologije, psihologije migranata i psihologije religioznosti tako─Ĺer je vrlo zna─Źajan. Knji┼żevna djela, prozna, pjesni─Źka i dramska, ┼áimuna ─ćori─ça pro┼żeta su spiritualnom tematikom. Ovom prigodom izdvajamo zbirke: Iseljeni─Źke ki┼íe (1981), Hercegor─Źina (1985), Od zalogaja zvijezda (1986); dok ─çe ga knji┼żevni teoreti─Źari u domovini zasebno cijeniti i kao vrsnog antologi─Źara egzilantskih i emigrantskih pisaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine jer je uredio antologiju 45 emigrantskih pisaca (1991), koja je za kratko vrijeme do┼żivjela i drugo pro┼íireno izdanje 60 emigrantskih pisaca.

Prvi intervju u knjizi znakovita naslova Povratak dug osam mjeseci koji je objavio ameri─Źki Zajedni─Źar 1988. pokazuje na koji je na─Źin represivni aparat biv┼íe Jugoslavije djelovao nje┼żno. Svome gra─Ĺaninu ┼áimunu ─ćori─çu je bez suda i presude uskra─çena putovnica. Nje┼żnost se ogleda u vra─çanju iste, tek nakon osam mjeseci - i opet, bez obja┼ínjenja, tek da se poka┼że tko je Marko, a tko Janko. Berlinski zid je da se podsjetimo pao 9.11. 1989., dakle pol godine kasnije. U tom intervjuu knji┼żevnik ┼áimun ─ćori─ç poja┼ínjava onodobno stanje duha kako mu je na 50. svjetskom kongresu PEN-a pri─Źao voditelj ma─Ĺarskih knji┼żevnika Istvan Bart kako ma─Ĺarske vlasti nude slobodan dolazak svojih pisaca iz iseljeni┼ítva bez obzira na njihova politi─Źka uvjerenja, a u nas se slu┼żbena domovina, zapisuje ─ćori─ç, obilno zainteresira za svoje pisce tek kad bi se u emigraciji na┼íli pod kota─Źima vlaka kao primjerice pjesnik Viktor Vida u Latinskoj Americi. Pri─Źu s putovnicom, za koju su se borili knji┼żevni PEN centri i ugledni borac za ljudska prava dr. Predrag Matvejevi─ç (tada iz Zagreba, danas je sveu─Źili┼íni profesor u Rimu), te plemeniti apel svih 114 europskih hrvatskih katoli─Źkih misionara - ┼áimun poput biblijskog ┼áimuna Cirenca naziva malom nezgodom.

Iz intervjua u intervju otkriva se ─Źitatelju dojmljiva biografija, odnosno memoarska proza, drugim rije─Źima uspomene, te dnevnik profesora doktora ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça na doma─çoj sceni ponekad namjerno marginaliziranog na ulogu off-glazbenika i ─Źasno mjesto predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa.

U intervju Tajni ZIRAL-ov tajnik doznajemo kako je taj ugledni ─Źika┼íki iseljeni─Źki izdava─Ź ZIRAL ba┼í mladom ─ćori─çu, tada 28-godi┼ínjem redovniku (davne 1977.), povjerio jo┼í jedan hvalevrijedan posao - mjesto tajnika, razumije se tajnog tajnika. Mladi se, dobro obrazovani, tajni tajnik, poliglota, izvrsno sna┼íao u odgovornoj i konspirativnoj ulozi i dokazao se u hipu i kao autor u iseljeni┼ítvu bestselerskog ┼ítiva iliti . Pseudonimi pod kojima je pisao ─ćori─ç su Boris Katich i Gordan Pavi─ç. Tako se dogodilo da se u Zagrebu Gordan Pavi─ç uvr┼ítavao u antologije hrvatskog pjesni┼ítva i svrstavao uz bok Vinka Nikoli─ça, Lucijana Kordi─ça, Antuna Bonifa─Źi─ça i drugih vode─çih emigrantskih pjesnika. Glavni i odgovorni urednik izdava─Źke ku─çe ZIRAL dr. Vinko Dionizije Lasi─ç i kustos Hrvatske franjeva─Źke kustodije u Kanadi i Americi dr. ─îastimir Maji─ç ponudili su, naime, mladom i darovitom ─ćori─çu, nakon Luzerna, nastavak ┼íkolovanja i rad u Americi. Tako je ┼áimun ┼áito ─ćori─ç u srcu iseljeni─Źkog nakladni┼ítva u Chicagu radio na izdanjima: tjedniku Danica, Hrvatskom kalendaru i brojnim drugim izdanjima Hrvatskog etni─Źkog instituta u Chicagu. Upla┼íio sam se pi┼íe ─ćori─ç, znaju─çi tko su Lasi─ç i Maji─ç, jer nisam ┼żelio gubiti legalnu vezu s domovinom. Tajnost je bila zagarantirana u vjeri u fra. Lasi─ça i Lucijana Kordi─ça.

Vratimo se, dakle, samoj knjizi S onu stranu granice ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça.

Knjiga donosi (1) ┼áitine intervjue objavljene u doma─çim dnevnim novinama Slobodnoj Dalmaciji, Vjesniku, Glasu Slavonije, Ve─Źernjem listu i drugim medijima, ─Źitanim tjednicima poput onda┼ínjeg Novog danasa, Starta, Globusa i Nacionala. Nema broja u hrvatskom tisku u dijaspori koji nije zabilje┼żio zbivanja iz Hrvatskog svjetskog kongresa pa i mi┼íljenje ┼áimuna ─ćori─ça. Svi su intervjui, njih dakle 39, posve─çeni statusu hrvatskih iseljenika unutar 30-ak domicilnih zemalja svijeta, te s druge strane - njihovu polo┼żaju u odnosu na mati─Źna dru┼ítva tj. dru┼ítvene prilike u Republici Hrvatskoj i Dr┼żavi Bosni i Hercegovini.
Publicistika kao knji┼żevna vrsta u ovoj knjizi ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça ujedinjuje povijesno znanstveni interes s autorovim umjetni─Źkim oblikovanjem - pa se knjiga S onu stranu granice ─Źita s u┼żitkom i lako─çom, gotovo nadu┼íak.

Knjiga donosi (2) Drugi dio knjige, Izabrani dokumenti sadr┼że istaknutu potrebu da se izraze i opi┼íu kako dru┼ítvena, politi─Źka tako i umjetni─Źka stremljenja hrvatskoga izvandomovinstva - koje je vezano uz Hrvatski svjetski kongres.

Na kraju valja ne┼íto re─çi o stilu pisanja i govora ┼áimuna ┼áite ─ćori─ça. Za njegov stil: izra┼żajan i jasan, na granici emfati─Źnog govora reprezentativne su u knjizi reporta┼że iz Amerike i Nizozemske (zatvori hrvatskih mu─Źenika u Americi, te zatvor na┼íih optu┼żenika u Haagu za ratne zlo─Źine u Domovinskom ratu) ujedinjuju istinitost i vjerodostojnost zapisa o pojedinim ljudima i pojavama. Zlo─Źin je zlo─Źin, pi┼íe ┼áimun ┼áito ─ćori─ç. ┼Żrtve agresije imaju pravo na istinu, ugro┼żeni narodi na slobodu, a zlo─Źinci valjaju izdr┼żati svoju kaznu. Impresivni su zapisi ┼áite ─ćori─ça o aktualnim zbivanjima i ljudima za koje se javnost posebno zanima. On ih opisuje s umjetni─çkim interesom tako da se iza prolaznosti pojava i kratkotrajnog efekta izvje┼ítavanja prodre do one sr┼żi pojava koja ih ─Źini zna─Źajnim za op─çeljudsko iskustvo svijeta i ┼żivota. Za to je najbolji primjer reporta┼ża o do┼żivotnim zato─Źenicima Zvonku Bu┼íi─çu i Anti Ljubasu u SAD-u. Njegov govor nema redundancije, op┼íiran jest, pregledan jest i temelji se na istinitosti ┼żivotnih pri─Źa hrvatskih migranata i ljudi zate─Źenih u ┼żivotnim radostima, ali i ┼żivotnim tjeskobama.

Piše Vesna Kukavica, Zagreb, svibanj 2005. g.

 

┼áIMUN ┼áITO ─ćORI─ć:

S ONE STRANE GRANICE - IZABRANI INTERVIEWI I DOKUMENTI

Urednica Dunja Gaupp
Izdava─Ź FRAM-ZIRAL Mostar & Hrvatska matica iseljenika Zagreb

Knjigu mo┼żete kupiti kod HKZ, OVDJE

005-2006

 

Neue Seite 1
© 2002 HKZ Hrvatska Kulturna Zajednica
Design & programming: TOKU